„Još jednom se pokazalo da Vlada nije u stanju održavati ni upravljati postojećim sustavom. Nedopustivo je izdavati nove koncesije i ulagati u novu fosilnu infrastrukturu“, upozoravaju ekolozi Foto: HINA/ml
Trenutni događaji u Slavonskom Brodu samo su kulminacija dugogodišnje nebrige Vlade i nadležnih institucija o građanima i okolišu toga kraja, poručila je u današnjem priopćenju Zelena akcija.
Povodom jedne od najvećih ekoloških katastrofa u Hrvatskoj, ekološki aktivisti traže od Vlade i nadležnog ministarstva da preuzmu odgovornost za hitnu sanaciju zagađenja, utvrđivanje odgovornosti za nastalu štetu te potom pristupe sustavnom rješavanju problema zagađenja u Slavonskom Brodu.
Zelena akcija ponovila je i zahtjev za moratorij na sva nova istraživanja i eksploataciju ugljikovodika na kopnu i moru.
„Još jednom se pokazalo da Vlada nije u stanju održavati ni upravljati postojećim sustavom. Nedopustivo je izdavati nove koncesije i ulagati u novu fosilnu infrastrukturu“, upozorava udruga.
„U Slavonskom Brodu već 7 dana gotovo 100 000 ljudi nema pitku vodu zbog istjecanja još neutvrđenih količina naftnih derivata. Usprkos tvrdnjama i obećanjima nadležnih institucija, na ovom se primjeru jasno vidi kako nisu u stanju reagirati na vrijeme i pružiti adekvatnu informaciju i rješenja“, ocjenjuje Zelena akcija.
Podsjetili su i da je Vlada, nakon što je 2016. godine potpisala ugovore sa nekoliko naftnih kompanija upravo za područje Slavonije, za 2018. godinu najavila otvaranje novih koncesija u sjevernoj Hrvatskoj te Lici i Dinaridima.
„Zelena akcija tokom zadnjih nekoliko godina upozorava na potencijalne štetne posljedice fosilne industrije na ljude i okoliš, posebno na štetan utjecaj havarije na podzemne vode. Nažalost upravo u Slavonskom Brodu ostvario se najcrnji scenarij te je jasno da institucije nisu spremne reagirati na vrijeme, a najveću će cijenu platiti građani i građanke Slavonskoga Broda“, upozoravaju ekolozi.
Istaknuli su i da je zagađenje okoliša stalna i kontinuirana pojava povezana s istraživanjem i eksploatacijom i transportom nafte i plina čak i bez nesreća. Međutim, u slučaju velike nesreće, posljedice za zdravlje i živote ljudi su katastrofalne, a posebno u kraju uvelike ovisi o poljoprivredi i stočarstvu kojima je preduvjet čista voda i zdrava priroda.
„Osim lokalnih zagađenja poput ovoga, fosilna industrija emisijama doprinosi i klimatskim promjenama, jednom od najurgentnijih problema današnjice. Ako želimo zadržati porast globalne temperature ispod 1.5 C kao što nalaže Pariški sporazum kojeg je i Hrvatska ratificirala, potrebna je hitno napuštanje fosilnih goriva te prelazak na niskougljično gospodarstvo“, zaključuje u priopćenju Zelena akcija.