'Fonoteka Stojedinice je smeće koje smo uspjeli prodati'

"Nismo odlučili prodati tih 11 tisuća CD-a zbog novca, već jednostavno zbog razmještaja prostora unutar radija. Oni su bili smješteni u prostoriji od nekih 70 četvornih metara koja nam je bila potrebna i zato smo ih se odlučili riješiti. Uostalom, glazbu već godinama ne puštamo s tih CD-a. Sve je odavno presnimljeno na računala", rekao nam je Robert Andrić, asistent uprave Radija 101, komentirajući najavu prodaje fonoteke nekada kultnog zagrebačkog radija.

Prije nekoliko dana je Free Bird, trgovina koja prodaje rabljene nosače zvuka, oglasila da je počela prodavati fonoteku Radija 101 koju je nedavno otkupila od "Stojedinice". Ovu su vijest mediji uglavnom kritizirali, pa je tako Zoran Stajčić na portalu Ravnododna.com ustvrdio da je to potpisivanje kapitulacije u smislu gubljenja identiteta. "To je rasprodaja povijesnog značaja koji je imao u nekim desetljećima, pokleknuće pred korporativnim štancanjem formatiranog radijskog programa bez identiteta i uklapanje u programe mlitavih zvučnih kulisa. Činjenica jest da je Radio 101 u tu programsku shemu ušao nakon dolaska novog vlasnika, ali i u toj radijskoj priči posjedovanje fonoteke je nešto poput knjiga na polici za svaku biblioteku – uvijek na dohvat ruke i spremno za neke nove uredničke uši koje se u svakom trenutku mogu odvažiti na prekopavanje starih naslova", kaže Stajčić.

Andrić, međutim, tvrdi da nije riječ o vrijednoj glazbenoj građi, nego zapravo o - smeću. "Ovdje je riječ o starim izguljenim CD-ima u potrganim kutijama, koji se godinama ne koriste. Bar dvije trećine tih CD-a ne vrijedi ništa, jer su uništeni ili su obični singl CD-i. Jednostavno, zbog reorganizacije prostora čistili smo prostorije i bacali smo smeće. Stoga više nije bilo mjesta za fonoteku i odlučili smo da ju je bolje prodati nego baciti. Iznos koji smo za nju dobili nije velik, ali ionako se nije radilo o novcu", kaže Andrić.

Protiv prodaje fonoteke nema ništa ni Željko Matić, glavni urednik Radija 101. "Činjenica je da u tu prostoriju nije ulazio nitko već godinu dana. Osim toga, ono što je vrijedilo davno je odneseno, a ovo što je bilo ostalo jako je izraubano", kaže Matić, dodajući da je sva ta glazba ionako spremljena u njihove baze.

Ako s fonotekom “Stojedinice” nije bilo previše dileme, jer ju sadašnji vlasnik kupio zajedno s radijom i s njom praktički može raditi što ga je volja, postoje vrijedni arhivi nekih bivših medija čiji pokušaj prodaje nije zakonski potpuno čist. Riječ je o ostavštini tjednika Nacional koju Nebojša Antolić, aktualni stečajni upravitelj NCL-grupe, prodaje na internetskom autooglasniku. Forum je o ovoj neobičnoj prodaji pisao još u studenom 2013. godine, no od tada se ništa nije promijenilo. Antolićevi oglasi se opet nalaze na stranici aukcijskicentar.hr, među gomilom oglasa za vremeđne automobile.

Aukcijom se tako pokušava prodati digitalizirana Nacionalova fotoarhiva koju čini čak osam milijuna fotografija, za što je određena početna cijena od 750 tisuća kuna. Tu je i papirnata fotodokumentacija upakirana u 40 kartonskih kutija, s početnom cijenom od 150 tisuća kuna. Prodaju se i uvezani kompleti novina (100 kuna po uvezu), kao i žigovi nekadašnjih izdanja NCL-a (250 tisuća kuna po žigu). Nekadašnji fotoreporteri Nacionala pobunili su se zbog ovakvog pokušaja prodaje ove zapravo jedine imovine koja je ostala iza propalog medijskog carstva NCL grupe, no Antolić tvrdi da sve radi po zakonu. Interesa ipak nema, pa ni na ovu jednomjesečnu aukciju koja završava zadnjeg dana ožujka, nije stigla nijedna ponuda.

Donedavno se nije znalo ni što će biti s najvrjednijom novinarskom dokumentacijom u zemlji, onom koja je bila u vlasništvu danas ugaslog Vjesnika. Riječ je o građi koja je vrijedno prikupljana i selektirana od 1945. do 2012. godine, koju čini gotovo četiri tisuće novinskih uveza, više od šest tisuća registratora s tematski podijeljenim člancima i dosjeima. Vjesnikova dokumentacija je obradila oko 60 tisuća ličnosti iz raznih novina koje su izlazile na području bivše Jugoslavije, a tu je i oko pola milijuna fotografija.

Sve to se danas nalazi pohranjeno u depoima Hrvatskog državnog arhiva u Kerestincu pokraj Zagreba. Vlatka Lemić, ravnateljica HDA, nedavno je u HTV-ovoj emisiji "Govornica" rekla da je ovaj materijal dostupan svim zainteresiranima, no pregledavati se može samo u prostorijama HDA na Marulićevu trgu. Zbog toga je potrebno prethodno najaviti se i precizirati što se traži, a materijal se dostavlja isti ili drugi dan. Novinari, kojima je Vjesnikova dokumentacija najkorisnija, nisu pokazali veliki interes - od srpnja 2013. do danas njome se koristilo svega 35 novinara. Prije gašenja Vjesnika država je izdvojila novinsku dokumentaciju i dodijelila je najprije Hini, a potom je lani premještena u HDA.