Za besplatnu pravnu pomoć i dalje samo 'mrvice' iz proračuna

Građani su lani podnijeli 10.256 zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći u sudskim postupcima, a odobreno je njih 6.956, stoji u izvještaju Ministarstva pravosuđa o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2016. godini.

Izvještaj je u četvrtak jednoglasno, bez ikakve rasprave, prihvatila Vlada, a o njemu još treba raspravljati Sabor.

Nadležni uredi državne uprave po županijama najčešće su odobravali besplatnu pravnu pomoć u postupcima iz obiteljskih odnosa (1.982 slučaja), u ovršnim postupcima i postupcima osiguranja (493 slučaja) te u postupcima vlasništva i drugih stvarnih prava (395 slučaja).

Građani su najčešće bili oslobođeni od plaćanja sudskih pristojbi i sudskih troškova te odvjetničkog zastupanja na sudu.

Prošlu godinu obilježilo je drastično smanjenje sredstava za besplatnu pravnu pomoć, prije svega onu koju građani mogu dobiti preko nevladinih organizacija i pravnih klinika pri pravnim fakultetima. U Izvještaju nema obrazloženja zašto se to dogodilo, ali brojke su zabrinjavajuće.

Iz godine u godinu sredstva za besplatnu pravnu pomoć se smanjuju. Od 2011. godine kada je za tu svrhu izdvojeno oko 4 milijuna kuna, sada su ona manja za oko 30 posto. Broj zahtjeva građana u međuvremenu je udvostručen.

Iz državnog proračuna lani je utrošeno nešto više od 2,8 milijuna kuna, od čega većim dijelom, 2,1 milijun kuna, za troškove odvjetnika, vještaka i tumača, a samo 700 tisuća kuna za financiranje ovlaštenih udruga i pravnih klinika.

Financiranje organizacija civilnog društva je važno jer udruge pomažu građanima pravnim savjetima što može smanjiti nepotrebne postupke i rasteretiti upravna tijela i sudove.

I pučka pravobraniteljica u svojem novom izvještaju upozorava da je Ministarstvo pravosuđa lani vrlo kasno dodijelilo sredstva udrugama, tek u studenom, a da su i tada prepolovljena, u odnosu na 1,5 milijuna kuna u 2015. godini.

Smanjen je i broj udruga kojima su odobreni projekti besplatne pravne pomoći. U 2015. godini financijsku pomoć države dobilo je njih 18, a lani samo 13. Najviše potpore iznosile su 75.000 kuna, a dodijeljene su udruzi „Srma“ iz Sinja i udruzi B.a.B.e. Ti su iznosi u većem dijelu morali biti vraćeni jer su odobreni tek krajem godine i udruge ih nisu se mogle trošiti retroaktivno.

Prijašnjih nekoliko godina, omjer sredstava dodijeljenih odvjetnicima u odnosu na udruge bio je približno pola-pola. Od prošle godine taj se omjer drastično mijenja - samo četvrtina sredstava usmjereno je udrugama, a tri čevrtine za odvjetničke usluge. U Izvještaju Ministarstva pravosuđa ni o tome nema objašnjenja, radi li se o izuzetku ili o promjeni politike u kojoj se favoriziraju odvjetnici na uštrb nevladinih organizacija.

Natječaj za ovu godinu raspisan je prošli mjesec, ali za udruge i pravne klinike ponovno samo 700 tisuća kuna.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović upozorava da i dalje nema sustavnog planiranja besplatne pravne pomoći, a da kašnjenje Ministarstva pravosuđa u dodijeli financijskih sredstava i ovako nestabilan sustav dodatno destabilizira. Predlaže financiranja besplatne pravne pomoći i kroz druge  socijalne programe, odnosno lokalne proračune.   

U Izvještaju Europske komisije, koji je objavljen lani u travnju, Hrvatska je po izdvajanju za besplatnu pravnu pomoć na predzadnjem mjestu.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu