Dužnosnici Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u utorak su odgovorili savjetniku za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Johnu Boltonu koji je tu instituciju prozvao "neučinkovitom, neodgovornom i opasnom", poručivši mu da nije riječ o političkom nego o pravosudnom tijelu. Bolton je optužio taj sud zadužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti da je "neučinkovit, neodgovoran i opasan". To je učinio zbog mogućnosti pokretanja istrage protiv američkih vojnika koji su služili u Afganistanu, ali i mogućih istraga protiv Izraela na poticaj palestinskih vlasti.
"Nećemo šutjeti ako se sud okomi na nas, Izrael ili druge američke saveznike", upozorio je Bolton i najavio niz mogućih mjera odmazde, među kojima i sankcije djelatnicima ICC-ja. Sud je u utorak odgovorio da će "nastaviti raditi kako je i planirano".
"Nisam siguran da bi žrtve zločinaca dijelile Boltonov pogled", rekao je na Bledskom strateškom forumu Phakiso Mochochoko iz ureda glavne tužiteljice ICC-a koji je sudjelovao u osnivanju suda prije dvadeset godina i koji je naglasio da je riječ o pravosudnom, a ne političkom tijelu.
Dodao je kako takav američki stav nije ništa novo i da se ponavlja od početka rada suda te da ICC nije nikad djelovao suprotno Statutu i da će funkcionirati sve dok ima podršku potpisnica. Bolton je rekao i kako SAD "neće pomagati ICC-u niti mu pristupiti". "Pustit ćemo ICC da umre prirodnom smrću, jer za nas je već mrtav", rekao je Trumpov savjetnik.
Predsjednik skupštine članica ICC-a O-Gon Kwon je na Bledu, tijekom rasprave o budućnosti Suda, naglasio kako ne zna zašto Bolton strahuje za američke državljane ako smatra da je sud na samrti te je izrazio žaljenje što je savjetnik Bijele kuće dao takve izjave na godišnjicu terorističkog napada 11. rujna, na dan koji bi trebao biti vrijeme prisjećanja.
ICC je osnovan na temelju Rimskog statuta i počeo je djelovati 1. srpnja 2002. Ratificirale su ga 123 zemlje nad čijim teritorijima sud ima nadležnost. Među njima nisu Sjedinjene Države, Kina, Rusija, Indija, Izrael, Pakistan, Saudijska Arabija, Turska i Iran, no ICC ipak može suditi Amerikancima jer su navodni zločini počinjeni na teritoriju Afganistana koji je dio te organizacije.
ICC se na isti način prošli tjedan proglasio nadležnim za istragu o progonu Rohindža u Mjanmaru, zemlji koja nije potpisala Rimski statut, jer se dio progona odvijao u susjednom Bangladešu koji je potpisnik. Od početka svog rada 2003. ICC je otvorio istrage u 11 slučajeva: Demokratskoj Republici Kongo, Ugandi, dva u Srednjoafričkoj Republici, Darfuru, Libiji, Keniji, Obali Bijelokosti, Maliju, Gruziji i najnovije, u Burundiju, državi koja je 2017. postala prva zemlja koja je povukla svoje članstvo.
Sud trenutno provodi analize u još devet slučajeva kako bi otkrio ima li temelja za istragu. To su Kolumbija, Gabon, Gvineja, Nigerija, Palestina, Ukrajina, Venezuela, Filipini, te Irak u kojem postoje optužbe o zločinima britanskim vojnika.