U Savjetu mladih smatraju da se mladi prvo trebaju upoznati sa strukturom Grada, a potom i s vijećem u svojoj mjesnoj organizaciji Foto: Savjet mladih Grada Zagreba
Proračun za 2016. godinu predviđa povećanje broja zaposlenih, ali se nigdje ne napominje hoće li ta mjesta biti namijenjena zapošljavanju mladih
Iako je Program za mlade Grada Zagreba od 2015. do 2018. usvojen u lipnju ove godine, novca u gradskom proračunu nema za financiranje svih mjera. Riječ je o programu koji se sastoji od niza mjera kojima je cilj poboljšati položaj mladih u Zagrebu, a na kojem su, osim predstavnika gradskih upravnih tijela i institucija, radili i predstavnici Savjeta mladih.
Predsjednica Sara Medved smatra da plan, koliko god ambiciozan bio, predstavlja samo početak strukturirane politike za mlade te da je za njegovu provedbu potrebna prije svega politička volja. Naime, problema koji tište mlade, ne manjka.
„Ponajviše su to mogućnosti zaposlenja, stambeno osamostaljivanje i obrazovanje. Doduše, njihov karakter je nešto i drugačiji od problema mladih u manjim sredinama pa se pokazalo u zadnjem većem istraživanju o mladima u Zagrebu kako je pitanje obrazovanja u manjoj mjeri izraženo nego što se pokazalo u ostalim studijama o mladima van Zagreba“, priča Sara Medved.
Jedan od glavnih ciljeva Programa je povećanje broja zaposlenih mladih osoba u gradskoj upravi i njihova jača vidljivost u procesu donošenja odluka. Iako proračun za 2016. godinu predviđa povećanje broja zaposlenih, nigdje se ne napominje hoće li ta mjesta biti namijenjena zapošljavanju mladih.
„Dapače, nigdje se u proračunu ne predviđa ispunjenje mjera predviđenih Programom. On predviđa i povećanje broja zaposlenih u Odjelu za mlade, pri Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, međutim ta sredstva nisu planirana za sljedeću godinu“, napominje Medved.
Između ostalog, plan ima za cilj razviti model i praksu stambenog zbrinjavanja i osamostaljivanja mladih s manje mogućnosti te prvu godinu osigurati besplatno stambeno zbrinjavanje mladih iz sustava socijalne i alternativne skrbi.
„Primjerice, odlukom iz 2009. definirano je pravo na dodjelu davanju stana u najam. Među ostalima, pravo ostvaruju osobe koje nemaju riješeno stambeno pitanje, niti imaju mogućnosti da ga riješe, a prebivale su na području Grada najmanje deset godina. Isto tako, Pravilnik definira pravo na dodjelu stana izvan redne liste 'znanstvenim djelatnicima, djelatnicima u kulturi i javnim djelatnicima te drugim osobama od interesa Grada Zagreba'. Kategorije mladih obitelji za sada nisu prepoznate. Na tragu toga je Program za mlade. On mlade definira kao zasebnu bodovnu kategoriju u mnogim pitanjima“, objašnjava Medved.
S ciljem boljeg informiranja mladih, Program predviđa i infopunktove koji se u urbanijim dijelovima grada planiraju postaviti u obliku elektroničkih stupova na hrvatskom i drugim jezicima o lokacijama info centara, i kulturnim sadržajima, pregledom turističke ponude i savjetodavnih usluga. Ipak, kako kaže Medved, u proračunu za 2016. nema sredstava koji bi bili namijenjeni izvršenju te točke.
“Infopunktovi ne obuhvaćaju samo populaciju mladih, već služe i širem krugu građana, ali i mnogobrojim posjetiteljima grada. To bi stoga bila samo jedna od usluga koja je u zapadnim metropolama praktički pa must have“, kaže Medved.
Plan predviđa i edukaciju djelatnika gradske uprave kako bi postali svjesni strukturirane politike za mlade. Osim toga, Savjetu mladih stalo je do toga da svoj rad približe onima u čiju korist djeluju.
„Vidljivost informacija može se povećati primjenom društvenih mreža, specificiranim televizijskim i radijskim sadržajem i slično. Savjet tako ima svoju stranicu na društvenoj mreži i nemali broj puta odgovaramo na pitanja o radu i djelokrugu Savjeta, ali i informiramo mlade o važnim pitanjima. Vjerujemo da na taj način obavještavamo veći broj mladih, nego pomoću izvještaja objavljenima na mrežnim stranicama Gradske skupštine po završetku svake sjednice", dodaje Medved.
Kako bi postali aktivniji u kreiranju odluka koje se odnose na njih, Medved smatra da se mladi prvo trebaju upoznati sa strukturom Grada, a potom i s vijećem u svojoj mjesnoj organizaciji.
„Sjednice, iako su otvorene za svu javnost, mladima su neprivlačne zbog djelomične apstraktnosti dnevnoga reda. Međutim upoznavanjem procesa donošenja i provedbe odluke taj dnevni red postane itekako opipljiv, a time i razumljiviji. Tek ukoliko mladi u potpunosti budu uključeni u procese donošenja odluka, možemo očekivati i njihovu angažiranost.“ zaključuje Medved.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.