Samo tijekom prošle i ove godine zabilježen je 21 slučaj napada i prijetnji novinarima, od čega sedam fizičkih napada Foto: HINA/Zvonimir KUHTIĆ
Zabrinjavajuć je izostanak osude i reakcije najviših državnih dužnosnika na napade i prijetnje novinarima, upozorio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko na konferenciji za novinare u Novinarskom domu u Zagrebu naglasivši pritom da HND-ova baza podataka od 2014. godine naovamo bilježi 18 fizičkih napada na novinare i čak 30 prijetnji. Od toga je samo u proteklih godinu dana prijavljen 21 slučaj napada i prijetnji, među kojima je sedam fizičkih napada. Zovko je dodao kako je ta brojka realno i puno veća jer zbog manjka povjerenja u institucije novinari prijetnje često i ne prijavljuju.
Očit je porast nasilja i prijetnji novinarima, a nadležne institucije svojom šutnjom i nečinjenjem pristaju biti suučesnici u tome, smatra Zovko, koji je pritom zabrinjavajućim ocijenio nedavni odgovor iz Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na prijetnje smrću novinarima portala Indeks u kojem se one proglašavaju "iskazivanjem nezadovoljstva čitatelja", odnosno izražavanjem mišljenja.
"Nećemo šutjeti"
Nećemo šutjeti, borit ćemo se svim sredstvima protiv nasilja i cenzure, a o ovim ćemo događajima obavijestiti i Europsku i Međunarodnu federaciju novinara, kazao je predsjednik HND-a.
Denis Romac, potpredsjednik HND-a, ustvrdio je kako su prijetnje novinarima eskalirale do razine da su postale svakodnevne. Izljevi mržnje, netrpeljivost i isključivost na društvenim mrežama i u komentarima ispod novinarskih tekstova postali su uobičajeni i nitko na njih više ne reagira, što je opasno za društvo, rekao je Romac.
Prijetnje političarima efikasno se rješavaju, ali ne i one upućene novinarima, što je simptom dubljeg problema. Time se relativiziraju i marginaliziraju novinarska upozoravanja na probleme, a ohrabruju počinitelji i obeshrabruju novinari. Krajnja posljedica toga je zastrašivanje i autocenzura, naglašava Romac, a cilj takvog diskursa je onemogućavanje svake suvisle rasprave u društvu.
Istaknuta je posebno teška situacija novinara u manjim sredinama, koji su izloženi pritiscima lokalnih moćnika. O tome je svjedočio zadarski novinar Hrvoje Bajlo, koji je zbog svog pisanja nekoliko godina bio izložen prijetnjama, a sve je kulminiralo fizičkim napadom bivšeg nogometaša NK Zadar Jakova Suraća, koji mu je potkraj lipnja nanio teške fizičke ozljede.
Bajlo je istaknuo kako je protiv Suraća bila podignuta optužnica, ali je pušten na slobodu iz pritvora nakon samo dva dana. Kazao je kako smatra da je sud pogriješio kada Suraću nije odredio pritvor, jer mu je ovaj i nakon napada prijetio likvidacijom te mu poručio da će "završiti kao Pukanić".
Pritisci oglašivača i sudski progoni
otpredsjednica HND-a Slavica Lukić upozorila je da su fizički napadi i prijetnje najbrutalniji oblik pritiska na novinare, vrh ledenog brijega, ali postoje i oni manje vidljivi, suptilniji. Novinari su izloženi pritiscima oglašivača i PR-agencija, koji pritom imaju podršku nakladnika. Stoga je u medijima sve češća pojava prikrivenog oglašavanja i PR-tekstova.
Iako Zakon o medijima izričito zabranjuje takvo ponašanje, taj se zakon neprestano krši, a država ne želi preuzeti svoju regulatornu ulogu i zaštititi novinarstvo kao javno dobro, kazala je Slavica Lukić.
S druge strane, dodala je, mehanizmi zaštite novinara vrlo su slabi i krhki, a poseban su problem učestali sudski progoni novinara i često donošenje osuđujućih presuda koje su vrlo teške za novinare. Spomenula je najnoviju presudu protiv nakladnika neprofitnog portala Forum.tm, koji je u bizarnom sudskom sporu kažnjen s 30 tisuća kuna jer se navodno nije odazivao na sudske pozive u postupku za koji nije ni znao.