Kurikularna reforma neće biti neovisna i utemeljena u stručnosti nego će biti poprište političkih igara, upozoravaju iz GOOD inicijative i Centra za mirovne studije Foto: Hrvatska može bolje, facebook
Imenovanje Jasminke Buljan Culej na čelu nove skupine za provedbu kurikularne reforme izazvalo je niz negativnih reakcija. Samo dan nakon imenovanja Buljan Culej pala je i prva ostavka, a odluku ministra obrazovanja Pave Barišića osudili su HNS te udruge GOOD inicijativa i Centra za mirovne studije (CMS).
Milat: Izbor rezultat makinacija
Neopozivu ostavku na mjesto člana Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije podnio je danas Josip Milat, nezadovoljan „proceduralnim makinacijama“.
"Izbor voditelja i članova ekspertne skupine (ERS) rezultat je, formalno održivih, ali ipak pravnih proceduralnih makinacija. Zahtjev nas nekolicine da u izboru voditelja i članova sudjeluju svi članovi PSP-a tajnim glasovanjem, većinom od šest glasova nije prošao. O prijedlogu uže skupine koja je po svojoj savjesti, mada ne i jednoglasno, predložila voditelja, glasovalo se javno po načelu 'uzmi ili ostavi'. Moje pisano upozorenje nadležnom u Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), a za to su se zalagali još neki članovi PSP-a, na neodrživost takvog postupka, bilo je bezuspješno", stoji, među inim, u Milatovom priopćenju.
Ističe i da su mogućnost uvida u dokumentaciju i to samo za 11 prijavljenih kandidata za voditelja Ekspertne radne skupine, članovi Povjerenstva imali samo dva sata prije sjednice na kojoj su odlučivali o članovima Ekspertne skupine.
Zamjera i to što se, iako je dnevnim redom bilo predviđeno, nije raspravljalo o primjedbama brojnih institucija na prijedlog Akcijskog plana, kao i o njegovima primjedbama, a koje je PSP-u uputio pismom dan ranije.
"Nakon svega zaista ne vidim valjanog, a još manje opravdanog razloga za sudjelovanjem u daljnjem radu", zaključuje Milat u priopćenju u kojem se „ne želeći ih razočarati“na kraju zahvaljuje kolegama koji su mu davali podršku, ali i ministru Barišiću i premijeru Andreju Plenkoviću na „ukazanom povjerenju“ .
Bliskost s ulktrakonezrvativcima
Tijekom dana reagirao je i HNS ocjenivši da je riječ o skandaloznom imenovanju Jasminke Buljan Culej zbog njezine funkcije savjetnice ministra obrazovanja, što ozbiljno ugrožava načelo neovisnosti i stručnosti Cjelovite kurikularne reforme. Upozoravaju i na njezinu bliskosti sa Željkom Markić i ultrakonzervativnim političkim strujama.
Ministar Pavo Barišić svojim je jučerašnjim potezom i izborom Jasminke Buljan Culej odaslao jasnu poruku da je reforma obrazovanja dana u ruke Željke Markić, ističe HNS u priopćenju.
Upozoravaju na sukob interesa, odnosno da je Buljan Culej, kao savjetnica ministra obrazovanja, ušla u izbor za voditeljicu neovisnog tijela kao zaposlenica Ministarstva obrazovanja, koje je i raspisalo taj "nejasan i netransparentan" natječaj.
Uz sve to, Buljan Culej je vrlo bliska Željki Markić, a osim medijskih nastupa na ultrakonzervativnim portalima, sudjelovala je i na konferencijama u organizaciji udruge U ime obitelji, koja je zaustavila zdravstveni i građanski odgoj, i koja stoji iza svih udara na slobode pojedinaca, kažu HNS-ovci.
Ocjenjuju da je izborom Buljan Culej za voditeljicu kurikularne reforme Vlada potpuno ignorirala masovne prosvjede 50 tisuća ljudi diljem Hrvatske, a "tsunami zvan HDZ i Most još se jednom reflektirao na sustav obrazovanja, na jedinu šansu da Hrvatska uspije u budućnosti".
HNS poručuje da kurikularnu reformu moraju voditi ljudi koji su na njoj radili mjesecima, ne samo lik i djelo Borisa Jokića koji je postao simbol pozitivnih promjena u hrvatskom obrazovanju, nego ljudi koji strastveno i emotivno vjeruju u našu djecu i njihovu kreativnost te ljudi koji imaju emociju prema hrvatskoj budućnosti, a ne prema hrvatskoj prošlosti - ne Željka Markić i oni koji Hrvatsku žele unazaditi i vratiti u 19. stoljeće.
Svoje stajalište o Buljan Culej obrazlažu i nekim njezinim "zabrinjavajućim i nedopustivim stavovima", poput onog o poražavajućim rezultatima PISA testova. Naime, Buljan Culej ustvrdila je da su rezultati odlični, unatoč upozorenju voditeljice testiranja da naša djeca iz škola izlaze bez temeljnih pismenosti, navode u priopćenju u kojemu se pozivaju na smjernice Europske komisije - u kojima se navodi da bi se reforma obrazovanja trebala provoditi u izvornom obliku, onako kako se provodila prije godinu dana.
Političko imenovanje
Odabir Jasminke Buljan Culej osudile su i organizacije civlinog društva GOOD Inicijativa i Centar za mirovne studije, koje tvrde da je riječ o egzaktnom primjeru netransparetnog i političkog imenovanja.
I njima je sporan sukob interesa, odnosno činjenica da je novoizabrana voditeljica ekspertne skupine bila savjetnica ministra Barišića i "nije niti u kojem slučaju neovisna u cijelom procesu".
"Ministar Pavo Barišić, čiji je ministarski kredo srozan do neprepoznatljivosti, imenovanjem osobe koja nije neovisna o politici još je jednom pokazalo da je ovoj Vladi važnija ideološka unificiranost cjelokupnog društva i sustava od kvalitete, demokratskih procedura i stručnosti. Kurikularna reforma ovaj način nije i neće biti neovisna, ona neće biti utemeljena u stručnosti nego će biti poprište političkih igara i utjecaja u zatiranju manjinskog glasa i ravnopravnosti spolova te izgradnji prepreka uvođenju građanskog i političkog obrazovanja primjerenog 21. stoljeću", navode u priopćenju.
Barišić: Izbor u skladu sa zakonom
Ministar Pavo Barišić odbija kritike i tvrdi da je se izbor Buljan Culej temeljio na stručnosti te da uopće ne bi govorio o "nekakvoj pobjedi politike nad strukom".
Izbor je, rekao je Barišić, proveden u skladu sa zakonskim propisima - kako je to propisano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH da se članovi Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme (ERS) biraju na temelju javnog natječaja. To se, ocijenio je, nije dogodilo pri prošlom izboru voditelja ERS-a na temelju javnoga poziva a, kako je rekao "koliko mi je poznato, bio je samo jedan kandidat za voditelja i on je izabran". Tada je izabran prvi voditelj kurikularne reforme Boris Jokić
Barišić tvrdi da je riječ o transparetnom natječaju, provedenom po šest propisanih kriterija koje su razmatrali članovi Povjerenstva za odabir voditelja i članova ERS-a i Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti.
Ministar Barišić ocijenio je da su oba povjerenstva došla do izvrsnih kandidata te da može samo izreći pohvale za njihov rad jer su dugo i detaljno raspravljali o kandidatima i zauzeli već poznato stajalište koje kao resorni ministar itekako poštuje, te dodao da je na čelu Povjerenstva za odabir voditelja i članova bila akademkinja Milena Žic-Fuchs.
Odbio je komentirati navode iz ostavke Josipa Milata.
"Ne mogu komentirati njegove izjave", tek je kratko odgovorio Barišić.
Na primjedba HNS-a da je "Culej povezana s udrugom 'U ime obitelji' gdje je održala i neka predavnja", ministar je rekao da "o tome ne zna ništa", ali i da ne vidi ništa pogrešno ni sporno ako je netko stručnjak u svome području i održi predavanje. Dodao je kako je i sam imao priliku slušati gospođu Buljan Culej na skupovima ravnatelja, programima Nacionalnoga vijeća za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a koliko mu je poznato izlagala je i u Europskom parlamentu.
Barišić je najavio da će danas biti raspisan novi natječaj za one članove koji još nedostaju u ERS-u (imenovano je sedam od ukupno 12 članova, plus voditeljica) te da će vrlo brzo biti i konstituranje izabranih članova ERS-a.
Podsjetimo, na natječaj je stiglo 125 prijava, od kojih 11 za voditelja Ekspertne radne skupine. Javio se i bivši šef kurikularne reforme Boris Jokić, a prema njegovim riječima javilo se i nekoliko članova njegov tima.