HRT-ova dopisništva od gašenja može spasiti samo - Slavko Linić

Goran Radman, glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, “obećao” je po drugi put otkako je na ovoj funkciji, da će dati ostavku. Ovoga puta obećanje, odnosno prijetnju, vezao je uz najavu ministra financija Slavka Linića, da će država povući lanjsku dobit iz javnih poduzeća. “To je novac koji smo uštedjeli kako bi ga uložili u tehnologiju. Bude li se na tome inzistiralo, suprotstavit ću se po cijenu odlaska s ovog mjesta”, rekao je Radman gostujući na tribini o ukidanju dopisništava, koja je održana u srijedu navečer u Karlovcu, a prenosi Novi list.

Iako prijetnja djeluje ozbiljno, ne može se sa sigurnošću znati da će Radman to doista i učiniti, barem ako je suditi po njegovim dosadašnjim potezima. Ostavkom je zaprijetio i kada ga se optuživalo za sukob interesa. Dok je čitava stvar bila u fazi optužaba, poručio je u razgovoru za portal Index.hr da će otići s mjesta glavnog ravnatelja utvrdi li se sukob interesa zbog neprijavljene imovine u inozemstvu. Nedugo potom Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ustanovio je Radmanu prekršaj, ali od ostavke nije bilo ništa. S Povjerenstvom je imao nesuglasica i ranije jer mu je i na proljeće 2013. ustanovljen sukob interesa zbog članstva u upravljačkim i nadzornim tijelima drugih tvrtki, te mu je zbog toga propisana kazna od 15 tisuća kuna.

Zbog odluke o ukidanju 11 HRT-ovih dopisništava, njegove posljednje sporne odluke, verbalno su ga napali u srijedu i župani koji su se s njim sastali na HRT-u. Radman ih je uvjeravao da ukidanje dopisništava neće značiti manje vijesti ih njihovih županija, već da se radi samo o rezanju troškova na što ga obvezuje plan restrukturiranja. Slično je govorio i na tribini u Karlovcu. “Nisam siguran da je javni interes odgovor na pitanje s koliko ćemo kamera i s koliko ljudi ostati tamo. Javnosti bi trebalo biti važno da ćemo i dalje ispunjavati obveze koje smo dužni prema Zakonu o HRT-u i ugovoru s Vladom”, rekao je Radman, dodajući da će nakon jeseni na red doći i veća HRT-ova dopisništva. Nije potpuno jasno namjerava li i njih ugasiti ili će samo rezati broj zaposlenih u njima.

Iako kao argument za gašenje dopisništava spominje plan restrukturiranja kojeg je prihvatila Vlada, u tom se dokumentu kaže tek da će smanjiti broj zaposlenih, ali nema riječi o gašenju dopisništava. Zbog toga su zapravo Nadzornom odbru HRT-a na neki način vezane ruke i teško mogu spriječiti gašenje dopisništava, potvrdio nam je jedan njegov član. To će tijelo ipak zatražiti dodatne provedbene dokumente kako više ne bi bilo ovakvih iznenađenja.

Zbog gašenja dopisništava reagirali su mnogi tražeći od Radmana da preispita tu svoju odluku. Među njima je i Platforma 112 koja okuplja sedamdeset organizacija civilnog društva, koje su zatražile od nadzornih tijela da provedu vanjsku procjenu opravdanosti Radmanove odluke.

“Naime, recentne vijesti u medijima  o ukidanju 11 dopisništava u Hrvatskoj navode nas na zabrinutost. U centraliziranoj Hrvatskoj, svi koji ne žive u Zagrebu već su samom tom činjenicom diskriminirani jer im nisu dostupni svi sadržaji koje imaju građani/ke u Zagrebu. Umjesto da se barem putem javnog medijskog servisa taj jaz smanji,  ukidanjem dopisništava lokalne zajednice širom Hrvatske postat će još nevidljivije, a time i marginalnije”, kaže se u apelu Platforme 112, u kojoj strahuju da će u prvom redu stradati sve teme koje nisu dnevna politika, kao što su obrazovanje, kultura, znanost i civilno društvo, čije pokrivanje u pravilu nije urgentno, a traže dobro poznavanje lokalnih prilika, temeljitost i strpljenje u pripremi priča.

Upozoravaju i na potencijalne štete u praćenju položaja i afirmacije djelovanja nacionalnih manjina  u nizu lokalnih zajednica  širom Hrvatske – od Peroja i Šišana, preko Grubišnog Polja i Virovitice,  do Bilja i Dalja - što je i eksplicitna zakonska obveza HRT-a potvrđena i Ugovorom  s Vladom RH, a posebno ih brine i odluka o ukidanju dopisništava u BiH. “Ova je odluka i poslovno upitna s obzirom na regionalnu konkurentnost HRT-a, uzme li se u obzir značajna aktivnost drugih regionalno prisutnih televizija u BiH, primjerice RTS-a, Nove TV i Al Jazeere. Podsjećamo da je već ukinuto dopisništvo u Beogradu, što u kontekstu informiranja o položaju Hrvata u Vojvodini i sustavnog praćenja suđenja za ratne zločine nad hrvatskim civilima pred beogradskim sudovima već stvara ozbiljne probleme u programima HRT-a”, kaže se u apelu udruga civilnog društva.

Dosad Radman slične zahtjeve nije uvažavao, a čini se da dopisništva od gašenja sada može spasiti samo - Slavko Linić.