Pokušava li HDZ preko Europske komisije zavladati HRT-om?

- Postoji li mogućnost da se Komisija angažira po pitanju pristranosti i neobjektivnosti nacionalne televizije u Republici Hrvatskoj kako bi građani dobili objektivnu informaciju, jedno je od pitanja koje je europarlamentarka iz redova HDZ-a Dubravka Šuica uputila Europskoj komisiji. Osim toga, Šuica je zatražila pismeni odgovor i na pitanje "planira li EK poduzeti korake kojima bi se osigurala provedba zakona o slobodi medija u zemljama članicama EU-a, s ciljem minimizacije utjecaja politike na stručnost i objektivnost informiranja građana putem javnih servisa".

Šuica je svoj dopis s pitanjima uputila još 17. listopada, no odgovore još nije dobila. Kako nam je rekla, očekuje ih za tri do šest tjedana. U tekstu koji prethodi pitanjima objašnjava kako stoje stvari s odnosom HRT-a i aktualne vlasti, pa kaže da je trenutno vodstvo HRT-a, koje se miješa u program i bira kadrove sukladno političkoj orijentaciji, izabrala saborska većina, odnosno ista koalicija koja čini Vladu RH.

- Štoviše, takva situacija omogućena je izmjenama i dopunama zakona o HRT-u iz 2012. godine koji je Europska komisija ocjenila lošijim od zakona iz 2010. godine na kojem je biranje vodećih ljudi televizije obavljeno političkim konsenzusom parlamentarnih stranaka. Na žalost toga više nema. Također evidentan je i trend filtriranja informacija, tj. selektivne distribucije informacija, objašnjava Šuica.

Priznala nam je, međutim, da ne raspolaže relevantnim istraživanjem koje dokazuje da postoji trend filtriranja informacija. Iako zaziva angažiranje EK, Šuica nam također prizanje da o tom problemu nije razgovarala s čelnicima HRT-a. Kaže da će pričekati odgovor EK, pa će nakon toga vidjeti što će učiniti.

Koalicijska je vlast doista posljednjom izmjenom Zakona o HRT-u u srpnju 2012. omogućila jednostavnije postavljanje glavnog ravnatelja. Prijašnja zakonska rješenja predviđala su da ga bira Programsko vijeće, a o članovima tog tijela odlučivao je Sabor. U pravilu su se zastupnici vladajućih i opozicijskih stranaka usuglašavali oko izbora članova tog tijela, a s obzirom na to da se članovi nisu izmjenjivali u isto vrijeme, politici je bilo teže utjecati na izbor samog glavnog ravnatelja. Teže, ali ne i nemoguće, što dokazuje proteklih nekoliko godina.

Na to upozorava i Goran Beus Richemberg, saborski zastupnik HNS-a i član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, koji ima razumijevanja za Šuicu i njezine stranačke kolege.

- Meni je shvatljivo da kolege iz HDZ-a sada vrište jer nakon silnih godina u kojima su HRT doživljavali svojom izgračkom, sada tu igračku više nemaju u rukama, kaže Beus Richemberg i dodaje da se program HRT-a u vrijeme vladavine HDZ-a učestalo uređivao iz ureda premijera ili njegova glasnogovornika.

- Silne godine su kontrolirali HRT i nisu napravili ništa da zaštite javni interes. Ovo što se danas događa upravo je posljedica kaosa i nereda u toj kući koji se gomilao svih onih godina dok je na vlasti bio HDZ, kaže Beus Richemberg, no tvrdi da su Šuičine optužbe bez osnove jer vladajuća koalicija ne kontrolira javnu radioteleviziju.

- HRT je kao pokvarena sprava na navijanje za koju nikad ne znate u kojem će pravcu krenuti, tim riječima Beus Richemberg opisuje današnje stanje na HRT-u.

Tvrdi da ga uopće ne zanima tko uređuje informativni program, nego koji su sadržaji u njemu zastupljeni, a najvećim problemom smatra to što upravljačka struktura zaboravlja da je ključni proizvod te kuće program.

- Nije dobro ako se uspješnost javnog servisa mjeri korporativnom logikom, pa se na kraju svakog mjeseca mjeri dobitak. A što je s kulturom, odnosom prema manjinama, građanskim odgojem, razvojem dokumentarnog i igranog filma? Da nabrajam dalje?, pita Beus Richemberg.

U medijskim i političkim kuloarima već se neko vrijeme govori o tome da će HDZ pokušati smijeniti Gorana Radmana s mjesta glavnog ravnatelja HRT-a, i to upravo pozivajući se na neravnopravnu zastupljenost u programu. Doduše, to im ne bi trebalo predstavljati velik problem jer Radman gotovo da i nema više snažnu podršku koalicijske vlasti, no dosad ga je na poziciji održalo tek to što mu (još) nisu pronašli adekvatnu zamjenu. No, čak i da se u njegovu smjenu i krene, utjecaj HDZ-a na izbor novog prisavskog šefa bio bi minoran. Vjerojatno je zato najveća opozicijska stranka i krenula u pokušaj nametanja promjena pravila preko Europske komisije, kako bi ojačala svoj utjecaj prilikom eventualne promjene u vrhu HRT-a.