Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
"To je snimljeno u Vukovaru u udruzi Bad Blue Boysa. To su časni i pošteni ljudi, moji kamerati s tribina, navijači. Fotografija je snimljena za vrijeme vukovarskog mimohoda", objasnio je Hasanbegović porijeklo fotografije Foto: Facebook
Zastava pod kojom se borila zloglasna "Vražja divizija" Foto: Wikipedia
Prijedlog fantomske "Antifašistička inicijativa Hrvatske" za imenovanjem zagrebačkih ulica po još 1966. godine ražalovanom šefu jugoslavenskih tajnih službi Rankoviću i sovjetskoj armiji, koja je pomagala u oslobađanju Jugoslavije
Zlatko Hasanbegović, predsjednik Odbora za imenovanja naselja, ulica i trgova Skupštine Grada Zagreba, stavio je na dnevni red iduće sjednice Odbora, koja će se održati 6. veljače, prijedlog o imenovanju ulice Crvene armije i ulice Aleksandra Rankovića u Zagrebu. Ništa novo od ovog dokazanog povijesnog revizionista i političkog egzibicionista koji traži svaki mogući razlog, pod uvjetom da je stariji od njega, da se dokopa medijske pažnje.
Prijedlog za imenovanjem zagrebačkih ulica po još 1966. godine ražalovanom šefu jugoslavenskih tajnih službi Rankoviću i sovjetskoj armiji, koja je pomagala u oslobađanju Jugoslavije, „pronašao“ je u zahtjevu nečega što se zove „Antifašistička inicijativa Hrvatske“, a što – javnost je o tome već izvijestila Nova ljevica – uopće ne postoji.
Osim što je na dnevni red stavio prijedlog fantomske organizacije, koji je zaprimljen 15. studenoga prošle godine, pritom je jednostavno preskočio stotine drugih dosadašnjih prijedloga o (pre)imenovanjima ulica i trgova koji čekaju red, plus još barem 28 zahtjeva, koliko ih je stiglo u mandatu ove gradske vlasti. I to sve redom od registriranih udruga, mjesnih odbora i vijeća gradskih četvrti. Među njima očito nije bilo ovako efektnih.
„Meni sve što stigne u proceduru ide u raspravu“, lakonski nam je odgovorio Hasanbegović dodavši da Odbor koji vodi nema ovlasti „propitkivati status udruga“.
Otkud Hasanbegoviću „Antifašistička inicijativa Hrvatske“ i taj dopis potpisan ćirilicom navodnog Rade Matića, bez adrese i OIB-a, bila bi njegova stvar da nije i saborski i gradski zastupnik, pa kao takav može kreirati politiku kakva mu odgovara.
A o tome kako Hasanbegović na nju gleda, svjedoči i fotografija na kojoj, zajedno sa saborskim zastupnikom dijaspore Željkom Glasnovićem, pozira iza zastave nacističko-ustaške „Vražje divizije“. Zajedno s njima, uz zastavu na kojoj je prepoznatljiv slogan te jedinice „Što bog da i sreća junačka“ sa šahovnicom s prvim bijelim poljem i stiliziranim pleterom, nalazi se desetak mladića, a objavio ju je javno prije nekoliko dana jedan korisnik Facebooka.
Hasanbegović nam je objasnio otkud fotografija. „To je snimljeno u Vukovaru u udruzi Bad Blue Boysa. To su časni i pošteni ljudi, moji kamerati s tribina, navijači“. Fotografija je, dodaje, snimljena za vrijeme vukovarskog mimohoda.
Na pitanje hoće li odstupiti sa funkcija s obzirom na fotografiranje sa zastavom nacističko-ustaške jedinice, saborski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku, izabran u parlament na listi HDZ-a, kaže da ustaše ne postoje od svibnja 1945. godine, da „Vražja divizija“ nema veze s ustaškim pokretom te da je riječ o njemačkoj legionarskoj postrojbi u kojoj su „Nijemci bili časnici, a Hrvati momčad“.
Budući da mu nije prvi put da pozira s ustaškim znakovljem, pitali smo ga i to, pa kaže: „Pa ni ne znam. Nisam ni gledao, kao i uvijek, iz prve, jer sam sad prvi put vidio ovu sliku. Rekao bih da vidim običnu hrvatsku narodnu zastavu sa stanovitim pučkim geslom.“ Dodao je još da je riječ o najobičnijoj narodnoj zastavi kakvu je Franjo Tuđman podigao pred Saborom 1990. godine i da se radi o privatnoj fotografiji.
Međutim, fotografija je objavljena javno, a Hasanbegović je – baš kao i Glasnović – javna osoba i izabrani saborski zastupnik, pa građani imaju pravo znati pod kakvim se obilježjima fotografiju.
Inače, „Vražja divizija“ bila je sastavljena od preživjelih legionara iz 369. pješačke pukovnije koji su, pod zapovjedništvom Wehrmachta, teško stradali u Sovjetskom Savezu. Pukovnik pukovnije Ivan Markulj javio je tada da u legiji vladaju „nered, rasulo i nedisciplina“, da legionari „kradu, pljačkaju, otimaju, pucaju noću, napuštaju jedinicu i prevoze se privatno automobilima preko 100 kilometara, bacaju oružje (...) siluju“, zbog čega je bilo i strijeljanih.
Kasnije se, barem sudeći prema njemačkim izvještajima i posjetu ustaškog poglavnika Ante Pavelića, stanje mijenja i legionari postaju vrlo važni u borbi za Staljingrad, koja završava za njih potpunim krahom i predajom preživjelih pripadnika, od kojih neke Rusi angažiraju za kasnije oslobađanje Jugoslavije.
Oni koji su preživjeli, plus novi dobrovoljci, nastavljaju dalje kao 369. „Vražja divizija“. Prateći put nacističkih ofanziva, završili su na Sutjesci, gdje su doživjeli još jedan težak poraz, ovaj put od Prve proleterske, nakon čega je 369. pridružena SS-ovcima, s kojima je počinila brojne zločine nad civilima. Definitivni krah doživjela je prilikom oslobađanja Jugoslavije, završivši bezuvjetnom predajom 1945. godine na granici s Austrijom. Prije nekoliko godina Branimir Glavaš pohvalio se da mu je otac bio pripadnik te jedinice.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu