Vlada je uputila Saboru sporni prijedloga 28. rujna, upravo na Međunarodni dan prava na pristup informacijama, unatoč obrazloženom upozorenju više organizacija civilnog društva Foto: crol.hr
GONG i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) protive se najavi da bi budući Registar stvarnih vlasnika tvrtki mogao biti nedostupan javnosti, čime bi bio zatvoren i za pristup novinarima. To bi, ocijenjuju, bio pogrešan i dugoročno štetan potez.
Uoči saborske rasprave o Konačnom prijedlogu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, GONG je pozvao saborske zastupnike da zatraže otvaranje Registra stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj za cijelu javnost.
Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj ne bi smio biti tajan, nego dostupan cijeloj javnosti koja ima pravo znati tko su stvarni vlasnici trgovačkih društava, zaklada, fundacija i trustova koji djeluju u Hrvatskoj. U zemlji koja je sustavno izložena korupcijskim rizicima, građani, novinari i nevladine organizacije trebaju moći pravovremeno i u primjerenim formatima pristupiti informacijama, među ostalim, o financijerima izbornih kampanja i stvarnim vlasnicima medija, poručuje GONG u priopćenju pod nazivom "Tko su prave gazde u Hrvatskoj?"
Podsjećaju da se Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u hrvatsko zakonodavstvo ugrađuje tzv. četvrta EU Direktiva o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma koja je inspirirana aferama proizišlim iz "Panama Papers“ s time da Nacrt Europskog parlamenta za reviziju ove Direktive već predlaže potpunu objavu Registara stvarnih vlasnika u svim državama članica EU.
Konačni prijedlog Zakona, o kojem bi Sabor trebao raspravljati danas, definira Registar stvarnih vlasnika kao središnju elektroničku bazu podataka koja sadrži podatke o stvarnim vlasnicima trgovačkih društava, podružnica stranih trgovačkih društava, udruga, zaklada, fundacija i ustanova lokalne samouprave kojima Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač, kao i trustova i s trustom izjednačenih subjekta stranog prava koji su obveznici OIB-a u Hrvatskoj.
Registar će voditi Fina, ali podaci će, napominje GONG, prema članku 34. Konačnog prijedloga Zakona, biti dostupni samo ovlaštenim službenicima Ureda za sprječavanje pranja novca, ovlaštenim osobama državnih tijela, ovlaštenoj osobi i zamjeniku ovlaštene osobe obveznika i drugim zaposlenicima obveznika, ovlaštenim osobama kada provode mjere dubinske analize stranke na temelju ovog Zakona te "pravnim i fizičkim osobama koje dokažu opravdani pravni interes".
Upozoravaju da se ovakvim prijevodom Direktive stvara podloga da se pristup javnosti u potpunosti onemogući jer se umjesto "opravdanog interesa“, uvodi "opravdani pravni interes" zbog čega odluke Ministarstva financija o (ne)davanju pristupa informacijama u Registru ne bi bilo moguće osporavati na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama (u procesima pred Povjerenicom za informiranje i pred Upravnim sudom) u odnosu na meritum spora, već samo u odnosu na poštivanje procedure.
Kako bi potaknuo saborske zastupnike i zastupnice da promijene ovu odredbu, GONG ujedno šalje i prijedlog amandmana kojim bi se postojeći članci izmijenili tako da glase - "Registar stvarnih vlasnika dostupan je javnosti u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama".
HND: Suprotno trendovima u EU
I Hrvatsko novinarsko društvo upozorava saborske zastupnike da bi izglasavanje zakona kojim bi se onemogućio pristup novinarima i zainteresiranoj javnosti Registru stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj, bio "pogrešan i dugoročno opasan potez".
HND smatra da Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj mora biti javan kako bi novinari mogli nesmetano obavljati posao informiranja javnosti. HND je uvjeren kako je važno da budu javno poznati svi vlasnici tvrtki, uključujući vlasnike medijskih izdavača. Štoviše, HND upozorava kako je to neophodno za normalan rad novinara i funkcioniranje zdravog društva.
Vladin prijedlog da identitet stvarnih vlasnika tvrtki ipak ne bude javan HND stoga smatra lošim i suprotnim trendovima u brojnim državama EU koje primjenjuju koncept drukčiji od Hrvatske, kaže se u priopćenju.
To potvrđuje i povjerenica za informiranje Anamarija Musa, koja podsjeća kako su neke države, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Švedska, Francuska i Slovenija već usvojile zakone kojima omogućavaju javnu dostupnost određenih podataka iz registara svojih vlasnika, a neke od njih već su i implementirale te odredbe i objavile registre, kaže se u priopćenju.
Vlada je uputila Saboru prijedloga 28. rujna, upravo na Međunarodni dan prava na pristup informacijama, unatoč obrazloženom upozorenju više organizacija civilnog društva, među kojima je i HND, da takav prijedlog nije dobro rješenje, ističe se u priopćenju HND-a.