Ukazujući na diskriminatornu praksu, autori izvještaja su naveli da su ljudi koji su do jučer legalno ulazili u zemlje duž balkanskog koridora zaustavljeni na svojem putovanju na temelju, primjerice boje kože, jezika i zemlje iz koje dolaze Foto: FaH
Nevladine udruge za zaštitu izbjeglica predstavile su u srijedu izvještaj u kojem su temeljem promatranja i razgovora zaključile da hrvatske vlasti prisilnim zadržavanjem izbjeglica u zatvorenim dijelovima zimskog prihvatno-tranzitnog centra u Slavonskom Brodu sustavno krše njihova ljudska prava zbog čega traže da im se odmah omogući sloboda kretanja.
O ukupnom broju osoba koje su bile prisilno zadržavane u zatvorenim dijelovima kampa u Slavonskom Brodu ne postoje javno dostupni podaci, no dnevni izvještaji nevladinih organizacija ukazuju da je tamo pod ingerencijom MUP-a fizički bilo "zarobljeno" barem 600 ljudi, stoji u izvještaju koji je u ime autora na konferenciji za novinare u Kući ljudskih prava predstavila Iva Marčetić.
Budući da promatračima, medijima i velikoj većini volontera nije bio omogućen pristup u kamp, njihov izvještaj temelji se na promatranjima, razgovorima i intervjuima koje su proveli neovisni aktivisti na zagrebačkom Glavnom kolodvoru s ljudima koji su prošli kroz kamp, kao i s osobama u samom kampu koje su kontaktirali putem društvenih mreža.
Među intervjuiranim osobama je i 30-godišnjak iz Sirije koji je 24. veljače aktivistima u Zagrebu ispričao da su ga zaustavili u Dobovi, iako je imao sirijsku putovnicu. Kazao je da ga je egipatski prevoditelj izvukao iz reda. "Skinuli su me do gola prilikom pretresa i ispitivan sam šest sati. Prevoditelj mi je rekao da moram natrag u Tursku. Priveden sam u Dobovi nakon toga vraćen u Slavonski Brod", naveo je 30-godišnjak, tvrdeći da je odlučio zatražiti azil u Hrvatskoj kako bi mogao napustiti centar u Slavionskom Brodu jer će u suprotnom biti odveden u zatvor. Tvrdi također da mu je policija rekla da će biti odveden u zatvor ako odustane od zahtjeva za azilom, nakon čega je odveden u centar za tražitelje azila u Kutini.
Ta svjedočanstva, navode autori izvještaja, otkrivaju na koji su način odluke proizašle iz političkih dogovora oko zatvaranja granica utjecale na živote ljudi koji traže međunarodnu zaštitu, ali i svu arbitrarnost, pristranost i nezakonitost odluka koje su donosile vlasti u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Profilacija rezultirala masovnim prisilnim zadržavanjima
Među tim odlukama Marčetić je posebno istaknula tzv. profilaciju izbjeglica koja je rezultirala masovnim prisilnim zadržavanjima ljudi, a koju su, služeći se uslugama neovlaštenih i nestručnih osoba, primjerice prevoditelja, sustavno provodile austrijska, slovenska i hrvatska policija.
Ljudi koji su pritvarani u zatvorenim dijelovima kampa dijelom nisu imali pristup osnovnoj sanitarnoj infrastrukturi i bili su bez stalne pravne, medicinske i psihološke pomoći.
Autori izvještaja upozoravaju također da ljudima zatvorenima u kampu nisu pružane nikakve informacije o razlozima njihova vraćanja i prisilnog zadržavanja, trenutnom statusu, kao ni daljnoj sudbini, niti su im izložene pravne specifičnosti, dok zatvorenim dijelovima pristup imaju samo djelatnici MUP-a, pojedini djelatnici Hrvatskog Crvenog križa i nekoliko djelatnika UNICEF-a.
Ukazujući na diskriminatornu praksu, autori izvještaja su naveli da su ljudi koji su do jučer legalno ulazili u zemlje duž balkanskog koridora zaustavljeni na svojem putovanju na temelju, primjerice boje kože, jezika i zemlje iz koje dolaze.
Autori izvještaja i nevladine udruge "Inicijativa Dobrodošl"“ i "Are You Syrious?" čiji su predstavnici također sudjelovali na konferenciji za novinare upozoravaju da je sudbina prislno zadržanih izbjeglica nepoznata, a smatraju da su oni doslovno "zarobljeni" pri čemu im se traženje azila nameće kao jedina opcija za bijeg iz represivnog i dehumaniziranog okružja.
Udruge upozoravaju da uspostavljen način odlučivanja o ljudskim sudbinama ne amnestira hrvatsku vlast od kršenja ljudskih prava, nepoštivanja zakona i međunarodnog prava.
Zahtijevaju da se volonterima koji više od pola godine rade s izbjeglicama i udrugama za pružanje pravne pomoći hitno omogući pristup zatvorernom dijelu kampa, a ljudima koji su tamo "zarobljeni" omogući sloboda kretanja te da se za njih aktiviraju nepopunjeni kapaciteti, poput prihvatilišta za tražitelje azila Porin u Zagrebu i da se otvore drugi centri u kojima će, informirani, moći donijeti odluku o svojoj budućnosti.