-
Spaljivanje svetih knjiga i LGBTQ+ literature, kao što je napravila republikanka Valentina Gomez, postaje ne samo čin provokacije, nego i simbol širenja poruke da za određene zajednice u američkom društvu nema mjesta Foto: X
U najnovijoj navali desničarskog ekstremizma u Sjedinjenim Američkim Državama republikanska kandidatkinja iz Teksasa Valentina Gomez izazvala je val snažnih osuda nakon što je u svojoj predizbornoj kampanji pred kamerama plamenobacačem spalila primjerak Kurana. Video, koji je objavljen na društvenim mrežama potkraj srpnja, prikazuje kandidatkinju Gomez kako stoji ispred američke zastave i s podsmjehom pali muslimansku svetu knjigu uz poruku da želi „okončati islam u Teksasu“ i vratiti Ameriku „kršćanskim vrijednostima“.
U istom videu obrušila se i na LGBTQ+ zajednicu spaljujući knjige s tematikom rodnog identiteta i seksualne orijentacije te ih nazivala „otrovom za djecu“. Video je bio popraćen poznati logom MAGA, koji povezuje njezinu kampanju s pokretom Make America Great Again američkog predsjednika Donalda Trumpa, naglašavajući ideju da je Amerika „isključivo kršćanska nacija“.
Kritike su ubrzo stigle s više strana – od muslimanskih zajednica i vjerskih organizacija do građanskih udruga i političkih komentatora. Vijeće za američko-islamske odnose (CAIR) osudilo ju je zbog „otvorenog širenja mržnje i poticanja nasilja prema muslimanima“ naglašavajući da je riječ o jasnom primjeru islamofobne propagande koja ugrožava sigurnost islamskih vjernika. Upozorili su i na rast nasilja nad muslimanima posljednjih godina, koje su, prema njihovim podacima, često potaknule upravo slične poruke s krajnje desnice.
S druge strane, Gomez je odbacila optužbe za mržnju uz tvrdnju da „samo govori istinu“ te da brani američke vrijednosti. Na X-u je napisala da joj je cilj „zaštititi djecu od liberalne indoktrinacije i spriječiti širenje islama“. Poruke su izazvale zabrinutost da njezina kampanja nije samo politička, nego i ideološki usmjerena prema diskriminaciji i poticanju sukoba.
Politički analitičari naglašavaju da ovakav istup nipošto nije slučajan, nego se uklapa u širi obrazac desničarske propagande u SAD-u, koja posljednjih mjeseci sve agresivnije koristi vizualne šok-taktike kako bi se u online-prostoru skrenula pozornost na njih te kroz strah i podjele mobiliziralo glasače. Spaljivanje svetih knjiga i LGBTQ+ literature tako postaje ne samo čin provokacije, nego i simbol širenja poruke da za određene zajednice u američkom društvu nema mjesta.
I dok Gomez tvrdi da gradi profil „patriotizma i hrabrosti“, njezin oglas već se analizira kao klasičan primjer propagandne tehnike koja koristi religijske i kulturne simbole za poticanje mržnje, što nosi dugoročne rizike po društvenu koheziju i sigurnost manjinskih skupina u SAD- u.
Zašto su streaming-platforme privukle desničare
Streaming-platforme (YouTube, Twitch, Rumble, Kick i dr.) posljednjih su godina postale rasadnici ideja rigidne desnice. Riječ je o mehanizmima koji omogućavaju korisnicima emitiranje videa uživo ili objavu snimaka uz interakciju s publikom u „chatu“ te sustav naplate (oglasi, pretplate, donacije). Otvorenost videa donijela je eksplozivan doseg političkim komentarima – od mainstream-konzervativaca do ekstremne desnice. Nakon što su velike mreže pooštrile pravila o govoru mržnje i dezinformacijama, dio aktera seli se na tolerantnije platforme (npr. Rumble), dok sadržaj i dalje kruži kroz kratke isječke na TikToku i X-u zbog fanova koji gutaju i šire ovakav sadržaj.
Mehanika propagande: od memova do monetizacije
Desničarski propagandni online-stil obično kombinira memove i „reakcijske“ formate (npr. stolovi „Change My Mind“ i debate na ulici), koji izgledaju kao otvoreni dijalog, ali su pažljivo montirani da potvrde zadanu tezu desničarske propagande, zatim „radikalizacijski lijevak“ – soft-konzervativni sadržaj koji uvodi gledatelje u oštrije stavove, a dio publike potom prelazi na kanale i platforme s labavijom moderacijom, te „monetizaciju bijesa“ („grifteri“), kada autori potiču kontroverzu jer algoritmi i donacije nagrađuju angažman. To su oni koji ideološke skandale pretvaraju u karijeru – prodajom pretplata, odjeće, sponzorstava i paywalla, često mijenjajući teze prema onome što se najbolje prodaje. Definicija „griftera“ je profiter i oportunist koji manipulira ideološkim pričama u medijima radi osobnih interesa.
Najpoznatiji primjeri u svijetu i regiji
Među najpoznatijim desničarskim influencerima sa streaming-platformi je Andrew Tate (Rumble), koji ima velik doseg među tinejdžerima i mladićima. U jednoj od najčešće citiranih objava kazao je: „Ako se dovedeš u situaciju da budeš silovana, moraš snositi dio odgovornost.“ Taj citat iz 2017. godine široko je dokumentiran na BBC-ju i u The Guardianu kao primjer mizogine retorike koja relativizira odgovornost počinitelja. Njegova pak izjava: „Žene su tu da pripadaju muškarcima” propagira stereotip ženske podređenosti te samim time umanjuje vrijednost svake žene na svijetu.
Tu je i Amerikanac Steven Crowder (YouTube), konzervativni voditelj formata „Louder with Crowder“ i „Change My Mind“. Jedna od teza kojom privlači pažnju po američkim kampusima glasi: „Postoje samo dva spola“. Crowder debatira najviše sa studentima koji nisu navikli na takav način rasprave i koje može lagano nadglasati bez nekih velikih argumenata. Serija je postala motor za širenje političke poruke. Crowder je 2019. godine kažnjen demonetizacijom zbog višegodišnjeg targetiranja novinara Voxa Carla Mazea, uključujući homofobne uvrede, nakon čega se preselio na Rumble.
Godine 2023., dok su Crowder i njegova sad bivša a tad trudna žena, prolazili kroz razvod, isplivao je video u kojem ju Crowder vrijeđa da ne odrađuje “dužnosti žene”. Kada mu je odgovorila da je maltretira ovaj joj je zaprijetio “bolje ti je da se j*beno čuvaš”.
Ben Shapiro (YouTube), također Amerikanac, srednjostrujaški je konzervativni autor čiji se video-isječci masovno preporučuju mladim muškarcima. U starom tweetu od 27. rujna 2010. napisao je: „Izraelci vole graditi. Arapi vole bombardirati i živjeti u otvorenoj kanalizaciji.” Taj je tweet i danas javno dostupan te ga često navode kritičari kao primjer dehumanizirajuće retorike. „Transrodne osobe na žalost pate od značajne mentalne bolesti... nije rješenje pretvarati se da su transrodne osobe spola za koji misle da jesu u svojoj glavi”, citat je u kojem Shapiro izražava stav da je transrodnost mentalni poremećaj, čime dodatno donosi pritisak na marginaliziranu skupinu ljudi.
Nick Fuentes (X, Cozy.tv) američki je livestreamer povezan s „bijelim nacionalizmom“, a poznat po antisemitskim i anti-LGBTQ+ izjavama. Antidifamacijska liga (ADL) dokumentira ga kao promotora „bijelog suprematizma“ koji koristi streamove za mobilizaciju publike. Među najpoznatijim izjavama je i ova: „Žene, vaša tijela i naša odluka!“, što je bio njegov odgovor na prosvjede koji su podržavali ženska prava i pravo na izbor oko abortusa.
Asmongold (YouTube, Twitch, Kick) nije politički streamer u doslovnom smislu, ali je u livestreamu od 14. listopada 2024. godine govorio o Palestincima ovako: „Oni su užasni ljudi... Dolaze iz inferiorne kulture koja je užasna... Imaju genocid ugrađen u šerijatski zakon upravo sada... Neću plakati dok ljudi... bivaju izvrgnuti genocidu.“ Ova ekstremno uvredljiva, rasistička izjava dovela je do njegove suspenzije na Twitchu.
YouTube je godinama balansirao između „slobodnog izražavanja“ i borbe protiv govora mržnje. Slučaj Crowder – Maza bio je prijelomni trenutak za ažuriranje anti-harassment politika, no njihovo je provođenje i dalje nekonzistentno. Crowder se ismijavao s naglaskom i seksualnošću novinara. YouTube je bio pod pritiskom da reagira. Iako je 2019. godine objavio da Crowder nije prešao granicu, privremeno je ipak demonetizirao njegov kanal.
Joe Rogan, voditelj The Joe Rogan Experience, jedan je od najutjecajnijih podkasta na svijetu, s publikom od milijuna slušatelja. Njegov format razgovora s malo ili bez cenzure, privukao je različite goste, od znanstvenika do krajnje desnih komentatora. To dovodi do kritika da pruža prostor teorijama zavjere i opasnim idejama.
U epizodi The Joe Rogan Experience iz listopada 2020., Alex Jones - inače veliki teoretičar zavjera - na podcastu govorio je o globalnim elitama, “plandemiji” i tvrdio da vlade koriste cjepiva kako bi kontrolirali stanovništvo. Rogan ga je više puta pokušao ublažiti ili preusmjeriti, ali je ipak omogućio Jonesu da satima iznosi stavove koji su ne samo ekstremno desničarski, nego i dokazano lažni. Upravo ta epizoda se spominje kao primjer kako Roganov “otvoren razgovor” postaje platforma za širenje desničarske propagande. Publika od nekoliko milijuna slušatelja Jonesa ne doživljava kao opskurnog teoretičara zavjere, nego kao ravnopravnog sudionika u mainstream razgovoru.
Rumble se pozicionirao kao „alternativa bez cenzure“ i privukao niz desnih i ekstremno desnih autora nakon što su sankcionirani na YouTubeu. Istraživanja i reportaže bilježe visoku koncentraciju dezinformirajućeg sadržaja i govora mržnja.
Slične politike i propagande došle su i do naših krajeva, od saborskih zastupnika i voditelja podcasta do influencera. Ivan Pernar, bivši saborski zastupnik poznat po antimigrantskim i antivakserskim objavama tijekom pandemije COVID-a 19, relativizirao javnozdravstvene mjere i ismijavao starije sugrađane. „Je li normalno da je država paralizirana jer neki djed želi živjeti duže?“, tipična je Pernarova izjava objavljena 2020. godine. Raširena je društvenim mrežama i prenesena u medijima kao primjer bešćutnosti okrenute – kliku.
Zbog Marka Juriča, odnosno njegove emisije „Markov trg“, Agencija za elektroničke medije je 2016. godine privremeno obustavila emitiranje televizije Z1 nakon što je u eteru poručio: „Građane Zagreba molimo da se čuvaju na Cvjetnom trgu, pored pravoslavne crkve, gdje šeću četnički vikari… da ne dođete na krvavi pir.” O slučaju se široko izvještavalo u hrvatskim medijima kao primjeru govora mržnje prema pripadnicima srpske nacionalne manjine i širenja ksenofobije i mržnje.
Dokaz da ova politika nije izbjegla ostatak regije je „Balkan Info“, regionalno popularni kanal kritiziran zbog „platformiranja“ nacionalista, teoretičara urota i protivnika cijepljenja. I sam osnivač Teša Tešanović priznao je uređivački zaokret udesno te je napustio kanal.
Zašto takve poruke gađaju mlade muškarce?
Glavni razlog zbog kojeg navedene poruke pronalaze plodno tlo kod mladih težnja je za identitetom i statusom. Sadržaj koji nudi „jednostavna objašnjenja“ i krivce za sve probleme (feministkinje, migranti, LGBTQ+ osobe) rezonira s osjećajem nesigurnosti u dobi traženja statusa. Danas su mladi pod velikim pritiskom da se uklope u društvo, no ako ne budu prihvaćeni, mnogi traže krivce te vide rješenje u sličnom sadržaju. Tu dobivaju odgovor koji krivnju – bez nekog posebnog razloga i s mnogo lažnih argumenata – bacaju na druge.
Algoritmi su agresivni, konfliktni video-isječci imaju visoku stopu zadržavanja na njima pa se češće preporučuju novim gledateljima stvarajući dojam kako „svi tako misle”. Stvara se „parakomunikacija“, odnosno streameri glume „starijeg brata“ i nude „recepte“ za uspjeh („budi alfa“, „ne vjeruj mainstreamu“). Empirijska istraživanja o YouTubeu i mladima pokazuju da ta platforma snažno oblikuje informacijski ekosustav te da navedene „preporuke“ mogu učvrstiti već postojeće predrasude i filtrirati različita gledišta.
Propaganda koja se provodi na streaming-platformama funkcionira kroz format koji se doima zabavnom i spontanom raspravom. Streameri grade sadržaj tako da njihovi prijenosi izgledaju kao iskrena razmjena mišljenja, no u stvarnosti je riječ o pažljivo režiranim i montiranim nastupima.
Steven Crowder tako u svom formatu „Change My Mind“ sjedi za stolom na ulici s provokativnim natpisom „Promijeni mi mišljenje“ i poziva prolaznike da ga uvjere u suprotno. Publika pritom ne vidi neuspjele snimke ni nespretne trenutke, nego tek odabrane isječke u kojima on djeluje superiorno. Time se stvara privid da je njegov stav nepobitan i logičan.
Cijeli ekosustav počiva na pretvaranju dugačkih streamova u kratke, agresivne isječke koji se zatim šire na TikToku, Instagramu i X-u. Ti fragmenti, često upakirani u format mema, privlače mlade gledatelje jer djeluju duhovito i jednostavno. Algoritmi društvenih mreža favoriziraju upravo takav sadržaj – kratak, konfliktan i emocionalno nabijen – pa ga automatski preporučuju sve većem broju ljudi. Tako retorika koja u početku izgleda kao provokativni humor ili ironični komentar postupno postaje dominantni narativ mladih muškaraca.
Kada platforme pokušaju ograničiti govor mržnje ili dezinformacije, streameri to iskoriste kako bi se predstavili kao žrtve cenzure i „branitelji slobode govora“. Publiku potom sele na manje regulirane medije poput Rumblea ili Kicka, gdje nastavljaju pojačavati retoriku bez straha od sankcija. Svaka zabrana ili suspenzija dodatno hrani njihov diskurs o borbi protiv „mainstreama“ i „elita“ te jača odanost zajednice.
Na kraju, sve se svodi na jedno: što je sadržaj radikalniji i što izaziva više bijesa, to stvara više pregleda, donacija i novca. Streamer se pretvara u „griftera“, nekoga tko kontroverzu pretvara u proizvod. To znači da publika ne dobiva samo političku poruku, nego i osjećaj pripadnosti, zajednički humor, pa čak i identitet. Tako propaganda na streaming-platformama funkcionira ne kao napad, nego kao svakodnevna zabava u kojoj se određena ideologija polako normalizira.
Otpor desničarskoj politici na streaming-platformi
Hasan Piker (YouTube, Twitch), poznatiji kao HasanAbi, jedan je od najutjecajnijih lijevih streamera na platformi Twitch i YouTube, a često ga se navodi i kao svojevrsni kontrast desničarskim influencerima poput Stevena Crowdera i Bena Shapira. Rođen u New Brunswicku, odrastao je u Turskoj i SAD- u, a karijeru je počeo kao komentator na liberalnom američkom portalu The Young Turks. Piker se s vremenom profilirao u samostalnog kreatora sadržaja čiji su višesatni prijenosi uživo u kojima analizira političke događaje i popularnu kulturu privukli milijune mladih gledatelja.
Za razliku od desničarskih streamera, koji naglašavaju hijerarhiju, tradicionalne rodne uloge i nacionalizam, Piker se pozicionira kao socijalist i progresivac. Njegovi streamovi često kombiniraju kritiku neoliberalnog kapitalizma s populističkim tonom usmjerenim na probleme običnih ljudi.
„Sistem je dizajniran da štiti kapital, ne tebe“, jedna je od njegovih poznatih rečenica koja odražava njegov stav da političko-ekonomski poredak favorizira korporacije i bogate, dok mladi i radnička klasa ostaju prepušteni sami sebi.
Piker ne skriva ni svoje stavove o vanjskoj politici SAD-a. Nakon američkih vojnih intervencija na Bliskom istoku otvoreno je kritizirao imperijalizam i isticao povezanost s regijom. Jedan od viralnih trenutaka njegove karijere dogodio se 2019. godine, kada je izjavio da je „Amerika zaslužila 9/11.“ Komentar je izazvao goleme kontroverze i kritike i među njegovim političkim istomišljenicima. Iako je kasnije objasnio kako je bila riječ o nespretnoj, sarkastičnoj kritici američke vanjske politike, izjava ga je obilježila te je danas često koriste njegovi protivnici.
Unatoč tome, Hasan Piker izgradio je imidž „velikog brata“ progresivne mladeži. Na Twitchu ga svakodnevno prate deseci tisuća gledatelja, a u prosjeku ostvaruje milijune sati pregleda na mjesec, što ga čini jednim od najgledanijih političkih streamera na svijetu. Posebno se obraća generaciji Z i milenijalcima uz humor, memove i reference popkulture kako bi političke ideje približio i onima nesklonim klasičnim političkim raspravama.
„Nisam ovdje da vam kažem što da mislite, ovdje sam da vam kažem da kritički razmišljate o moći“, jedna je od njegovih izjava kojom naglašava da se želi razlikovati od ideoloških propagatora. Za razliku od mnogih desničarskih streamera, Piker naglašava inkluzivnost i prava manjina. Često reagira na transfobne ili mizogine sadržaje koje objavljuju konzervativni influenceri razbijajući njihove tvrdnje i ističući štetu koju čine. Otvoreno zagovara sindikalnu borbu, povećanje minimalne plaće i univerzalno zdravstveno osiguranje u SAD-u. Kritičari mu, međutim, često predbacuju luksuzan životni stil – na primjer, kupnju luksuzne vile u Los Angelesu 2021. godine – tvrdeći da je kao socijalist koji živi u bogatstvu – kontradiktoran. Piker im odgovara da ne vidi kontradikciju u tome što koristi sustav u kojem živi dok ga istodobno kritizira i nastoji promijeniti.
Hasan Piker tako utjelovljuje novu generaciju lijevih medijskih ličnosti koje koriste iste digitalne alate kao i njihovi ideološki suparnici, ali s drukčijom svrhom i retorikom. Ako Crowder i Tate mladim muškarcima nude jednostavne poruke o moći, dominaciji i „obrani tradicije“, Piker nudi alternativu – humor, solidarnost i kritiku sustava. Njegova popularnost pokazuje da prostor internetskog streaminga nije monolitno desničarski, nego da postoji i značajan kontrast, koji jednako uspješno koristi memove, interakciju i dugotrajne streamove kako bi oblikovao političku imaginaciju svojih gledatelja.
Badempenada
BadEmpanada (YouTube) je argentinsko-australski YouTuber koji se profilirao kao jedan od najistaknutijih lijevih komentatora na platformi. Njegovi video prilozi kombinacija su povijesne analize, aktualnih političkih događaja i kritika desničarske propagande, posebno one koja se širi preko interneta. Za razliku od desničarskih influencera koji se oslanjaju na memove i šokantne izjave, BadEmpanada radi na sadržaju kroz istraživački pristup, citiranje izvora i pojašnjavanje konteksta.
Često se suprotstavlja diskursu o “kulturnom ratu”, antimigrantskoj argumentaciji i pokušajima revizionizma. Posebno u vezi s poviješću Latinske Amerike ili uloge SAD-a u državnim udarima. Time nudi je suprotnu stranu populističkim i autoritarnim glasovima, pokazujući kako se desničarske poruke mogu razotkriti argumentima i činjenicama, a ne samo emotivnim reakcijama i nasiljem.
U vremenu kada streaming i društvene mreže postaju glavna pozornica političkih ideja, jasno je da algoritmi i publika tih platformi nagrađuju konflikt, emocije i jednostavne poruke. Desničarski streameri poput Bena Shapira, Andrewa Tatea i Stevena Crowdera koriste taj prostor kako bi normalizirali mizoginiju, nacionalizam i ksenofobiju, dok regionalni primjeri pokazuju da isti obrasci nisu ograničeni samo na američki ili zapadni kontekst.
Pojava streamera poput Hasana Pikera podsjeća, međutim, da internet nije jednosmjerna poluga propagande – on može poslužiti i za artikuliranje progresivnih ideja, kritiku nejednakosti i poticanje solidarnosti. Upravo u toj borbi između „griftera“ koji zarađuju na širenju straha i onih koji nude alternativnu viziju društva, odlučuje se kako će mlade generacije razumjeti svijet i svoje mjesto u njemu. A budući da su upravo oni najosjetljiviji na privlačne poruke, ključno je pitanje: hoće li naučiti prepoznati propagandu i tražiti dublje odgovore ili će im algoritmi i dalje oblikovati stvarnost prema onima koji najglasnije viču?