Ustavni sud danas je najavio da će Hrvatski sabor izvijestiti kako je odredio neprihvatljivo kratak rok javne rasprave o najavljenim izmjenama Ustava, ističući da je donošenje propisa prema predviđenim pravilima i demokratskim proceduralnim standardima temeljni zahtjev koji proizlazi iz vladavine prava.
U izvješću o javnoj raspravi u postupku promjene Ustava, koje su ustavni suci danas jednoglasno prihvatili, stoji da se neprihvatljivo kratak rok javne rasprave ne bi mogao opravdati ni tvrdnjom da će se javna rasprava provesti i nakon što Hrvatski sabor utvrdi nacrt promjene Ustava.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin nije htio komentirati tu odluku, rekavši da je ona donesena dok je trajala tematska sjednica Odbora za Ustav i nije je još proučio.
Na optužbe o prekratkoj javnoj raspravi odgovorio je kako smatra da su "u hrvatskom društvu u ovom trenutku u tijeku određene inicijative koje ukazuju na potrebu hitne promjene nekih propisa". "Nisu to samo inicijative koje se tiču referenduma, ali to je u biti u ovom trenutku, bojim se, najhitnije", rekao je Grbin.
"Ustavni sud je upozorio na demokratske standarde javnih rasprava i osobno se mogu s njima složiti. Isto kao što ih imam pravo pozvati da, u skladu s demokratskim standardima, podneske za ocjenu ustavnosti koje imaju ne drže u ladicama šest godina, nego da ih rješavaju u demokratskim rokovima od šest do 12 mjeseci, čime bi oni također jako doprinijeli jačanju ustavnog poretka i pravne sigurnosti", komentirao je laburist Dragutin Lesar.
Podsjetio je da Ustavni sud već više od dvije godine nije odgovorio na prijedlog ocjene ustavnosti odredbe Obiteljskog zakona kojom se definira brak, a koja je sada predmet referenduma. "Da su na taj podnesak odgovorili u primjerenom roku i po bontonu, građani bi danas bili u čistijoj poziciji", rekao je.
Lesar ne vjeruje da bi Ustavni sud rušio ustavne promjene donesene u proceduri koju je protumačio kao neustavnu. "Sabor je ustavotvorac u ovoj zemlji, a Ustavni sud je čuvar Ustava. Procedura izmjena Ustava je propisana Ustavom, a rokovi nisu propisani. Ustavni sud se poziva na dobru praksu. Uz tu dobru praksu i oni bi mogli biti daleko ekspeditivniji", rekao je Lesar.
Đorđe Gardašević iz GONG-a upozorava, međutim, da je Ustavni sud već upozorio da u svakim ustavnim izmjenama treba iznimnu pažnju posvećivati vrijednostima sadržanim u članku 1. i 3. Ustava, koji govore o vladavini prava. "Sve što ide mimo te procedure, odnosno vrijednosti koje su sadržane u članku 1. i 3., dovodi u pitanju ustavnu održivost tih radnji", tumači Gardašević.
Nije želio nagađati hoće li Ustavni sud rušiti ustavne promjene, ne produlji li se javna rasprava.
"Teško bi bilo u ovom trenutku reći da bi Ustavni sud mogao to poništiti, jer Ustavni sud sada gradi svoju praksu koju do sada nije imao. Do sada nikada nije kontrolirao ustavotvorca, nikada nije dovodio u pitanje ono što Sabor ugrađuje u Ustav svojom odlukom. No prije dva tjedna je došlo do zaokreta, kad je Ustavni sud rekao da može kontrolirati neke stvari, a ovdje je jasno rekao da Ustav sadrži u sebi jednu logiku proceduralnih obveza koje slijede i Saboru i da, ako ih se ne poštuje, Ustavni sud o tome ima nešto reći. Ustavni sud ima kontrolne ovlasti, ali hoće li on to u zbilji ukidati u budućnosti, vidjet ćemo. Teško je to predvidjeti", kazao je Gardašević.