“Napad Rusije na Ukrajinu predstavlja eklatantni čin vojne agresije koja će kao kratkoročnu posljedicu imati veliki broj ljudskih žrtava i već je po tome zločin, stoji u izjavi Antifašističke lige RH povodom agresije Ruske federacije na Ukrajinu koju potpisuje predsjednik Lige, mirovni aktivist, Zoran Pusić.
Prema njegovim riječima, dugotrajne posljedice napada u ovom je času teško sagledati. „Jasno je da ruska agresija gura svijet prema prijetećem sukobu usporedivom s najgorim sukobima iz perioda hladnog rata. U svijetu koji nasušno treba mir, zajedničke napore u suzbijanju pandemije i oporavku od nje, blisku suradnju na globalnom nivou kako bi se zaustavile ili smanjile klimatske promjene koje ugrožavaju cijelo čovječanstvo, ova agresija unazadila je šanse za jedan bolji i pravedniji svijet za mnoga desetljeća“, piše Pusić.
Izjava službene Moskve da je nad Rusima u Ukrajini vršen genocid i da je cilj ruskog napada „denacifikacija“ Ukrajine krajnji je cinizam, ističe Pusić. „Upravo je nacistička vlast svoje napade na susjedne države pravdala zaštitom njemačke manjine od navodnog terora države – žrtve nacističkog napada. Antifašistička liga, koja smatra da je moderni antifašizam promocija tolerancije u društvu i suradnje među državama, dakle osuda širenja netrpeljivosti i, posebno, izbora vojnog sukoba kao rješenja nesuglasica među državama, osuđuje ovu agresiju koja je tragedija za Ukrajinu i Rusiju, a može se pretvoriti u tragediju za cijeli svijet”, tvrdi Zoran Pusić.
U četvrtak su mirovne feminističke aktivistkinje uputile „Apel žena za mir“. „Sa zebnjom i nevjericom gledamo snažnu eskalaciju započetog rata i nasilja u Ukrajini izazvanog ruskom invazijom i prekidom pregovora državnih čelnika Rusije i Ukrajine. Kao građanke zahtijevamo od Vlade Ruske Federacije da odmah prekine ratno djelovanje, jer rat je zločin protiv mira i čovjeka. Ujedno zahtijevamo da se nastavkom pregovora, diplomatskim putem i svim nenasilnim sredstvima pronađu primjerena rješenja za osiguranje dugoročnog mira i sigurnosti u Ukrajini, uključujući područja Donjecka i Luganska“, stoji u apelu.
Ističu da se kao mirovnjakinje i feministkinje protive svakom ratnom činu država i međunarodnih čimbenika te podupiranju kulture nasilja koja uporišne silnice ima u permanentnom naoružavanju, konstruiranju i zazivanju neprijatelja, militarističko-mačističkom omjeravanju snaga i kreiranju novih militarističkih štitova u središtu Europe. Isto tako, suprotstavljaju se javnom zazivanju rata što rade moćne države sa svojim geopolitičkim i financijskim interesimaa, te navijačkoj i ratnohuškačkoj atmosferi koja promiče strah i uznemirenost među stanovnicima Ukrajine, ali i u susjedskim državama te Rusiji.
„Kao svjedokinje ratnog ništavila i ratničke ikonografije tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća svjesne smo posljedica ratnog sukoba i njegovog dugoročnog razornog djelovanja na društvo, civile, ljudsku zajednicu, te do kojih razmjera postratni život u podijeljenim zajednicama pronosi traumu, osjećaj nepravednosti i odgađa mogućnost zacjeljenja. Za nas je ljudska sigurnost i život svakog ljudskog bića etički imperativ svakog političkog postupanja, onkraj pitanja kao što su državno-teritorijalni interesi, politička neovisnost i vojno-obrambena sigurnost. Stoga od Vlade Republike Hrvatske tražimo aktivnu podršku mirovnim naporima u cilju sprječavanja daljnje eskalacije sukoba. Izražavamo solidarnost sa svim građankama i građanima Ukrajine te upućujemo podršku mirovnim inicijativama i antiratnom pokretu u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji“, piše u pismu koje potpisuju Vanja Nikolić, Vesna Janković, Rada Borić, Biljana Kašić, Mirjana Radaković, Nela Pamuković. Vesna Teršelič, Katarina Kruhonja, Nataša Medved, Iva Grgić Maroević, Ivana Bago, Leonida Kovač, Brigita Miloš, Neva Tölle, Maja Profaca, Jasmina Lukić, Tihana Rubić, Julijana Tešija, Nataša Lalić, Ana Dana Beroš, Marijana Senjak, Adriana Bego, Biserka Momčinović, Sanja Sorić, Adriana Branka Pojatina, Vitarnja Gamulin, Ana Raffai, Jelena Kupsjak, Ana Maskalan, Jagoda Novak, Karolina Leaković, Tina Pavlović, Martina Petrinjak, Sanja Bachrach Krištofić, Renata Jambrešić Kirin, Lada Čale Feldman, Senka Božić-Vrbančić, Ksenija Turčić , Željka Jelavić, Nadežda Čačinovič, Nada Peratović, Snježana Pavić, Sandra Prlenda Perkovac, Sanja Sarnavka, Nada Beroš, Martina Findrik, Ana Zbiljski, Daniela Širinić, Dorotea Šušak, Suzana Komušar, Suzana Marjanić, Sonja Leboš, Marija Geiger Zeman, Monika Marić, Željka Sartori, Kosjenka Laszlo, Barbara Blasin, Leila Topić, Gordana Orsag Pasanec i Nataša Govedić.