Cipras: Dokazali smo da se demokracija ne može ucjenjivati

Grčki premijer Aleksis Cipras pozdravio je referendumsko 'ne' i rekao u nedjelju kasno navečer da je njegova vlada spremna odmah se vratiti pregovorima s vjerovnicima ne bi li se zatvorene banke mogle otvoriti, prenijela je Hina.

"Dokazali smo da se demokracija ne može ucjenjivati. Grci nisu odgovarali na pitanje jesu li za ostanak ili izlazak iz Europe. Grčki je narod napravio hrabar izbor", poručio je Cipras u televizijskom govoru.

Rekao je i da mu narod nije dao mandat protiv Europe, nego za traženje održiva rješenja i dodao da je Grčka spremna na nastavak pregovora, uz plan reformi.

Najavio je i kako će od grčkoga predsjednika zatražiti da sazove sastanak čelnika grčkih političkih stranaka kako bi ih upoznao sa stanjem.

Prema rezultatima nakon što je prebrojano više od 50 posto glasova, za odgovor "ne" međunarodnim vjerovnicima glasovalo je više od 60 posto birača.

Grčko 'ne' veliko je 'da' demokratskoj Europi, rekao je u nedjelju grčki ministar financija Janis Varufakis. 

"Današnji 'ne' veliko je 'da' za demokratsku Europu. Od sutra s ovim hrabrim glasom 'ne' pozvat ćemo svoje partnere da pronađemo zajedničko stajalište", rekao je Varufakis jer nakon više od polovine prebrojanih glasova s grčkog referenduma više nema nikakve dvojbe da je uvjerljiva većina birača poslušala premijera Aleksisa Ciprasa i suprotstavila se zahtjevima međunarodnih i europskih kreditora.

Grčko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da nakon gotovo trećine prebrojanih glasova opcija "ne" dobiva 61,21 posto glasova, a "da" 38,79 posto.

Grci, rekao je Cipras prije tjedan dana najavljujući referendum, moraju uzeti sudbinu u svoje ruke i poslati zvučnu demokratsku poruku europskoj i globalnoj zajednici. I očito su ga poslušali. Iako je niz anketa uoči referenduma ukazivalo na jako tijesnu utrku jer su sva ispitivanja javnoga mnijenja na jednu ili drugu stranu bila u granicama statističke pogreške, rezultati su iznenađujuće uvjerljivo na strani tabora "oxi" (ne).

Grčka je nedjeljnim referendumom odlučivala o svojoj budućnosti i sudbini prve vlade radikalne ljevice u EU, a analitičari su ocjenjivali da će Grci svojom odlukom odlučiti i o sadašnjem funkcioniranju europskih institucija.

Referendum je proveden nakon pet mjeseci neuspješnih pregovora između vlade Aleksisa Ciprasa i vjerovnika EU-a, MMF-a i ESB-a. Grčka je 30. lipnja i službeno prestala otplaćivati dugove.

Grčki ministar obrane Panos Kamenos u nedjelju je prvi iz vlade reagirao na najavu ovakvog rezultata i na svom Twitteru napisao kako je "grčki narod dokazao da nije podlegao ucjenama".

Grčka središnja banka najavila je po objavi prvih rezultata da će odmah poslati zahtjev Europskoj središnjoj banci da grčkim bankama podigne razinu hitne pomoći za likvidnost (ELA), rekao je glasnogovornik grčke vlade.

"Grčka narodna banka danas će uputiti taj zahtjev i vjerujemo da imamo valjane temelje da se ELA podigne. Nema razloga da se likvidnost ne poveća", rekao je Gabriel Sakelaridis za televiziju ANT1, a prenosi Reuters.

Prema njegovim riječima, piše France Presse, "inicijative za postizanje dogovora" Atene i kreditora "intenzivirat će se još večeras", jer su Grci na referendumu poslušali vladu i glasali protiv uvjeta međunarodnih kreditora.

Dok su god na snazi ograničenja, Grci neće moći podizati gotovinu koju imaju u sefovima grčkih banaka, rekla je zamjenica ministra financija Nadia Valavani za TV Alfa.

Grčka vlada ne razmišlja o uvođenju paralelne valute, kazao je u nedjelju dužnosnik grčke vlade.

"Ne razmatramo mogućnost uvođenja paralelne valute", rekao je Euklid Cakalotos, koordinator pregovora s kreditorima. "Mislim da nas neće izbaciti. Spremni smo se s njima sastati već večeras", dodao je o mogućnosti izlaska Grčke iz eurozone.

Političari eurozone upozoravali su Grke da bi glas protiv otežao Europskoj središnjoj banci pružanje pomoći njihovoj zemlji.

Grčke su banke zatvorene već tjedan dana, a vlada je već rekla da se neće ni otvoriti dok se s kreditorima ne postigne sporazum. Grčka vlada želi taj sporazum što prije, kaže vladin glasnogovornik Gabrijel Sakelaridis.

"Pregovori se moraju vrlo brzo završiti, za 48 sati", rekao je Sakelaridis grčkoj televiziji nakon referenduma. "Učinit ćemo sve da uskoro postignemo dogovor".

Pravo glasa na referendumu imalo je deset milijuna Grka, a odaziv je bio dobar, veći od 65 posto.

Vijeće Europe objavilo je u srijedu da referendum nije u skladu s međunarodnim standardima koji traže najmanje dva tjedna javne rasprave i jednostavno pitanje.

Grci su za razmišljanje dobili samo tjedan dana, a komplicirano, birokratsko pitanje glasilo je: "Treba li prijedlog koji su iznijeli Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond na euroskupini 25. lipnja 2015., a koji se sastoji od dva dijela, koji zajedno čine njihov sveobuhvatni prijedlog, biti prihvaćen? Prvi dokument zove se "Reforme za završetak trenutnog programa i dalje", a drugi "Analiza održivosti preliminarnog duga".

Kućica za 'ne', odgovor koji je zagovarala vlada, postavljen je iznad kućice koja je bila predviđena za odgovor 'za'.

Aktualna Sirizina vlada izabrana je u siječnju s mandatom da se bori protiv rigorozne štednje, ali je od vjerovnika dobila ponudu "uzmi ili ostavi", za koju je Cipras tvrdio da će dodatno zagušiti ekonomiju i da je ucjena. Ustvrdio je i da europski partneri ne žele da Grčka napusti euro, jer se boje dodatnog raspada unije, pa će biti prisiljeni na kompromis ako Grci glasaju protiv.

Referendum je bio i nacionalno glasanje o povjerenju Ciprasovoj vladi koja je došla na vlast u siječnju na programu prestanka radikalne štednje. Sudeći prema rezultatima, ovo je velika Ciprasova pobjeda.

Stotine ljudi, protivnika strogih mjera štednje koji su na nedjeljnom referendumu u Grčkoj zaokružili 'ne', izašle su na ulice Atene, slaveći pobjedu svog političkog tabora. Okupljanje je počelo dva sata nakon zatvaranja birališta na Trgu Sintagmi u središtu Atene.

Opremljeni grčkim zastavama i transparentima s glasom 'ne', Grci su pohrlili na središnji atenski trg nedaleko od zgrade parlamenta, skandirajući parole protiv oštrih mjera štednje koje zagovaraju međunarodni vjerovnici, Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond.

Takvo raspoloženje moglo se naslutiti tijekom dana na biralištima. "Oni da mi režu mirovinu? Ne dam", rekao je jedan umirovljenik agenciji Dpa na glasačkom mjestu u središtu Atene. Sofija Aleksiu (39) na drugom biračkom mjestu također je glasala protiv. "To je 'ne' ucjenama grčkih i europskih elita", ustvrdila je.

Vasilios Mantelas (65) namjerno je ubacio nevažeći listić. "Želim grčku izvan EU-a i izvan bilo kakvih memoranduma", rekao je misleći na programe financijske pomoći.

Izvan Grčke prvi je na rezultate regirao šef britanskih euroskeptika Nigel Farage. "Odajem priznanje grčkom narodu što je prepoznao europski blef. Projekt EU-a sada umire. Fantastično je vidjeti hrabrost grčkog naroda u lice političkog i ekonomskog zlostavljača iz Bruxellesa".

Zamjenik ruskog ministra financija Aleksej Likačev ocijenio je da je Grčka, koja je u nedjelju na referendumu većinom glasovala protiv prijedloga strogih mjera štednje međunarodnih vjerovnika, napravila "korak prema izlasku iz eurozone". "Ne možemo ne vidjeti da je učinjen korak prema izlasku iz eurozone", kazao je Likačev čije riječi prenosi agencija TASS.

Prema mišljenju mnogih promatrača prije referenduma, "ne" bi značio "skok u nepoznato", s mogućom gospodarskom olujom u Grčkoj, čija bi snaga i rezultat ovisili o stajalištu njezinih europskih partnera.

Bi li grčki partneri pristali na nastavak pregovora? Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker to čini se ne želi i smatra da bi "ne" značilo "ne" Europi. Aleksis Cipras pak vjeruje da bi to napravilo "snažan pritisak" kako bi se postigao "bolji sporazum".

U slučaju potpunog raskida, teško da bi ESB mogao nastaviti opskrbljivati grčke banke svježim novcem pa bi one bankrotirale. Da bi ih dokapitalizirala, vlada bi mogla uvesti neku paralelnu valutu, zadužnice. No ona bi brzo izgubila na vrijednosti. Tada bi slijedila galopirajuća inflacija. Štediše bi izgubile svoju ušteđevinu, a Grčka, de facto izvan eurozone, utonula bi u kaos.

Bi li Europljani dopustili da jedna država tako propadne, a da ne reagiraju? Vivien Pertusot, znanstvenica s Francuskog instituta za međunarodne odnose, smatra da je to malo vjerojatno zbog političkih i ekonomskih rizika za cijelu eurozonu.

Atena i njezini vjerovnici možda bi mogli tada pokopati svoje razlike i pronaći zajednički jezik. "Kakav god bio rezultat referenduma, u ponedjeljak će biti postignut dogovor, u to sam u potpunosti i apsolutno uvjeren", rekao je u subotu Varufakis.