Plenum Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u opsežnome tekstu o aktualnim političkim i društvenim događajima u zemlji, uz ostalo ističe da opću društveno-političku situaciju karakterizira indiferentnost Vlade, upozoravajući pritom i na sustavni porast cijena školarina.
Tekst je predstavljen na današnjoj konferenciji za novinare na Filozofskome fakultetu uz primjedbu da njegova dužina nije produkt nemogućnosti Plenuma da sažme aktualne studentske probleme, već im je namjera bila ponuditi svojevrsnu analizu problema koji pogađaju hrvatsko društvo, a tiču se i studenata.
Jer, istaknuto je, "studenti ne žive u nekakvom sveučilišnom vakuumu, a parcijalizacija problema na što manje i nemoćnije društvene skupine politika je ove Vlade".
S tim u vezi u tekstu uz podnaslov "agresivna neoliberalna politika Vlade premijera Milanovića" stoji "da naša službeno 'socijaldemokratska' vlada iz dana u dan nadmašuje sva 'postignuća' najgore antiradničke i antinarodne politike ikad viđene".
Kao potvrdu svoga stajališta "da neoliberalnim mjerama nema kraja" Plenum navodi i podatak da je Sabor, drugi put ove godine izglasao izmjenu Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju kojim se ograničava subvencioniranje istoga studentima, ovaj put da im se oduzima pravo na subvenciju nakon osam godina od prvog upisa studija, čak i ako se radi o redovnim studentima.
Ugovori o namjenskom višegodišnjem financiranju visokog obrazovanja jedna je od tema na koje se Plenum osvrće uz ocjenu da su ugovori koje su potpisala hrvatska sveučilišta s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) "nepromjenjivo zapečatili sudbinu svih studenata u zemlji na razdoblje od tri godine". Dodaje se kako "ti takozvani programski ugovori sadrže, kao u kakvoj igrici, ciljeve koje su sveučilišta dužna ispuniti da bi ostala u milosti Ministarstva po pitanju proračunskoga financiranja visokog obrazovanja, a time je na teret sveučilišta prebačena obveza održavanja visokoškolskog sustava gotovo u cijelosti".
Kad je pak riječ o Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, Plenum je ocijenio da je "brzopletim donošenjem te i sličnih odluka Vlada jasno pokazala nedostatak vizije i dugotrajne strategije na području znanosti i visokog obrazovanja" ta da se "ni nakon završene dvomjesečne javne rasprave o Strategiji ne daje naslutiti ikakav pozitivan pomak".
Što se tiče Referenduma o braku Plenum smatra aktualnu vlast "dijelom odgovornom za stvaranje političkog, pravnog i socijalnog konteksta koji je do takvih tendencija doveo jer je pravni vakuum nastao sramotnim mijenjanjem Zakona o referendumu zbog ulaska u EU te opće socijalno beznađe stvoreno nepostojanjem ikakve progresivne ekonomske politike plodno su tlo za bujanje desničarskih kratkovidnih inicijativa na kojima se crpi politički kapital retrogradnih pokreta i opozicijskih stranaka".
Ali, dodaje se, "homofobni referendum nije jedini primjer porasta fašističkih tendencija u društvu suočenom s ekonomskom krizom - tu je i pitanje ćirilice u Vukovaru". Osim toga, Plenum ocjenjuje da "novi prijedlog Zakona o jeziku dodatno potpiruje jačanje hrvatskoga nacionalizma stavljajući jezike manjina u vrlo inferioran položaj spram hrvatskoga, čime se krše njihova prava, te se Plenum "protivi takvom nacionalističkom prijedlogu zakona i podržava ćirilicu u Vukovaru".