Gotovo je s promašenim modelom stezanja remena, vrijeme je da se okrenemo rastu

"Danas su građani Grčke ispisali povijest. Nada je ispisala povijest. Grčka okreće stranicu, ostavlja mjere štednje, katastrofu i strah. Ostavlja iza sebe pet godina poniženja i boli", tako se u slavljeničkom govoru Aleksis Cipras obratio mnoštvu okupljenom u centru Atene slaveći premoćnu pobjedu Sirize, prve stranke krajnje ljevice koja je došla na vlast u nekoj od zemalja Europske unije.

"Danas slavimo, sutra počinjemo raditi", najavio je novi grčki premijer. Obećao je izlazak iz začaranoga kruga duga. "Nova grčka vlada dokazat će svim Kasandrama svijeta da su u krivu", ustvrdio je i dodao: "Siriza je na izborima dobila mandat vlade za nacionalnu rekonstrukciju. Memorandumi o štednji i destrukciji, Trojka, sve je to povijest."

Siriza je odnijela 36 posto glasova, osam postotnih bodova prednosti nad do jučer vladajućom Novom demokracijom. Ipak, za apsolutnu većinu u parlamentu nedostaju joj dva zastupnika (osvojila je 149 od 300 mjesta). U ponedjeljak ujutro je objavljeno kako će Ciprasovu vladu podržati Nezavisni Grci, nacionalistička stranka koja je osvojila 13 mjesta u parlamentu. Riječ je o prilično lošoj kombinaciji - obje stranke se slažu da se treba oduprijeti diktatima Trojke, ali ni u čemu drugom se ne slažu, uključujući odnos prema imigrantima.

Društvo manične depresije

Od 2012. ljevičarska Siriza bilježi kontinuirani rast, a prošlogodišnja pobjeda na europskim izborima najavila je da će stranka odnijeti jasnu pobjedu i na parlamentarnima, čim joj se ukaže prilika. Siriza nije samo naglo izrasla nova stranka nastala na temelju labave koalicije krajnje ljevice, ona se pretvorila u masovni pokret kojem su se priključili osiromašeni Grci iz svih slojeva društva prije svega zbog, kako to Sirizin izborni slogan i kaže, pružanja nove nade da će se dogoditi nešto što će njihov život učiniti podnošljivijim. Grčka je, kako je to nedavno netko konstatirao, društvo u kojem vlada manična depresija.

Od početka krize 2009. godine nezaposlenost se u Grčkoj popela na 26 posto, a među mladima do 25 godina ta je nezaposlenost viša od 60 posto. Dugotrajno nezaposleni ne primaju nikakve naknade, više od tri milijuna ljudi nema pravo na zdravstveno osiguranje u osiromašenim grčkim bolnicama u kojima nedostaju čak i osnovna sredstva za rad poput rukavica i lijekova. Plaće onih koji ih primaju pale su od 2009. godine za 38 posto, a mirovine za 45 posto. Više od trećine stanovništva je ispod granice siromaštva, od kojih većina nema što za jesti. 

Sve su to posljedice reformi i proklamiranih mjera štednje nametnutih od europskih kreditora u zamjenu za financijsku injekciju u visini od 240 milijardi eura. Socijalna država je uništena, ali paralelno sa štednjom propadalo je i grčko gospodarstvo. Od 2009. godine grčki BDP pao je za 25 posto, a zbog njegova smanjenja - usprkos svim reformama i poreznim opterećenjima - javni dug popeo se na razinu od 177 posto BDP-a. I bez promjene sadašnjega kursa štednje, taj javni dug do 2020. neće se spustiti ni blizu 100 posto BDP-a. Grčka svoj dug od 320 milijardi eura nikad ili barem za dugo, dugo vremena neće uspjeti vratiti, slažu se lijevo orijentirani ekonomisti.

Isti scenarij i u Španjolskoj

Trojka je povijest, konstatirao je slavljenički Cipras, misleći na stroge kontrole birokrata iz Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke, koji nadziru kako se provode propisane mjere u zamjenu za sljedeću tranšu kredita. Cipras pritom nije mislio na prekid suradnje s Europskom unijom, nego pokušava ishoditi nove pregovore koji bi rezultirali otpisivanjem značajnog dijela grčkog duga (ne navodi se precizno koliki bi taj dio bio) te reprogramiranje ostatka na način koji bi omogućio grčkom gospodarstvu da se trgne i da počne na realnim osnovama i u prolongiranom razdoblju vraćati dugove. Siriza neprestano kao presedan ističe konferenciju na kojoj je 1953. godine Njemačkoj otpisana glavnina dugova, što je bio preduvjet za njezin razvoj.

Grčka neće tražiti izlazak iz eura, prije svega zato što ostanak u eurozoni podupire oko 70 posto Grka, a teško da će Njemačka ili druge zemlje eurozone inzistirati na bolnom i skupom izbacivanju Grčke iz monetarne unije. Za očekivati je stoga da će neka vrsta pregovora ipak biti otvorena, ako ne samo zbog Grčke, onda zbog Španjolske, koju sasvim sigurno u drugom dijelu godine očekuje grčki scenarij.

Gotovo je s promašenim modelom stezanja remena, vrijeme je da se okrenemo rastu – poruke su s kojima ljevica iz brojnih država Europe čestita Sirizi na izbornom uspjehu. Međutim, da bi stvarno došlo do promjena, kako je to volio isticati Janis Varufakis, budući ministar financija, od ključnog je značaja ponuditi grčkim ljudima plan za prvih 100 dana vlasti i ne obećavati ono što se ne može ispuniti te, također, ponuditi takav program i racionalno rješenje koje će biti razumljivo i prihvatljivo i njemačkom radniku.

Varufakis je pristao ući u novu Sirizinu vladu jer mu se činilo nevjerodostojno ne pokušati raditi na onome što tolike godine propovijeda. Siriza sada ima šansu pokušati ostvariti ono o čemu ljevičari pričaju od kada je kriza počela. Ili pokazati da se pravedno društvo o kojem govore može tražiti samo u utopiji.

 

Autorica teksta Sanja Despot neposredno pred izbore u Grčkoj razgovarala je s Giorgosom Karaciubanisom, članom Odjela za europsku politiku Sirize, koji je u intervjuu najavio pobjedu svoje partije. Razgovor možete pročitati ovdje

Neonacistička alternativa treća stranka u Grčkoj

Iako joj je čelništvo u zatvoru i u očekivanju sudskih procesa, neonacistička Zlatna zora osvojila je na izborima 6 posto, odnosno 17 mjesta u novom grčkom parlamentu i tako postala treća po snazi politička stranka u Grčkoj. Usprkos pokušajima da joj se stane na kraj, rezultati Zlatne zore slični su onima sa zadnjih parlamentarnih izbora 2012. i možda dobar pokazatelj kakva se alternativa nudi Europi.
 

gotovo-je-s-promasenim-modelom-stezanja-remena-vrijeme-je-da-se-okrenemo-rastu-2811-2911.png

Trojka je povijest, konstatirao je slavljenički novi premijer Aleksis Cipras, misleći na stroge kontrole europskih birokrata, što ne znači prekid suradnje s EU-om, nego pokušaj otpisa i reprograma duga
Trojka je povijest, konstatirao je slavljenički novi premijer Aleksis Cipras, misleći na stroge kontrole europskih birokrata, što ne znači prekid suradnje s EU-om, nego pokušaj otpisa i reprograma duga
Foto: 
Syriza.gr