Znanstvenica IJF-a Mihaela Bronić Foto: FaH
Općine su i dalje najnetransparentnije lokalne jedinice u Hrvatskoj po pitanju proračuna, pokazalo je posljednje istraživanje Instituta za javne financije „Proračunska transparentnost županija, gradova i općina: studeni 2015. – ožujak 2016.“ koji je u ponedjeljak predstavljen u Novinarskom domu u Zagrebu. Županije su u prosjeku vrlo transparentne (4,3), gradovi znatno manje (3,05), a općine su uglavnom vrlo netransparentne (2,04).
Brojke znače prosječan broj objavljenih dokumenata koji trebaju biti javno dostupni, a prema IJF-oj metodologiji ima ih ukupno pet: godišnje izvršenje proračuna za 2014. polugodišnje izvršenje proračuna za 2015.; prijedlog proračuna za 2016.; izglasani proračun za 2016. i proračun za građane za 2016.
Usprkos Zakonu o pravu na pristup informacijama, Zakonu o proračunu, uputama za izradu proračuna lokalnih jedinica i ponuđenom formatu vodiča za građane uz proračune lokalnih jedinica – veliki broj lokalnih jedinica uistinu slabo objavljuje proračunske dokumente, a još i slabije proračunske vodiče za građane.
Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Karlovačka, slijede Primorsko-goranska, Istarska i Šibensko-kninska županija, a najmanje su transparentne Splitsko--dalmatinska, Zadarska i Osječko-baranjska županija.
„Premda se transparentnost proračuna lokalnih jedinica poboljšava – s 1,75 u prethodnom, na 2,35 u ovom ciklusu istraživanja – i dalje je daleko od zadovoljavajuće. Čak devet gradova i gotovo petina općina nisu objavili niti jedan, a još je petina općina objavila samo jedan dokument“, navode u IJF-u.
Beli Manastir, Ilok, Imotski, Kutjevo, Nin, Pleternica, Sveti Ivan Zelina, Vinkovci i Vrgorac predvode neslavnu listu gradova bez objavljenog ijednog dokumenta.
Za razliku od prethodnog ciklusa istraživanja – kad je samo jedna općina (Viškovo) objavila svih pet dokumenata - osam općina koje su u ovom ciklusu objavile svih pet dokumenata (Bizovac, Kistanje, Konavle, Kostrena, Lovran, Orehovica, Radoboj i Sveti Križ Začretje).
U IJF-u smatraju da Ministarstvo financija, u koordinaciji s Ministarstvom uprave mora jasno definirati da se svi cjeloviti proračunski dokumenti – uključujući i proračunski vodič za građane, barem uz prijedlog proračuna – moraju objaviti najkasnije u trenutku kad ih izvršna vlast šalje predstavničkoj, a usvojeni proračun u trenutku kad je izglasan, jer jedino bi tako građani u svim lokalnim jedinicama mogli sudjelovati u proračunskom procesu. Osim toga, neophodno je utvrditi i primjenjivati kazne za čelnike lokalnih jedinica koji se tih odredbi ne pridržavaju.
Na predstavljanju su bili i tehnički ministar financija Zdravko Marić i tehnička ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović koji su se kao i obično složili da je transparentnost preduvjet veće participacije građana i izraz poštenja izvršne vlasti.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu