„Najbolji kreditni rejting u povijesti“ samo je za jednu razinu viši od onog iz 1997.

Hrvatski mediji u subotu su ujutro redom prenijeli vijest Hine o tome da nam je poznata agencija Fitch Ratings u petak podigla kreditni rejting s ocjene 'BBB-' na 'BBB'. U članku se ističe da je to „najbolji kreditni rejting u povijesti Republike Hrvatske“ i prenose se dojmovi Fitchevih analitičara koji obrazlažu svoju odluku. Napominje se i da rejting ima tzv. „pozitivne“ izglede što znači da se i u budućnosti može očekivati njegovo daljnje poboljšanje. U euforičnoj bajci izostavljen je samo jedan skroman detalj. Spomenuta 'BBB' ocjena tek je za jednu jedinu razinu viša od rejtinga koji je Hrvatska imala... 1997. godine.

Krajem 1996. kad je premijer Hrvatske bio stranački kolega sadašnjeg premijera HDZ-ovac Zlatko Mateša, a Ministarstvo financija vodio je Božo Prka, Hrvatska je od velikih svjetskih agencija zatražila izradu ocjene kreditnog rejtinga. Ocjene su stigle početkom 1997., a ocjena koju nam je tada dao Fitch bila je 'BBB-'; upravo ona s koje nam je rejting ta agencija u petak podignula za jednu razinu. Drugim riječima, „najbolji kreditni rejting u povijesti“ samo je za jednu razinu viši od rejtinga koji je Hrvatska imala 1997. godine. Ili, jednostavnije: Hrvatska na međunarodnom financijskom tržištu danas ima tek za nijansu bolji kredibilitet od onog kakvog je imala dvije godine nakon rata.

Sličnosti tu ne prestaju i uključuju uobičajenu domaću političku demagogiju.

Nakon što smo 1997. godine dobili ocjene rejtinga u Ministarstvu financija su objašnjavali da su „agencije za ocjenu kreditne sposobnosti vrlo (..) pozitivno ocijenile političku stabilnost zemlje, njezinu ekonomsku politiku i rezultate postignute u strukturnim reformama u proteklih pet godina“. Dvadeset četiri godine kasnije, situacija je tragično slična. Na dobru vijest iz Fitcha u subotu ujutro brzo je reagirao premijer Andrej Plenković.

Njemu su, nakon što je ovih dana uhapšena bivša ministrica Gabrijela Žalac za koju Plenković nije štedio riječi hvale i nakon što se nastavio kaos s cijepljenjem, potvrdama, pandemijom i koronavirusom, nasušno trebale neke dobre vijesti. Stoga je premijer Plenković dio tiskovne konferencije u subotu posvetio novom, boljem kreditnom rejtingu. „Posebno je važno prepoznati da Fitch jasno kaže kako je politička stabilnost u Hrvatskoj čvrsta, solidna. To je temeljna stvar za napredak. Vide da je ovdje situacija stabilna. (..) Vjeruju nam, vide tko smo, što smo, što radimo godinama i donose procjene“, izjavio je Plenković čije riječi je prenio Jutarnji list.

Premijeru se u dojmovima pridružio i ministar financija Zdravko Marić. U razgovoru za Hinu on je ustvrdio da Hrvatska ima stabilan rast, uredne javne financije, jasnu perspektivu ulaska u eurozonu i političku stabilnost. "Sve su to elementi koji utječu na poboljšanje rejtinga i onda se to reflektira u boljoj percepciji i reputaciji financijskog svijeta prema zemlji poput Hrvatske", objasnio je ministar financija. Marić i Plenković su u pravu. Agencije vide što radimo godinama i zato su trebale čak 24 godine da bi nam rejting poboljšali za jednu jedinu ocjenu.

Fitch Ratings jedna je od tri vodeće svjetske agencije za procjenu kreditnih rejtinga financijskih instrumenata (obveznica i sl.) država, banaka i korporacija. Druge dvije su Moody's te Standard&Poor's (S&P). Svaka od njih ima vlastitu tablicu kreditnih rejtinga, no one su vrlo, vrlo slične, a rejtinzima se dodjeljuju slovno-brojčane ocjene s time da je najviša 'AAA' ili 'Aaa'. Od takvog besprijekornog rejtinga kojeg, primjerice, imaju Danska, Nizozemska, Njemačka ili Švicarska, Hrvatsku po novome dijeli osam razina. Nastavimo li, dakle, ovakvim impresivnim tempom najvišu 'AAA' ocjenu možemo očekivati već... 2213. godine.

Kreditni rejting odraz je mogućnosti dužnika da vrati svoje dugove i sličnost ocjene iz 1997. i ove danas relativno je logična. Nakon rata i u jeku privatizacijske pljačke Hrvatska je bila država razorene ekonomije, ali s relativno niskim dugovima zbog čega je ocjena 'BBB-' značila da ih čak i takva može vraćati. Danas je situacija ponešto drukčija. Zaduženi smo daleko više nego što smo bili prije četvrt stoljeća, no već smo osam godina članica Europske unije pa Fitch očito procjenjuje da je zaleđe koje smo time dobili dovoljno da bi se dugovi relativno uredno vraćali. U cijelu priču, naravno, ulazi i još niz drugih varijabli među kojima se nalaze i kamatne stope na svjetskim tržištima. Uz niske stope danas, otplata čak i visokih dugova ne opterećuje proračun toliko koliko bi to bilo u nekim drugim uvjetima.

Ocjene kreditnog rejtinga Hrvatske kroz proteklih četvrt stoljeća nisu se bitno mijenjale. Bilo je malih oscilacija, a najčešće se radilo o promjenama tzv. izgleda koji se objavljuju uz pojedinu ocjenu te mogu biti „pozitivni“, „stabilni“ ili „negativni“. Oni ukazuju u kojem smjeru pojedina agencija očekuje da bi se u budućnosti mogao kretati rejting nekog financijskog instrumenta, u ovom slučaju državnih obveznica.

Kako nam pokazuju krize, bilo ekonomske, bilo političke, bilo zdravstvene, prognoze su nerijetko samo nagađanja. Tako da oduševljenje „najvišim rejtingom u povijesti“ i ufanja domaćih vlastodržaca u daljnji rast kreditnog rejtinga nisu ništa više od političkih fraza. Činjenica da su nam trebale 24 godine da kreditni rejting podignemo za čak jednu jedinu ocjenu dovoljan je dokaz za to.

 

Estonski primjer

Dok premijer Plenković i ministar Marić slave podizanje ocjene kreditnog rejtinga za čitavu jednu razinu u 24 godine, iskoristit ćemo trenutak i napraviti usporedbu s Estonijom. Bivša sovjetska država također je prve ocjene kreditnog rejtinga dobila 1997. godine. Fitch joj je tada dao ocjenu 'BBB', na koju smo mi stigli prije tri dana. U međuvremenu je ta ocjena podignuta za pet razina na današnjih 'AA-'. Estonija ima manje od trećine stanovnika u usporedbi s Hrvatskom, a tamošnja je ekonomija upola manja od naše.

najbolji-kreditni-rejting-u-povijesti-samo-je-za-jednu-razinu-visi-od-onog-iz-1997-7628-10362.jpg

Hrvatska na međunarodnom financijskom tržištu danas ima tek za nijansu bolji kredibilitet od onog kakvog je imala dvije godine nakon rata. Nastavimo li, dakle, ovakvim impresivnim tempom najvišu 'AAA' ocjenu možemo očekivati već... 2213. godine
Hrvatska na međunarodnom financijskom tržištu danas ima tek za nijansu bolji kredibilitet od onog kakvog je imala dvije godine nakon rata. Nastavimo li, dakle, ovakvim impresivnim tempom najvišu 'AAA' ocjenu možemo očekivati već... 2213. godine
Foto: 
Wikipedia