Hrvatski premijer Andrej Plenković Foto: FaH
„Diskriminacija protiv etničkih i seksualnih manjina je postojana. Izbjeglice i migranti koji su ušli nepravilno su vraćeni bez pristupa učinkovitom postupku dobivanja azila. Hrvatska je prihvatila manje od desetine izbjeglica i tražitelja azila od ukupnog broja za koje se obvezala prihvatiti i smjestiti ih u skladu s programima EU. Pristup abortusu ostao je ograničen“.
To je samo sažetak kojim počinje izvještaj Amnesty Internationala o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj 2017/2018.
U izvještaju poražavajućem po hrvatske vlasti navodi se da su organizacije civilnog društva kritizirale Vladine prijedloge nacionalne strategije i akcijskog plana protiv diskriminacije koji je predstavljen u ožujku prošle godine.
Amnesty International podsjeća na slučaj „Škorjanec protiv Hrvatske“ po kojem je Europski sud za ljudska prava utvrdio da da vlasti nisu jamčile pravo podnositelja zahtjeva da bude slobodan od mučenja i drugog nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, te su propustile adekvatno istražiti i progonati rasističke motive napadača koji su nasilno napali i pretuklia podnositelja zahtjeva i njezinog partnera, koji je Rom, 2013. godine.
U Amnestyju poručuju kako policija u ophođenju s izbjeglicama i azilantima rutinski primjenjuje prisilu, zastrašivanje, oduzima ili uništava privatnu imovinu.
Primjećuju da Hrvatska još nije ratificirala Istanbulsku konvenciju te naglašavaju da je hrvatsko pravosuđe iznevjerilo mnoge žrtve obiteljskog nasilja koje često tretira kao manji prekršaj.
U Amnestyju upozoravaju kako u pojedinim slučajevima zdravstvene institucije kontinuirano odbijaju obavljati abortuse na temelju priziva savjesti, zbog čega su žene prisiljene pobačaje obavljati u nesigurnim uvjetima.
„Kako bi dobile pristup sredstvima za hitnu kontracepciju, žene i djevojke u ljekarnama moraju ispuniti upitnik u kojem moraju otkriti informacije o svojem seksualnom ponašanju i reproduktivnom zdravlju, čime se krši njihova privatnost“, navodi se u izvještaju dodajući da posebnih problema zdravstvenom sustavu imaju romska djeca i djevojke. .
"Od 6000 osoba koje su nestale u ratu između 1991. i 1995. godine, sudbina njih 1500 i dalje je nepoznata. Međunarodna komisija za nestale osobe izvijestila je kako Hrvatska nije uspjela poduzeti potrebne korake kako bi se postigla pravda i naknada za žrtve“, upozoravaju u Amnesty Internationalu.