Goran Borković
<p>
Karijeru započeo u Sinjskim skojevcima. Nastavio u više različitih klubova iz Splita i Zagreba s promjenjivim uspjesima. Igru više bazirao na asistencijama nego na pogocima. Odlučio da neće završiti u nižerazrednom Vratniku.</p>
Vrhovni sud pokušao je naći kompromis i to debelo u korist banaka. Ako ovako ostane, banke će proći skoro potpuno lišo. To nije sudska odluka, to je politička, zločinačka odluka koja ide u korist lopovima, kazao je Goran Aleksić iz Udruge Franak Foto: HINA/ Edvard ŠUŠAK
Završena je još jedna runda u sudovanju korisnika kredita u švicarskim francima s bankama. Premda ni iskusnim odvjetnicima vičnim ovakvim slučajevima nije lako iščitati što je Vrhovni sud zapravo odlučio, iz reakcija dviju strana jasno je da zadovoljnije mogu biti financijske institucije. Od tri stvari o kojima su suci Građanskog odjela u utorak trebali suditi, nakon cjelodnevne rasprave odlučeno je tek da korisnici koji su konvertirali kredite u eure imaju pravo na isplatu zateznih kamata što je, smatraju valjda suci, trebao biti određeni kompromis između maksimalističkih zahtjeva potrošača i negiranja bilo kakve odgovornosti, što je stav banaka. Jedino je za tu odluku glasala većina sudaca (13 od 20 prisutnih). Prema njoj, potrošač ima pravo "na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koje je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita". Podsjetimo da ukupan trošak konverzije iznosi 7,6 milijardi kuna od čega se na više plaćene rate i manjkovi odnosi tek 1,1 milijardu kuna.
Sjednica je sazvana zbog različitih pravnih shvaćanja izraženih u neotpravljenim odlukama ovog suda, a na sjednici su razmatrana tri pravna shvaćanja, koja su trebala da bi bila usvojena dobiti minimalno 12 glasova sudaca, jer se odluke na sjednici građanskog odjela donose većinom glasova svih sudaca, priopćio je sud.
Dovoljnu većinu u konačnici je dobilo samo pravno shvaćanje da "potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita, nakon sklapanja tog sporazuma, ima pravo... na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita... od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije“.
To je pravno shvaćanje dobilo 13 glasova sudaca građanskog odjela, priopćio je Vrhovni sud.
Samo šest glasova dobilo je prvo pravno shvaćanje da potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita nema pravo na povrat.
Deset sudaca pritom je bilo za odluku da potrošač "ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u slučaju ako bi postojala razlika na štetu potrošača između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim potrošačima i korisnicima kredita u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF koji nisu mogli ili nisu izvršili konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita".
"Sve sudske odluke koje su uvodno navedene i koje zastupaju tri različita pravna shvaćanja bit će predmet kontrole Službe evidencije sudske prakse", priopćio je Vrhovni sud.
Predstavnik Udruge Franak Goran Aleksić kazao je da je odluka pravno neutemeljena i da je riječ o pokušaju kompromisa prema bankama. Ocijenio je, nakon što je Vrhovni sud djelomično presudio u korist potrošača u slučaju 'švicarac', da je odluka najvišeg suda pravno neutemeljena i da je riječ o pokušaju kompromisa prema bankama.
''Odluka koju je donio Vrhovni sud je pravno neutemeljena i ne postoji u nijednom pravnom sustavu ni Republike Hrvatske niti bilo koje druge zemlje Europske unije. Nije moguće plaćati zatezne kamate na nešto čega nema. Ako nema glavnice duga, onda nema ni zatezne kamate'', rekao je Aleksić za Hinu.
Aleksić smatra da će odluka Vrhovnog suda od utorka ''pasti na Ustavnom sudu, a ako ne na tom sudu, onda sigurno na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP), jer potrošači imaju pravo na punu restituciju koja znači i glavnicu duga i zateznu kamatu''.
''Mi konverzijom nismo obeštećeni i zato imamo pravo na punu restituciju. Tako je prema pravu EU i prema hrvatskom pravu'', dodao je naglasivši kako građani mogu očekivati zatezne kamate na preplaćene iznose.
Ocijenio je da je odluka Vrhovnog suda pokušaj kompromisa prema bankama ''i to debelo u korist banaka'' te da će nakon odluke najviše suda svako pojedinačno morati odlučiti hoće li biti zadovoljan ''ovakvom nikakvom presudom ili će ići dalje prema Ustavnom sudu ili ESLJP-u''.
Nadodao je kako je uvjeren da će svatko tko se odluči podnijeti ustavnu tužbu sigurno uspjeti, jer kako zaključuje, odluka Vrhovnog suda nema veze s pravom.
„Potrošači su vrlo zbunjeni jer ni nakon odluke Vrhovnog suda ne znaju imaju ili nemaju pravo na obeštećenje, dok im zatezne kamate nisu toliko bitne. Ponovno nemamo pravnu sigurnost, morat ćemo ići na lutriju i ishod naših tužbi ovisit će o sastavu sudskog vijeća. Ništa nije riješeno kako treba“, komentirao je Denis Smajo, predstavnik Udruge Potrošač.
Nedovoljnih deset sudaca bilo je za odluku da potrošač "ima pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u slučaju ako bi postojala razlika na štetu potrošača između ukupnog iznosa koji bi mu pripadao po osnovi ništetnosti navedenih odredbi do dana izvršene konverzije (jednako kao i onim potrošačima i korisnicima kredita u CHF ili kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF koji nisu mogli ili nisu izvršili konverziju) i uplaćenog iznosa koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita".
Čekaju se novi potezi, pa Ustavni sud, pa Europski sud za ljudska prava, pa tako u krug sve dok ne pomru svi koji su uzeli kredit u toksičnim švicarskim francima.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu