Skoči na glavni sadržaj

Bez računa se ne računa

bez-racuna-se-ne-racuna-1257-1166.jpg

Norina majka Đana Atanasovska prije dva je mjeseca upozorila na nepravilnosti kojima će se sada pozabaviti i DORH
Foto: FaH/Denis CERIĆ

Nisu u pitanju milijuni, nego načelo. Nalaz Ministarstva financija utvrdio je kako je za Noru Šitum prikupljeno 7,5 milijuna kuna. Na službenim stranicama udruge Hrabro dijete i danas stoji za 2,2 milijuna kuna manji iznos. Tamo se, naime, tvrdi kako je u akciji prikupljeno 5,3 milijuna kuna. Istina je da, na kraju, s računa udruge nisu nestali milijuni. Možda kojih desetak do sto tisuća kuna. Pitanje je, međutim, kako bi ova priča završila da Norini roditelji nisu odlučili javno progovoriti o svojim sumnjama.

Đana Atanasovska i Ivica Šitum su prije nepuna dva mjeseca na konferenciji za novinare optužili Udrugu da skriva koliko je novca u akciji prikupljeno. Činjenica je kako Udruga ni četiri mjeseca nakon završetka akcije taj podatak nije objavila. Tek u lipnju učinili su to Norini roditelji. Prema njihovim izjavama, na računu je ostalo 3,3 milijuna kuna. Plus 3,03 milijuna uloženih u liječenje, taj je zbroj ponovo za milijun kuna manji od iznosa koji je jučer objavilo Ministarstvo financija.

Vjerojatno su u udruzi Hrabro dijete smatrali kako im s pravom pripada dio novca jer su Norinim roditeljima izašli u susret kada je trebalo i u okolnostima na koje bi malo koja ozbiljna udruga pristala. Nije tako bilo vremena za otvaranje posebnog računa, ni ugovaranje posebne telefonske linije za pomoć. Sve je išlo preko računa i humanitarnog telefona Udruge. Budući da je akcija završila 9. veljače, sve što je nakon tog dana sjelo na njihov račun Udruga je, možemo nagađati, namjeravala zadržati. Za liječenje druge bolesne djece i pomoć njihovim roditeljima, ali na vrlo sumnjiv način.

Potvrdila je to i očito krivotvorena isplatnica na 12 tisuća kuna koju, kako ispada, nitko nije potpisao. Ni Anika de Vilera, na čije je ime isplaćen iznos, ni Đurđa Aleksić, koja je potpisana kao blagajnica i koja osporava autentičnost dokumenta. No, kako urednica Radija Nova Gradiška ima s isplatnicama dugu i na sudovima zabilježenu povijest teško joj je baš vjerovati na riječ. 

Naime, već joj prijeti uvjetna kazna jer je na sličan način izvlačila novac iz HKUD-a Kramarić u Novoj Gradiški. U razdoblju od godinu dana, tereti ju Općinsko državno odvjetništvo, prisvojila je nešto manje od 63 tisuće kuna. Optužnica pak koji datira od 2007. i još čeka suđenje, tereti ju za izvlačenje novca s Radija Nova Gradiška. Ni tu nije riječ o milijunima. Spominje se iznos od stotinjak tisuća kuna u razdoblju od dvije godine.

- Tekst vam je odličan, a uplatnica vjerodostojna izvoru koji ju je poslao, samo cijena moje usluge nije točna. Naime, nemojte me podcjenjivati, ja ne izlazim u javnost, niti sjedam za mikrofon bez milijun kuna, za ovih 12 tisuća koje mi stavljate na teret, vjerujte, ne bih ni na ćevape otišla, zaista mi je to malo. Stoga, ipak ćete morati potražiti uplatnicu na milijun kuna, ova od 12.000,00 je ‘kokošarenje’ spram love koju sam, kako navodite s argumentima, pokrala na Radiju Nova Gradiška, reagirala je Đurđa Aleksić na uplatnicu koju smo joj poslali, ali tek nakon što smo objavili tekst. Ironičan ton nije nam se činio primjerenim situaciji, pa smo joj javili kako je za njezino dobro da ovakvu izjavu ne objavljujemo. Ona ju je, međutim, gotovo od riječi do riječi istu poslala i portalu Index.hr.

Udruga Hrabro dijete imala je prije akcije "Nora fora strašni lav" na računu 44 tisuće kuna. Kad je krenula akcija koja je ujedinila Hrvatsku, na račun udruge u nekoliko se dana slilo više milijuna. Pored toga, iako su Đanu Atanasovsku izbacili iz udruge jer ju nije dovoljno promovirala u medijima, za Hrabro dijete odjednom su čuli milijuni ljudi. 

Budući da je taman uoči lokalnih izbora postala heroina, predsjednica Udruge Jasminka Žužić pojavila se kao kandidatkinja na zajedničkoj listi Hrvatske stanke prava dr. Ante Starčević i Bloka umirovljenici zajedno te osvojila dovoljan broj glasova da uđe u Gradsko vijeće Nove Gradiške.

Tko je kriv, a tko prav, i koliko je novca nestalo u čijim džepovima, pitanja su kojima će se dalje baviti Državno odvjetništvo. Iako ružna, ili možda baš zato, ova je afera otkrila sve rupe u Zakonu o udrugama na koje se upozorava i u Nacrtu novog zakona koji je prošao prvo čitanje u Saboru. Netransparentnost financijskog poslovanja udruga valjan je razlog za nedostatak povjerenja u njihov angažman. U svakom slučaju, dovoljno dobar da se zapitamo ima li svrhe ulagati u njihov rad i akcije. 

Prošle su godine hrvatski građani donirali više od 77 milijuna kuna, podatak je koji je iznijela Milanka Opačić, ministrica socijalne politike i mladih. Slučaj udruge Hrabro dijete bacio je sjenu sumnje na rad svih 50 tisuća udruga, moglo se čitati u medijima. 

Ali nije. Ovaj slučaj, ma kako ružan bio, pokazao je samo kako ne treba vjerovati onima koji ne žele transparentno pokazati prihode, iz kojih izvora dolaze i koliko se od skupljenog novca i na što trošilo. Jer, kako kaže deviza Ministarstva financija pod kojom su se i usred turističke sezone zatvarali ugostiteljski objekti, bez računa se ne računa.