Saborski zastupnici u utorak su u raspravi o izvješćima Vijeća za elektroničke medije (VEM) i Agencije za elektroničke medije (AEM) za 2014., 2015. i 2016., koja su jednoglasno podržali, upozorili na rastući govor mržnje u medijima i potrebu njegova strožeg kažnjavanja. Opozicija je upozorila i da Agencija i Vijeće nisu pokazali dovoljno brige za neprofitne medije koji su na rubu opstanka.
Upozoravajući na govor mržnje kako u televizijskim i radijskim emisijama tako i na društvenim mrežama, zastupnici su se složili da to područje nije dovoljno reguliramo te da kazna privremenog ili trajnog oduzimanja koncesije nije dostatna.
Propušteno mnogo prilika
„Vijeće za elektroničke medije treba djelovati bez političkih pritisaka i u tom smislu bi trebalo biti "ustavni sud" za nakladnike elektroničkih medija“, istaknuo je Nenad Stazić (SDP) i poručio predsjedniku Vijeća Damiru Hajduku, koji je u sabornici predstavio izvješća, neka bude hrabar i ne dozvoli da ga se zastraši.
"Nemojte se dati uplašiti, neka vam primjer bude djelovanje bivše predsjednice Mirjane Rakić, zaustavite bujicu primitivizma, bujicu mržnje i ustašluka koji se dan danas širi medijima", rekao je Stazić podsjetivši na prosvjed 2016. ispred zgrade Vijeća zbog kažnjavanja Z1 televizije.
"Ja u Hrvatskoj ne vidim ustaše", uzvratio je Ivica Mišić (NZ) ocijenivši govor Stazića neprimjerenim vremenu u kojem živimo, na što je Stazić odgovorio da ako netko nosi ustašku kapu, pjeva ustaške pjesme, koristi ustaški pozdrav, onda i jest ustaša.
Milorad Pupovac (SDSS) naglasio je da bi s obzirom na stanje u medijima broj sankcija trebao biti mnogo veći nego što jest.
"Govor mržnje je ozbiljan problem, bilo da je riječ o sadržaju emisija, bilo da je riječ o raspravama ispod tekstova, nema adekvatnog nadzora nad tim", kazao je.
Bojan Glavašević (SDP) smatra da je propušteno mnogo prilika da se djeluje te da akademska zajednica "nije uspjela razumjeti fenomene, spoznati ih i obraditi", pa tako je, rekao je, i regulator propustio adekvatno djelovati.
Irena Petrijevčanin Vuksanović (HDZ) upozorila je na potrebu izmjene zakonodavstva koje uređuje područje medija kao i regulaciju društvenih mreža.
Neadekvatni zakonski okvir, ali i pasivnost regulatora
"Hrvatsko medijsko zakonodavstvo vapi za izmjenama. Cipele su postale pretijesne, potrebne su nam nove i lagodnije", poručila je.
„Bez obzira na neadekvatan zakonodavni okvir, Vijeće se trebalo javno očitovati o dvojbenim situacijama i promovirati pozitivne prakse“, smatra Goran Beus Richembergh (GLAS) prozvavši i ministricu kulture što u dvije godine nije učiniila ništa da se Vijeću i Agenciji omogući funkcionalnije postupanje.
"Niste spriječili niti jedan jedini komentar govora mržnje niti sankcionirali nikoga za ništa, a televizija koja je bila formalno kažnjena na tri dana danas je još žešća nego je ikada bila", rekao je on.
Zapitao je predstavnike Vijeća i što su učinili nakon što je Ministarstvo kulture 'stavilo nogu u vrata' i ukinulo novac za neprofitne medije.
„Vi mrtvi-hladni gledate kako krepavaju neprofitni mediji u Hrvatskoj. Kako vam nije palo na pamet da promijenite pravilnik, kojeg vi donosite, u kojem je trenutno odlučeno da će se iz Fonda za pluralizam izdvajati 5 posto, a ne recimo 15 posto, pa da spasite medije koji prenose neovisne informacije kojima se mainstream mediji ne bave. Zar to nije jedna od tema koje vama moraju biti u fokusu“, zapitao je zastupnik GLAS-a.
Zamjerio je Vijeću za elektroničke medije i to da „nakon što nisu napravili ništa“, planiraju obilježiti desetu obljetnicu rada u hotelu Esplanade pod izgovorom da će doći gosti iz Europe koji žele slijediti primjer Vijeća i Agencije.
Predsjednik Vijeća Damir Hajduk izvijestio je da je u 2015. Vijeće izreklo 34 upozorenja, 12 opomena i jedan prekršajni nalog, a u 2016.godini 31 upozorenje, šest opomena i tri prekršajna naloga. U kontekstu regulacije govora mržnje, kazao je, Vijeće je 2016. privremeno oduzelo koncesiju na tri dana lokalnoj televiziji u Zagrebu.