Odbor je na istoj sjednici prihvatio 30 kandidatura za predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija Foto: FaH
Propao je još jedan javni poziv za izbor članova Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti. Potpuno je neizvjesno kada će Vijeće uopće zaživjeti.
Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u četvrtak je poništio natječaj kojeg su raspisali krajem prošle godine, uz obrazloženje da se javio nedovoljni broj kandidata.
Za ukupno deset mjesta – za pet članova i pet zamjenika – javilo se samo osam kandidata. Stoga je saborski Odbor na inicijativu Darka Milinovića (HDZ) odlučio ne imenovati krnje Vijeće, nego ponovno poništiti poziv.
Zatupnici su se složili da je očiti razlog nedovoljnog broja prijava to što se za članstvo u Vijeću ne prima novčana naknada, pa se građani nerado javljaju. Stoga će od Ministarstva unutarnjih poslova zatražiti da žurno predloži izmjenu Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.
To znači da Vijeće, ako sve ide tim redosljedom, neće biti izabrano prije jeseni, a možda i duže.
Ovo je već treći put da propada javni poziv, prvi puta još 2015. godine, potom lani, a ni sada nije bilo uspjeha.
Vijeće za građanski nadzor pojedinih policijskih ovlasti uvršteno je u zakon još 2014. godine, ali nikada nije konstituirano, tri godine je samo mrtvo slovo na papiru. Njegovo uvođenje tada je vrlo pompezno najvaljivano u medijima, policija je bila obasuta pohvalama da konačno omogućava građanima da kontroliraju njezin rad.
Vijeće je zamišljeno tako da kontrolira dio vrlo osjetljivih policijskih ovlasti – kako policija nadzire elektroničke komunikacije te kako provodi prikrivene policijske radnje poput praćenja, promatranja i slično.
Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije (CMS) nije iznenađen još jednim fijaskom u izboru Vijeća.
Već smo ranije upozoravali na manjkavosti zakona. Nije samo problem to što se članstvo u Vijeću ne plaća, nego i to što su njegove ovlasti veoma slabe, pa se nitko ozbiljan ne želi prihvatiti tog posla – kaže Bosanac.
CMS je još prilikom izrade zakona upozoravao na mnoge nedostatke prijedloga. Tako su, među ostalim, tražili da se mora dati ovlast Vijeću da ono može postupati i na temelju vlastitih indicija i sumnji, a ne isključivo po zahtjevu građana ili državnih tijela, da mora imati slobodu u javnim istupima te da može provoditi nadzor nad policijom i tijekom kriminalističkog istraživanja. Predlagali su i da jedan od kriteriji za izbor članova mora biti „dosadašnja aktivnost na zaštiti i promociji ljudskih prava“.
Odbili su sve naše prijedloge, osim onog da najmanje jedna trećina članova Vijeća moraju biti žene – kaže Bosanac.
Inače, Odbor je na istoj sjednici prihvatio 30 kandidatura za predsjednika i šest članova jednog drugog vijeća – onog za civilni nadzor tajnih službi, kojem je prošli mandat istekao još prije godinu i pol dana. Na javni poziv za Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija javilo se 32 kandidata, ali su dvije kandidature odbačene, jedan kandidat je podnio nepotpisanu izjavu da nije član niti jedne političke stranke, a drugi podnostelj takvu prijavu podnio je nakon isteka roka. Ranko Ostojić (SDP), predsjednik Odbora, rekao je da se još moraju dogovoriti hoće li razgovarati sa svih 30 kandidata ili će se vladajući i opozicija dogovoriti i napraviti užu listu koja će potom biti upućena Saboru na glasanje.
Na web stranicama Sabora danas su objavljena imena svih 30 kandidata, ali bez njihovih životopisa. Među poznatijim imenima su, uz Gordana Bosanca, bivša članica DIP-a Zdravka Čufar Šarić, umirovljeni diplomat Ivica Maštruko, sudac Tonči Majica, izvršni direktor Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, novinarka Silva Celebrini kao i bivši članovi Vijeća - Sanja Sarnavka, Krunoslav Antoliš, Zoran Grgić, Nenada Vukman i Nikola Mijatović.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu