DW: Provodi li hrvatska policija sustavno nasilje prema izbjeglicama?

Nakon što je britanski Guardian objavio u srijedu veliku reportažu sa svjedočenjima izbjeglica u Velikoj Kladuši i Bihaću o brutalnosti hrvatske granične policije, i njemački Deutsche Welle (DW) u četvrtak donosi svoju priču koja također izražava sumnju u postupanje hrvatskih vlasti na granici s Bosnom i Hercegovinom.

U reportaži pod naslovom „Provodi li hrvatska policija sustavno nasilje prema izbjeglicama?“ novinar Amir Purić navodi svjedočenja više izbjeglica smještenih u šatorskom naselju u Velikoj Kladuši na sjeverozapadu BiH.

Jedna od njih, Alžirac srednjih godina, pokazao je novinaru leđa prekrivena modricama i podljevima krvi za koje se tvrdi da su rezultat „tretmana“ hrvatske policije.

„Izbjeglice koje se nalaze na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, odakle pokušavaju ući na teritorij Europske unije, u devet od deset slučajeva novinarima prvo pričaju o lošem postupanju hrvatske policije. Žale se na fizičko i verbalno nasilje, oduzimanje novca, uništavanje telefona, uskraćivanje mogućnosti traženja azila i da ih, na kraju, policajci natjeraju da se opet kroz šume vrate u BiH“, navodi DW.

Migranti vraćeni na teritorij BiH iz Hrvatske tvrde da se hrvatska policija ponaša izuzetno brutalno prema njima. U reportaži iz Velike Kladuše je i svjedočanstvo 47-ogodišnje Iranka s vidljivim ozljedama po licu, rukama i nogama, koja kaže kako su policajci udarali i nju i njezinog 14-godišnjeg sina bez ikakvog razloga. Također su im oduzeli novac, telefone i laptop.

„Imamo jedan ili dva nova slučaja svakog dana. Nemamo ni kapaciteta da zabilježimo sve“, kazao je Marc Pratllusa iz humanitarne organizacije No Name Kitchen za DW. „Nasilje se događa sistematski i to možete vidjeti svaki dan ako odete u izbjeglički kamp i samo pitate. Jučer smo bili na autobusnoj stanici gdje je nakon povratka iz Hrvatske spavalo 25 ljudi, od čega je njih 14 prebijeno, neki s polomljenim rebrima.“

Citira se i izvještaj organizacije Are You Syrious koja tvrdi da je samo tijekom protekla dva tjedna zabilježili 17 slučajeva nasilnog vraćanja žena iz Slovenije i Hrvatske natrag u BiH, od čega je gotovo pola slučajeva uključivalo i maloljetnike.

DW je razgovarao i s Eminom Bužinkić iz inicijative Dobrodošli koja je rekla da su se prvi slučajevi policijskog nasilja prema izbjeglicama dogodili na granici sa Srbijom početkom 2017. godine. Pored nasilja, Bužinkić ističe i da hrvatska policija onemogućava izbjeglicama pristup azilu kršeći tako vlastite ustavne i zakonske odredbe te međunarodno humanitarno pravo.

Zaokret hrvatske policije u postupanju s migrantima, od pomaganja tijekom 2015. godine do nasilnih vraćanja dvije godine kasnije, u inicijativi Dobrodošli vide kao rezultat novog europskog režima migracija, navodi DW.

Inicijativa Dobrodošli podnijela je dvije prijave MUP-u u kojima su dokumentirali desetke slučajeva nasilnog protjerivanja migranata, ali da odgovora od njih nema više od godinu dana, objasnila je Bužinkić njemačkom novinaru.

DW-u su, pak, iz Ministarstva unutarnjih poslova u Zagrebu odgovorili kako „u svim dosadašnjim slučajevima provjeravanja zaprimljenih informacija o fizičkom nasilju policajaca nad migrantima ili oduzimanja njihove imovine, nije zabilježena uporaba sredstava prisile“, da se poštuju temeljna prava i dostojanstvo migranata te da im se omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite.

Iz ovog ministarstva dali su podatke da je u prošloj godini uhvaćeno 4.808 osoba u nezakonitom prelasku državne granice, a u prvih sedam mjeseci ove godine 3.172 osobe, ali DW-u  nije odgovoreno koliko je takvih osoba vraćeno u BiH na temelju sporazuma o readmisiji.

Peter Van der Auweraert, šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH, kazao je kako i IOM-ovi radnici na terenu slušaju mnoge priče migranta o nasilnim vraćanjima iz Hrvatske, ali u nedostatku „nezavisnih sredstava“ nemoguće je provjeriti točnost tih navoda.

Iz Inicijative "Dobrodošli" predlažu da hrvatska policija omogući nevladinim aktivistima civilni nadzor granice što im je već jednom odbijeno iz sigurnosnih razloga bez podrobnog obrazloženja, navodi DW. O značaju aktivističkog monitora u reportaži se citira i Andreja Kurnika, docenta i istraživača na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani. Koji tvrdi da je  uspostavljanje aktivističkog monitoringa nad policijskim procedurama na granici omogućilo većem broju migranata da zatraže azil u Sloveniji, gdje im je to pravo također bilo sistemski negirano,

„Dok nevladini aktivisti uzrok nasilja nad migrantima na granicama Europske unije vide u njezinom vrhu, sami migranti se nadaju da će nasilje prestati kad "Europa sazna što se događa", zaključuje u reportaži DW.

Više pročitajte OVDJE.