Car je ipak gol – sezona nije dobra, a s Rusima smo doživjeli katastrofu

Car je ipak gol - sezona nije tako idealna kakvom je uporno pokušavaju prikazati. Priznali su to i neki članovi Turističkog vijeća na sastanku potkraj prošlog tjedna na koji Forum.tm nije pozvan jer je njegov novinar nakon gotovo dva desetljeća skinut s mailing-liste Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

Unatoč tome, sve se na kraju ipak dozna. Pojedini članovi Turističkog vijeća napokon su javno progovorili, pa su, prenosi Večernji list, kazali kako turističku godinu obilježava stagnacija ili čak pad s primarnih  tržišta, ali i četvrtina gostiju manje iz Rusije.

Oko fajta s ruskim problemom s jedne su strane tako bili ministar Darko Lorencin, koji u manjku od 50.000 Rusa ne vidi ništa sporno, jer je to, smatra, samo 1,8 posto ukupnog turističkog prometa Hrvatske, te vječni suradnik svakog ministra Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih turističkih agencija iz agencije Unilinea. Žgomba tako navodi da „je riječ o relativno malim brojkama, da su i druge zemlje nakon uvođenja viza trpjele 20 posto minusa te da nam nedostaje i smještajnih kapaciteta kako bismo bili faktor na tako velikom tržištu“.

Na suprotnoj su strani, ukazujući na niz propusta koji su napravljeni ove godine, bili pravi kapitalci: Željko Kukurin, prvi čovjek umaškog Istraturista, zatim predsjednik Uprave zadarskog Turisthotela Frane Skoblar te predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Kristijan Šustar, koji je rekao da se ne možemo zadovoljiti time što su i druge zemlje imale minuse zbog viza.

- Ključno je da smo zakasnili. Sve što se radilo naknadno, nakon što je vizni režim krenuo, bilo je slabog efekta. Pitanje je bi li bilo ikakve koristi od naknadne pojačane promocije. To je više bilo nalik paničnom reagiranju, kazao je Šustar.

Često kritični Skoblar istaknuo je, s druge strane, kako je promašeno govoriti o nevelikim brojkama ako se zna da Rusi dolaze onda kada su nam najpotrebniji, izvan sezone, a odsjedaju isključivo u boljim hotelima.

Prva dama HTZ-a Meri Matešić zaključila je da dio problema s Rusima leži i u politici hotelijera (ruski turoperatori traže fleksibilnije poslovanje, a naši im to ne daju) u čemu je u pravu, ali i iskreno priznala da ćemo, ako se ovakvo stanje nastavi, s ruskog tržišta ubuduće skupljati samo mrvice.

Na žalost, ruska se katastrofa nije dogodila slučajno. O „detaljima“ smo već pisali: ove su se godine zbog našeg ulaska u Europsku uniju Rusima izdavale vize, što je, naravno, bila otegnotna okolnost za putovanje prema našem dijelu Jadrana, pogotovo jer je izdavanje viza trajalo predugo. Dakle, nismo se dobro pripremili i kada su stvari krenule nizbrdo i ruski turoperatori počeli masovno otkazivati letove prema Hrvatskoj i okretati se Turskoj i Grčkoj, ministar Lorencin reagirao je i početkom ljeta odletio u Moskvu. Na žalost, bilo je kasno jer su se tamošnji turoperatori već pripremali za iduću godinu.

No kako od Žgombe ne očekujemo da pokuša shvatiti išta osim svog privatnog biznisa, tako od Lorencina očekujemo da brzo nauči kako reagirati u kriznim situacijama.

Iako je riječ o „samo“ 50.000 ljudi, Rusija je velik udarac ovogodišnjoj sezoni (na stranu čak i to što nam stagniraju ili padaju dolasci s glavnih tržišta, što se nije smjelo dogoditi u godini ulaska u EU). Rusi su, naime, važni u nizu stavaka.

Državni zavod za statistiku objavio je da prosječan ruski turist u Hrvatskoj ostvari osam noćenja. Koliko je to, vidimo i po podatku da  prosječan broj noćenja talijanskoga gosta iznosi tek 4,3.

Nadalje, od lanjskih 196.000 ruskih turista na ovdašnjim plažama, njih čak 116.374 odsjelo je u hotelima. I to uglavnom u hotelima više kategorije. Ne treba napominjati da se gosti s ostalih nama važnih tržišta znatno češće odlučuju za smještaj u mnogo jeftinijim posteljama privatnika ili u kampovima.

Rusi su nam vjerni gosti, njih čak 41 posto u Hrvatsku dolazi više puta, nerijetko nam dođu u posezoni, a za razliku od mnogih, nisu isključivo zainteresirani za naš glavni „proizvod“ – izležavanje na plaži – nego rado posjećuju i kulturne i ostale znamenitosti.

I na kraju ono najvažnije – Rusi su među najboljim potrošačima. Institut za turizam objavio je kako samo Britanci troše više od njih. Prosječni Britanac u Hrvatskoj dnevno potroši 126 eura, a Rus 118. Samo za usporedbu, Nijemci, naši najbrojniji gosti, na Jadranu na dan ostave u prosjeku 58 eura.

Riječ je, dakle, o izvrsnim turistima koji nam vole doći. Prije petnaestak godina, kada smo tek probijali to tržište, redovito sam posjećivao Rusiju i začudilo me koliko prosječan Rus zna o našoj obali i koliko je želi posjetiti.

Isto tako, činjenica je da nam dolazi viša srednja klasa, ne klijentela koja masovno hrli u turske „all incusive resorte“ gdje se tuku za komad kolača i opijaju do iznemoglosti samo zato jer je besplatno pa i ne izlaze iz resorta.

Gdje se, dakle, pogriješilo?

Iako se znalo da će biti problema s dolaskom Rusa zbog viza, ove je godine za oglašavanje na ruskom tržištu namijenjeno bitno manje novca. Umjesto tri milijuna kuna, koliko je za tu stavku potrošeno lani, u 2013. je za područje Ruske Federacije, i to samo za klasično oglašavanje, uloženo 1,75 milijuna kuna. Dodatni novac odobren je tek u lipnju, kada je već bilo kasno.

Iako je potkraj ožujka u Moskvi održan jedan od najvažnijih godišnjih turističkih sajmova za rusko tržište, tamo nije bilo naših predstavnika. Umjesto da Hrvatska ima nacionalnu prezentaciju, sve je odrađeno kao na info-sajam. Nitko od naših turističkih vlastodržaca – ni ministar ni direktorica Glavnog ureda – nije se pojavio.

U međuvremenu su ruski turoperatori počeli otkazivati linije prema Hrvatskoj, ali i dio letova preusmjeravati prema grčkim otocima, jer su Grci, iako su u EU kao i mi, smislili vrhunski potez kako da privuku dodatan broj Rusa: dopustili su im da bez viza slijeću na tamošnje otoke.

Istra je najveći ovogodišnji gubitnik zbog manjka gostiju iz Rusije. Istrani su svojedobno prvi prepoznali važnost tog tržišta, istarski su restorani prvi počeli nuditi menije na ruskom jeziku, pojedini vrlo dobri hoteli godinama su se punili isključivo ruskom klijentelom. Do ove godine.

Direktor pulske zračne luke Svemir Radmilo kaže kako im je ove godine promet pao za tri posto, i to isključivo zbog pada broja letova iz Rusije i Ukrajine. Putnici iz tih dviju država lani su činili čak 40 posto svih putnika koji su prošli kroz Zračnu luku Pula.

- Od početka godine kroz Zračnu je luku prošlo 337 tisuća putnika, što je 11 tisuća manje nego lani, a samo prošlog mjeseca stigla su 59.184 putnika. Kada u strukturi gostiju imate veliku grupu s jednog tržišta, a to je u našem slučaju 40 posto Rusa i Ukrajinaca, onda je taj postotak vrlo teško nadoknaditi drugim tržištima, osobito u ovom vrlo kratkom razdoblju od šest mjeseci, od kada sam preuzeo vođenje Zračne luke, kazao je ovih dana Radmilo za Glas Istre.

Ruse će pokušati nadoknaditi letovima iz novih europskih destinacija, ali i on zna da to neće biti lagan posao. Rusi su ipak Rusi.

Iz HTZ-a, inače, stižu i vijesti o zahuktavanju dvorskih spletki oko izbora direktora stranih predstavništava, jer će se u travnju sljedeće godine birati 11 novih.

Naravno, još se ne zna koja će od sadašnjih predstavništava opstati, no to nije razlog da prorade veze prema Glavnom uredu. Zasad je, koliko doznajemo, jedino izvjesno da će na svom mjestu ostati Goran Blažić, direktor predstavništva u Ljubljani. Blažić je, naime, privatno dobar s direktoricom Matešić pa njegovi kolege ne vjeruju da će ga micati.

Nadalje, Dario Matošević, aktualni direktor milanskog predstavništva HTZ-a, jedan od najvećih stručnjaka hrvatskog turizma, najvjerojatnije odlazi u mirovinu, a na njegovo mjesto dolazi Branko Curić, svojedobno vrlo dobar direktor TZ-a Istarske županije.

Što će biti s ostalima, nitko ne zna, ali tko se želi kandidirat, sada je pravo vrijeme za povlačenje veza prema Glavnom uredu. Svako odugovlačenje moglo bi biti kobno.