Novi problemi na Plesu: Tko je Francuzima dao jamstva za 120 milijuna eura kredita

Tekstom „Što sve treba znati o gradnji novog terminala u Zračnoj luci Zagreb“ (http://www.forum.tm/vijesti/sve-sto-treba-znati-o-gradnji-novog-terminala-na-zracnoj-luci-zagreb-957) Forum.tm je u srpnju ove godine podsjetio na sve ono što je prethodilo ovoj investiciji i način na koji je izabran koncesionar koji bi kroz javno-privatno partnerstvo trebao sagraditi novi terminal i njime upravljati idućih 30 godina te izrazio sumnju u poštivanje dinamike koja je ugovorena koncesijskim ugovorom.

Ta se sumnja pokazala točnom jer, kako je koncesionar potkraj tjedna obavijestio medije, a Forum.tm-u je to priopćenje djelomično proslijeđeno i iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, francuski koncesionar ZAIC, odnosno tvrtka Međunarodna Zračna luka Zagreb (MZLZ), koju je koncesionar osnovao za upravljanje zagrebačkom zračnom lukom (ZLZ), tek je potkraj rujna angažirala Arheološki muzej za provođenje arheoloških istraživanja. Podsjećamo, predstavnik ZAIC-a u srpnju nam je tvrdio da će građevinski radovi početi u rujnu te da će koncesionar prije početka radova preuzeti i upravljanje ZLZ-om.

- Ta su arheološka istraživanja trenutno u tijeku i označavaju prvu fazu radova. Daljnji građevinski radovi, koji uključuju postavljanje nekoliko kilometara duge zaštitne ograde, gradnju pristupnih cesta te radove na tlu, poput postavljanja cijevi, platformi te mobilnih objekata za izvođače radova i radnike, kao i pripremu područja za dolazak teške mehanizacije, počet će sredinom studenoga. Spomenuta bi istraživanja trebala završiti do kraja listopada ili sredine studenoga, što će omogućiti koncesionaru da nastavi s daljnjim radovima, napravi potrebne pripremne radove na lokaciji, postavi cijevi, platforme i zaštitnu ogradu te pripremi područje i počne graditi pristupne ceste. Građevinski radovi počet će odmah nakon zimskog razdoblja, odnosno u prvom kvartalu 2014. godine, ovisno o vremenskim uvjetima. Dizajn i izgled novog putničkog terminala bit će u skladu sa zahtjevima iz ugovora o koncesiji, navodi se u odgovoru Ministarstva, koje smo, između ostalog, pitali zbog čega se tolerira kašnjenje s radovima jer, kako je poznato, rok za izgradnju novog terminala bio je 36 mjeseci, a počeo je teći u travnju prošle godine.

Odgovor na to pitanje nismo dobili. Umjesto toga, u odgovoru se navodi  kako koncesionar najavljuje i brojna unaprjeđenja te modernizaciju postojećeg putničkog terminala, koji bi trebali početi prije kraja ove godine.

- Konkretno, riječ je o modernizaciji trgovine u tranzitnom dijelu (duty-free), povećanju broja šaltera za registraciju putnika te postavljanje kioska za registraciju (self-check-in kiosk). Prostor namijenjen putnicima koji lete na domaćim letovima bit će proširen na prvi kat, a u prostorima za domaće i međunarodne letove bit će postavljene kabine za pušenje. Uz to, u spomenutoj tranzitnoj trgovini (duty-free) obnovit će se pod te investirati u novo uređenje, objasnili su.

Prešutjeli su nam, međutim, činjenicu koju je koncesionar sam plasirao u medije, a to je da još nije preuzeo upravljanje Zračnom lukom.

- Za službeno preuzimanje i određivanje datuma svečane ceremonije potrebno je završiti proces prijenosa radničkih prava radnika na novog poslodavca, što je zakonska obaveza tvrtke ZLZ, i dalje zakonskog i formalnog poslodavca. MZLZ čeka da ZLZ završi spomenuti proces i pregovore sa sindikatima vezane uz njihove zahtjeve za dodatnim bonusima prije prelaska u MZLZ. Koncesionar podsjeća kako su svi radnici dobrodošli, jer im trebaju za nesmetan nastavak rada te još jednom naglašava kako će sva prava iz kolektivnog ugovora biti prenesena i zajamčena radnicima najmanje pet godina. Također, svi će radnici kod novog poslodavca biti zaposleni na istom ili čak boljem radnom mjestu, a u potpunosti će im biti prenesen i radni staž koji se odnosi na rad u ZLZ-u, navodi se u priopćenju koncesionara, koji kaže i da će svi radnici imati jednaka prava u tvrtki MZLZ kao i u svakoj od šest tvrtki kćeri koje je MZLZ osnovao, te podsjeća da je tako komunicirano od samog početka procesa preuzimanja ZLZ-a.

Konkretan odgovor nismo dobili ni na pitanje u kojem ih tražimo da objasne što je sve zapravo dogovoreno prilikom potpisivanja ugovora s investitorom te što su obaveze države i jesu li ti uvjeti ispoštovani. Navode samo da je došlo do određenih izmjena i dopuna Ugovora o koncesiji, koje su rezultat pregovora s bankama za potrebe zatvaranja financijske konstrukcije, te da su izrada studije utjecaja na okoliš i otkup zemljišta obaveze davatelja koncesije. Studija je završena u veljači 2012. godine, a osiguran je i najveći dio zemljišta potrebnog za gradnju.

- Manji dio potrebnog zemljišta koji je u privatnom vlasništvu u velikom je dijelu otkupljen, a ostatak će se osigurati do početka građevinskih radova, navodi se, među ostalim, u odgovoru. Ne spominju da je MZLZ-u odobren kredit Europske investicijske banke od 120 milijuna eura za projektiranje i gradnju novog terminala te da je, kako se priča, država dala jamstvo za taj kredit. Nejasno je zbog čega bi država dala to jamstvo ako je prilikom potpisivanja Ugovora o koncesiji bilo rečeno da će se terminal sagraditi bez kune iz hrvatskog proračuna. Naime, ako MZLZ bankrotira, kredit bi, ako je jamstvo doista dano, morala otplaćivati Hrvatska.

U Ministarstvu odbacuju i tvrdnje iznesene u medijima da ni predstavnici Grada Zagreba, kao 35-postotni vlasnici ZLZ-a, ne znaju što sve sadrži Ugovor s koncesionarom.

- Sve nadležne institucije upoznate su s tekstom ugovora. Za vrijeme procedure javne nabave koja je rezultirala odabirom najpovoljnijeg ponuditelja predstavnici Grada Zagreba bili su zastupljeni sa svojim predstavnikom u Povjerenstvu za dodjelu koncesije te bili upoznati s detaljima ugovora, tvrde u Ministarstvu.

Podsjetili smo ih i na činjenicu da je ZAIC osnovan s vrlo malim početnim kapitalom te da je i MZLZ uplatio samo petinu temeljnoga kapitala.

- Visina temeljnoga kapitala ZAIC-a nije ključna jer Hrvatskoj kao davatelju koncesije uplatu temeljnog kapitala u društvo koncesionara (MZLZ) jamče neposredno privatni sponzori Bouygues Bátiment International SA te Aéroports de Paris Management SA, s pomoću kojih je ZAIC i udovoljio zahtjevnim financijskim uvjetima u postupku nadmetanja. Jamstvo uplate temeljnoga kapitala dano je pri potpisu ugovora o koncesiji. Hrvatska je tim ugovorom  u dovoljnoj mjeri zaštitila svoje interese. ZAIC ima obavezu dokapitalizirati MZLZ  do iznosa od 80 milijuna eura vlastitim izvorima sredstava, za što je izdano i spomenuto jamstvo. Prema financijskom planu, a sukladno dinamici gradnje, MZLZ će potrebna financijska sredstva osiguravati na način da 70 posto osigurava iz kredita a 30 posto iz dodatne uplate vlastitih sredstava. Sukladno Ugovoru, koncesionar treba osigurati da 51 posto temeljnoga kapitala sve vrijeme trajanja koncesije posjeduju članovi društva odabranog ponuditelja (ZAIC), dok 49 posto može prikupiti ponudom na financijskom tržištu, navodi se u odgovoru.

Kao što se može vidjeti iz svega ovoga, investicija koja je osmišljena za vrijeme Ive Sanadera i Božidara Kalmete te koja je u trenutku smjene vlasti bila jedini infrastrukturni projekt doista spreman za realizaciju, pokazuje se kao prilično problematična. Ne znamo ima li Vlada mehanizme da se povuče iz tog projekta ako se i dalje bude kasnilo s radovima, ali je sasvim sigurno da se on mogao gotovo u cijelosti financirati nepovratnim sredstvima Europske unije.

U svakom slučaju, terminal je već mogao biti gotov prema projektu koji smo opisali u tekstu iz srpnja, a izgubili smo i mogućnost da budemo i regionalni lideri u zračnom prijevozu. To je postao Beograd, koji je lani imao 3,363.919 putnika, što je za milijun putnika više od Zagreba (2,342.309 putnika). Zagreb se zapravo zadržao na maksimumu koji je postignut 2009., u trenutku kada je Kalmeta nepotrebno smijenio bivšeg direktora Boška Matkovića da bi „progurao“ investiciju koja nije počela ni četiri godine nakon toga, a upitno je i hoće li početi 2014. i kada će uopće biti gotova.