“Trećina stanovništva ove zemlje je siromašna duhom. Svaki sedmi građanin je debilan, dementan ili alkoholičar. Otprilike polovica stanovništva ove zemlje ima ispodprosječnu inteligenciju”, rekao je Zeman opisujući Čehe, a sada bi opet želio biti njihov predsjednik
Akademik Drahoš uspješan je znanstvenik iz fizikalne kemije i kao predsjednik Češkoj bi vratio barem dio ugleda kakav je nekad na međunarodnoj sceni imala za vrijeme Vaclava Havela
Populizam, podrivanje parlamentarne demokracije, islamofobija, proruska i prokineska orijentacija i vulgarnost na jednoj strani. Liberalizam, umjerenost, prozapadna orijentacija, znanost i pristojnost na drugoj strani.
Miloš Zeman, dosadašnji predsjednik Češke Republike i Jiří Drahoš, akademik, do prošle godine čelnik češke Akademije znanosti, ušli su u drugi krug predsjedničkih izbora koji će se održati 26. i 27. siječnja. Dva svijeta, dva pola, dva predstavnika dvije različite Češke. Zeman je osvojio 38,6 posto glasova, Drahoš 26,6 posto. Ostatak se rasporedio na sedmoricu kandidata, od kojih su četvorica izrazito protiv Zemana što može imati presudnu ulogu u drugom krugu.
Tko je Zeman?
U tekstu ćemo se pozabaviti fenomenom Miloša Zemana, čovjeka čiji karakter i skandali bi mnoge političare u drugim zemljama odavno koštali karijere, ali ne i u Češkoj. O šezdesetosmogodišnjem akademiku Drahošu dovoljno je dodati da je uspješan znanstvenik iz oblasti fizikalne kemije i da bi kao predsjednik, po mišljenju mnogih analitičara, Češkoj vratio barem dio ugleda kakav je nekad na međunarodnoj sceni imala za vrijeme Vaclava Havela.
“Trećina stanovništva ove zemlje je siromašna duhom. Svaki sedmi građanin je debilan, dementan ili alkoholičar. Otprilike polovica stanovništva ove zemlje ima ispodprosječnu inteligenciju. Ovi ljudi, dakle polovica naroda, nisu sposobni razumjeti komplementarnost, mnogoznačnost i raznovrsnost svijeta u kojem živimo.” Izjavio je ovo Miloš Zeman, 1992. godine kao zastupnik u tadašnjem Čehoslovačkom parlamentu, protiveći se prijedlogu uvođenja općenarodnog referenduma. Za vrijeme svog prvog predsjedničkog mandata, međutim, u češkom je parlamentu, izjavio kako se zastupnici nemaju pravo izdizati nad građanima i nazivati ih običnim ljudima koji ne razumiju danu problematiku, da nitko nema pravo vrijeđati vlastiti narod, a čini li to, da vrijeđa sam sebe.
Što uistinu misli sedamdesettrogodišnji Miloš Zeman o vlastitom narodu, dok ozbiljno narušenog zdravlja i velikih problema s alkoholom želi i drugi petogodišnji predsjednički mandat i stati na čelo zabrinjavajuće podijeljenog društva za što mu se dodjeljuju nemale zasluge?
Strojnica za novinare
Rijetkost je u parlamentarnim demokracijama EU imati na čelu države čovjeka koji javno vrijeđa koga god i gdje god stigne. Naširoko i nadaleko su poznate njegove rasističke izjave o muslimanima, izbjeglicama i migrantima. Omiljene mete su mu i nevladine organizacije, intelektualci i novinari, naravno najviše politički protivnici. Njegovu retoriku u potpunosti je preuzeo njegov glasnogovornik Jiří Ovčáček.
”Izbacite tog kamermana, inače ću ga ubiti”, izgovorio je ovo Zeman jesenas u zgradi Vijeća Evrope. Znajući za njegovu “ljubav” prema novinarima, nedugo nakon toga netko mu je u Plzenu poklonio maketu strojnice s natpisom “za novinare”.
Zeman je s ponosom pokazao na press konferenciji, (dan nakon što je ubijena malteška novinarka!), poručujući novinarima da se počnu povlačiti jer ne zna dobro pucati. Umjesto klipa za metke, umetnuta je boca Zemanovog omiljenog likera Becherovke.
U svibnju prošle godine Zeman je tokom susreta s Putinom u Kini, dok su hodali prema novinarima, izjavio kako ih je puno te da ih treba likvidirati. Putin mu je odgovorio da ih ne treba baš likvidirati, da ih treba samo ograničiti. Izjavio je to pred liderom zemlje u kojoj je od 1992. godine ubijeno 56 novinara!
Jednom prilikom je rekao da se građani mogu riješiti bivšeg premijera Bohuslava Sobotke na dva načina, ili izborima ili kalašnjikovom. Drugom prilikom ga je usporedio sa svinjom, a jednom je prijeteći uperio i svoj štap prema njemu. Socijaldemokrat Sobotka je pritom vrlo umjerena osoba i političar, doduše neodlučan i nekarizmatičan, ali glavni grijeh mu je bio što nije bio Zemanov politički saveznik.
Zaokret prema Rusiji i Kini
Kada svjetski mediji pišu o Zemanu najčešće upotrebljavaju atribute: antimuslimanski, proruski i prokineski orijentiran političar. Jedini se od čelnika zemalja EU, nakon ruske aneksije Krima, usprotivio sankcijama protiv Rusije, a u Vijeću Evrope Zeman je poručio Ukrajini da je aneksija Krima gotova stvar i da u zamjenu od Rusa zatraže novac ili plin i naftu. Jedini od zapadnih čelnika došao je na vojnu paradu u Pekingu, a gostujući u Kini izjavio je kako bi Češka trebala učiti od Kine kako stabilizirati državu.
U svom timu ima ljude sumnjive prošlosti spojene s ruskim i kineskim tvrtkama. Njegov šef kabineta nije prošao sigurnosnu provjeru. Zeman je redoviti gost konferencije pod nazivom “Dijalog civilizacija” koju na grčkom otoku Rodos svake godine održava ruski oligarh Vladimir Jakunin, bliski Putinov prijatelj i nekadašnji agent KGB-a. Na službeni put u Rusiju u studenom prošle godine Zeman je sa sobom poveo 120 poduzetnika. Agenciji Tass izjavio je da će u budućnosti Rusija biti član EU, a ako im se to ne sviđa, da će onda EU biti član Ruske federacije. U rasporedu njegovih putovanja u inozemstvo prevladava postsovjetski prostor. Zapadni novinari pišu kako u Briselu i u prijestolnicama zapadnih zemalja Zemanove izjave više nitko ne uzima za ozbiljno.
Svjetski mediji izvijestili su u petak, za češke prilike, o neobičnom incidentu u Pragu za vrijeme održavanja predsjedničkih izbora. Na izbornom mjestu u praškom predgrađu, dok se za glasanje pripremao predsjednik Zeman, iz skupine novinara istrčala je mlada žena, aktivistica ukrajinskog feminističkog pokreta Femen, skinula gornji dio odjeće i obnaženih grudi nasrnula s leđa na Zemana vičući “Zeman je Putinova kurva!” To isto imala je ispisano na tijelu. Na društvenim mrežama odmah je osvanula Zemanova fotografija s hashtagom “me too” i brojne satiričke fotomontaže.
Zemanu i najljući protivnici priznaju rječitost, prilagodljivost i ogroman politički talent. Prateći globalne trendove zajahao je na valu populizma nedugo nakon što je postao predsjednik, ne prezajući ni od kakvih političkih zaokreta. Na praškim Hradčanima, gdje je i ured predsjednika, nakon što je 2013. izabran za šefa države, zajedno s tadašnjim predsjednikom Europske komisije Manuelom Barrosom, postavio je zastavu Europske unije koja tamo nije stajala za vrijeme vladavine njegovog prethodnika, Vaclava Klausa, najpoznatijeg češkog euroskeptika i populista.
Zeman, međutim, 2017. dolazi na skup ekstremističke Stranke izravne demokracije, SPD, koja je na jesenskim parlamentarnim izborima osvojila skoro 11% glasova i koja u svom programu kao prioritet ima održavanje referenduma za izlazak iz Europske unije i zabranu islama. Njezinog čelnika, polujapanca Tomija Okamuru se i novinari i političari ne libe nazivati fašistom.
Jednom je prilikom Vaclav Havel izjavio kako predsjednik države u svakoj prilici utjelovljuje vrijednosti države koju predstavlja.
Petr Honzejk, politički komentator uglednog dnevnog lista Hospodářské noviny smatra da su ovi izbori referendum o vrijednostima i stavovima koje utjelovljuje Miloš Zeman i o političkoj orijentaciji zemlje. Pored odmaka od EU, Honzejk podsjeća na najupečatljivije preokrete češkog predsjednika. Na početku mandata govorio je kako neće udjeljivati milost, s izuzetkom teško bolesnima koji nisu počinili ozbiljno kazneno djelo. Prošle godine udijelio je, pak, milost zdravom i nabildanom kriminalcu osuđenom za dvostruko ubojstvo koji trenutno u češkom društvu uživa celebrity status.
Nekad je govorio da svaki političar iznad kojeg visi sumnja za bilo kakvo kazneno djelo, pa bilo i najbanalnije, mora dati ostavku. Kada je nedavno u parlamentu davao podršku premijeru Andreju Babišu, protiv kojeg je podignuta optužnica za pronevjeru novca iz EU fondova, izjavio je da još od doba starog Rima vrijedi pravilo da je svatko nevin dok mu se ne dokaže krivnja.
Gubitnici na strani Zemana
U knjizi pod nazivom “Priča talentiranog pragmatičara” autor, politolog Lubomír Kopeček ističe kako Zeman nije samo političar koji koristi raspoloženje javnosti u svoju korist, već ga i sam stvara. Podsjeća kako je u kampanji prije prvog mandata računao na ogorčenost građana protiv nesposobne i korumpirane političke elite, a kasnije se bacio na temu kulturne i sigurnosne prijetnje društvu u kontekstu izbjeglica, migranata i terorizma čime je dobio ogromnu podršku javnosti.
Komentator političkog web portala info.cz politolog Vratislav Dostal smatra da je Zeman toliko popularan da mu i najveći skandali idu u korist. Podržavaju ga nezadovoljni razvojem događaja nakon baršunaste revolucije, tzv gubitnici globalizacije, oni sa periferije, nezadovoljni, siromašni, zaboravljeni. Dostal smatra kako Zeman računa na njihovu svojevrsnu osvetu. Na osvetu onih u čijim očima je distribucija bogatstva nakon 1989. nepoštena i nepravedna. Osvetu zbog krađe i korupcije, zbog arogancije nove elite, zbog ustoličenja sistema u kojem se ogroman broj ljudi našao na marginama, a obogatili su se oni spretniji i snalažljiviji.
Nesnalažljivi su sad protestni Zemanovi birači. To su oni koji iz protesta nad svojom sudbinom neće dati glas uljuđenom znanstveniku. To su osiromašeni i poniženi umirovljenici, to su neobrazovani, minimalno plaćeni nekvalificirani radnici i prekarijat koji radi po ugovorima. Zeman je uspio u ovim ljudima stvoriti osjećaj da je jedan od njih, da je na njihovoj strani, za razliku od “onih tamo”, od udaljene “elite”. Zato mu prolaze i laži, vulgaran rječnik, osvetoljubivost, cinizam i mrzovolja, grubost i alkoholizam, zaobilaženje Ustava i izrugivanje s ljudskim pravima i civilnim društvom.
Istodobno Češka je jedna od najuspješnijih postkomunističkih zemalja sa zavidnim makroekonomskim rezultatima i najmanjom nezaposlenošću u EU, trenutno nižoj od tri posto, a Prag je šesta regija po bogatstvu u EU. To nimalo ne utječe na činjenicu da u Češkoj postoji veliki broj ljudi koji imaju osjećaj da ih nitko ne predstavlja. Zato je, smatraju i Dostal i Honzejk, jesenas pobijedio populist Babiš, a danas u prvom krugu Zeman.
“Veliki dio ljudi se s njim poistovjećuje, isto tako ga velik broj ljudi iskreno ne podnosi. Zeman, pak, računa na to da će onih prvih biti malo više”, piše Honzejk ističući kako je zastrašujuće da se toliko ljudi u Češkoj osjeća poraženim nakon pada komunizma.
Koliko su krhka politička uvjerenja vladajućih i kako prilika čini svakojaka savezništva, svjedoče i izjave aktualnog premijera Babiša, tajkuna i lidera populističkog pokreta ANO, čijoj vladi još uvijek nije izglasano povjerenje u parlamentu i koji se oslanja na podršku fašista i nereformiranih komunista, te na savezništvo sa Zemanom.
Babiš je u siječnju 2013. pred održavanje drugog kruga predsjedničkih izbora izjavio:
“U drugom krugu ću glasati za Karela Schwarzenberga, to je manje zlo. Zeman za mene predstavlja nastavak Klausovog kapitalističkog mafijaštva i korupcije.”
A pet godina kasnije: “Glasat ću za Zemana jer ga smatram jednom od najznačajnijih osobnosti nakon 1989. godine i čovjekom koji ne krade i koji za sobom ima rezultate.”
Britanski Guardian piše da bi poraz Zemana u drugom krugu iz temelja promijenio češku politiku i ozbiljno ugrozio budućnost premijera Babiša, jer akademik Drahoš ne bi dao mandat čovjeku pod optužnicom. Reuters ocjenjuje da bi pobjeda protuzemanovskog kandidata značila da se češki glas približava glavnoj struji u EU.
Nakon objavljivanja rezultata izbora Drahoš je izjavio kako bi se rado suočio sa Zemanom prije drugog kruga. Zeman, naime, nije sudjelovao u predizbornoj kampanji u sučeljavanjima s kandidatima, ali su zato širom zemlje bili izlijepljeni plakati i billboardi s njegovim likom. Na poziv Drahoša izjavio je, pak, da će se rado suočiti s njim, a svojim pristalicama poručio da je još mlad i pun snage. Analitičari u tome vide Zemanovu nesigurnost u pobjedu u drugom krugu i očekuju daleko prljaviju kampanju od protekle. Uskoro ćemo saznati koliko prljavu.