Slovenija je "teško povrijedila" odredbe međunarodnog ugovora i pravilo sudjelovanja u arbitraži u dobroj vjeri i zato Hrvatska drži da Arbitražni sud ne može ispuniti svoje zadaće, kaže se u obrazloženju koje je Vlada poslala Saboru Foto: FaH
Hrvatski je parlament u srijedu jednoglasno obvezao vladu da pokrene postupak o izlasku iz Arbitražnog sporazuma o rješenju graničnog pitanja sa Slovenijom, javlja Hina.
Slovenija je "teško povrijedila" odredbe međunarodnog ugovora i pravilo sudjelovanja u arbitraži u dobroj vjeri i zato Hrvatska drži da Arbitražni sud ne može ispuniti svoje zadaće, kaže se u obrazloženju koje je vlada poslala Saboru uoči sjednice.
"Hrvatska ocjenjuje da Arbitražni sud nije u mogućnosti na način koji se očekuje od neovisnog i stručnog međunarodnog suda, ispuniti svoje zadaće", stoji u obrazloženju.
"Javno objavljeni razgovori člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija i zastupnice Slovenije, za koje je potvrđeno da su vjerodostojni otkrivaju da su temeljna načela arbitražnog postupka, načela poštenja, zakonitosti, neovisnosti i vjerodostojnosti, sustavno i teško prekršena, i to na štetu Hrvatske", kaže se u obrazloženju.
Prekršena su i pravila i povjerljivost postupka, drži vlada i zato je predložila zaključak kojim ju je Sabor obvezao "na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009., koji je na snazi od 29. studenoga 2010.".
Za donošenje bile su potrebne dvije trećine svih zastupnika u Hrvatskome saboru, a glasovao je 141 zastupnik.
HDZ: pokazano zajedništvo ostvariti i u drugim slučajevima; za izlazak i SDP, IDS, SDSS...
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko pozvao je prethodno u saborskoj raspravi da se jedinstvo i zajedništvo pokazano u donošenju odluke o otkazivanju Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, ostvari i u svim drugim slučajevima bitnim za prosperitet i budućnost hrvatskog naroda i države.
Karamarko je naglasio da Hrvatska nikada nije posezala za tuđim, ali i da nikome neće dopustiti da uzima njeno.
"Nikad nismo, niti ćemo, posezati za tuđim, ali svima moramo dati do znanja da na bilo koji način nećemo nikome dopustiti da nam uzima ono što je naše", rekao je.
Kolege je pozvao da "zajedno i odlučno", obvežu sadašnju i sve buduće vlade da u "ovom konkretnom slučaju ugroze nacionalnih i državnih interesa" svim dopustivim pravnim, političkim i diplomatskim sredstvima štite nacionalne i državne interese, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet.
Konstatira da je Slovenija prvo grubo kršila pravila arbitražnog postupka, a potom u žurnom, gotovo paničnom izboru novog arbitra, zaobišla i vlastitu parlamentarnu proceduru.
"Očito je, ili ne shvaćaju ili ne žele shvatiti, da je razotkriven pokušaj prijevare; da je arbitar toga suda uhvaćen u korupciji; da se osnovano sumnja i u objektivnost drugih sudaca i da je povjerenje u rad ovoga suda nepovratno izgubljeno", rekao je Karamarko, pozivajući sve sastavnice hrvatske vlasti na odlučnost i zajedništvo.
Bez obzira što nam Slovenija šalje poruke da ne možemo izaći iz arbitraže, bez obzira što se Arbitražni sud ponaša kao da se dogodilo nešto normalno, moramo im odlučno okazati da nećemo prijeći preko grubog kršenja odredbi arbitražnog sporazuma i načela međunarodnog sudovanja, rekao je Karamarko.
Zauzeo se da Sabor jednoglasno obveže Vladu da žurno i bezuvjetno pokrene postupak otkazivanja Sporazuma o arbitraži, uporište za to vidi u Ustavu i zakonima.
Hrvatska će, poručio je, nastojati graditi dobrosusjedske odnose, ali suradnja mora počivati na međusobnom uvažavanju i poštivanju zakona i legitimnih interesa.
Punu potporu Vladinim potezima daje Klub SDP-a.
Hrvatska ne zna dokle seže kompromitiranost postupka arbitraže i zato mora iz njega izaći, rekao Nenad Stazić (SDP).
"Svako daljnje ostajanje bilo bi pogubno za nacionalne interese", kaže Stazić koji nužnim drži da se u Saboru postigne jedinstvo. "Ne postignemo li ga, nećemo biti efikasni na međunarodnom planu", rekao je.
Moramo ća od ovog Suda, jasan je Damir Kajin.
Zbog činjenica koje su se javile jedini izlaz je raskid arbitražnog ugovora, dodaje Valter Boljunčić (IDS).
Pitanje granice, kaže Boljunčić, mora se riješiti na drugim instancama, to su prije svega Sud za pomorsko pravo u Hamburgu odnosno Sud za međunarodno pravo u Haagu. Hrvatska sigurno ne može dopustiti da se nekim nepravičnim postupkom oduzme dio njezinih teritorijalnih voda jer Slovenija i onako može imati nesmetani prolaz, ali kroz hrvatsko more do otvorenoga mora, kaže IDS-ovac.
I Milorad Pupovac (SDSS) suglasan je da činjenice upućuju da je arbitražni postupak teško kompromitiran i kontaminiran, i u tom smislu sporazum prekršen.
Bivša premijerka, danas nezavisna Jadranka Kosor suglasna je da nije problem u arbitražnom sporazumu nego u činjenici da je slovenska politika pokušala na nečastan način učiniti nešto za sebe.
Poručuje da dvije države i dalje trebaju graditi dobrosusjedske odnose, a odgovorno, europsko ponašanje, zatražila od svih, pa i od susjeda.
Silvano Hrelja (HSU) preporučuje da se manje upotrebljava izrazu dobrosusjedski odnosu, a više pravi, kvalitetni susjedski odnosi temeljeni na interesima.
I ostali saborski klubovi suglasni: Arbitraža je gotova stvar
I ostali saborski klubovi suglasili su u raspravi da Hrvatski sabor treba obvezati Vladu da pokrene postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije, jer je Slovenija u bitnome povrijedila njegove odredbe.
Suglasni su i u ocjeni da je arbitražni postupak diskreditiran i kontaminiran, da je narušeno povjerenje u rad Arbitražnog suda, ali da ekscesi poput ovog ne mogu mijenjati prijateljstvo hrvatskog i slovenskog naroda.
Priča s arbitražom je, na žalost, gotova stvar, ne zbog samovolje Hrvatske, nego zato jer je sporazum prekršila druga strana, za Hrvatsku nema ni razloga, ni mogućnosti da u tom postupku ostane, rekao je Igor Kolman (HNS).
Hrvatska je, kaže, u postupak arbitraže ušla u dobroj vjeri, poštujući međunarodni poredak i cijelo se vrijeme tako ponašala, fer i bez fige u džepu. Zato danas možemo jednoglasno stati iza odluke koju ćemo donijeti, kaže Kolman.
Arbitražni je postupak pravno, politički i moralno diskreditiran, Hrvatska u takvom postupku ne može očekivati pravednu odluku, kaže laburist Dragutin Lesar.
Podsjeća da je 2009. godine bio protiv arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, zbog iskustva da arbitraže često više odlučuju o političkim, a ne pravnim elementima.
Zamjerke tada izrečene ovih su dana pokazale opravdanost tih strahovanja, kaže Lesar. Upozorio je da se u Hrvatskoj govori samo o Savudrijskoj vali, iako je iz objavljenih transkripta vidljivo da se spominju i nasipi na Muri, u Međimurju.
Lesar u novonastaloj situaciji vidi i dobre strane.
Hrvatska ima priliku po prvi puta pokazati odvažnost, da je suverena država, kaže laburist koji ima i poruku za susjede - a sad idemo pošteno, nikakve zamjene arbitra ne mogu vratiti povjernje u arbitražni postupak.
I Vesna Škare Ožbolt (DC) poručuje da je narušeno povjerenje u rad Suda, propituje što će se događati kada Hrvatska dade Vladi ovlaštenje za raskid sporazuma?
Praksa u međunarodnom pravu je siromašna, postoji mogućnost da se postupak nastavi i mimo volje Hrvatske, upozorava Škare Ožbolt i predlaže da se od Vlade traži da uputi zahtjev za okončanje postupka, jer dosadašnji nije vođen u duhu povjerenja.
Reformist Petar Baranović slaže se da Hrvatska mora odmah rasknuti ugovor, te pokazati snagu u konsenzusu i brzinu reakcije.
Slovenija je, naglašava, imenovala novog arbitra, ne obazirući se na poteze Hrvatske.
Dovoljno smo gutali s pozicije dobrosudjedskih odnosa, postupali sporo, mlako i rezervirano, drži reformist i ističe da pozicija Hrvatske nije ista kao kad se potpisivao sporazum.
Hrvatska je danas suverena zemlja i članica EU i NATO saveza, moramo se ubuduće postavljati puno tvrđe, možemo razmatrati stavove Europske komisije, ali oni ne moraju biti obligatorni, kaže Baranović i poručuje da se o suverenititu ozbiljne države ne raspravlja, a ovdje se, dodaje, radi o tome.
I HDSSB-ov Josip Salapić problematizira slovenski prijedlog arbitra, predsjednika Međunarodnog suda pravde Ronnyja Abrahama. Tvrdi da mu članak 16. dokumenta koji uređuje rad tog suda brani da bude arbitar.
Treba barem dovesti u pitanje može li on biti arbitar, posebno ukoliko mislimo ići na Međunarodni sud pravde. Ako se prihvati njegovo imenovanje, Hrvatska se mora obratiti glavnom tajniku UN-a u pokušaju mirnog rješavanja spora, bez ulaska u meritum o granici, kaže Salapić.
Podsjeća da i nakon odluke o raskidu sporazuma slijedi duga procedura koja traje od tri mjeseca do godinu i pol. Odustati od teritorijalnog mora je isto kao i odustati od svog suvereniteta, zaključio je HDSSB-ovac.
Nije nam ostavljena druga mogućnost nego da izađemo iz sporazuma, suglasan je nezavisni ljevičar Branko Vukšić.
Slovenska strana doprinijela je bitnoj povredi arbiraže, kontaminiran je čitav proces izgubljeno je povjerenje i legitimitet ovog sudovanja, kaže Vukšić koji hvali postupanje Valde, premijera, ali i šefa oporbe.
Hrvatska će iz ovog skandala izaći čista obraza i uzdignute glave, kaže Vukšić.
Pusić: Hrvatskoj nije problematičan sporazum, nego njegovo kršenje
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić ustvrdila je u saborskoj raspravi kako nije arbitražni sporazum problematičan za Hrvatsku nego kršenje toga sporazuma.
"Kršenjem je nanesena trajna šteta predmetu o kojem se donosi odluka", dodala je.
Šefica hrvatske diplomacije ocijenila je da nije točna teza da je do svega došlo jer je Arbitražni sporazum na štetu Hrvatske.
"Da su slovenski predstavnici procijenili da primjenom Arbitražnog sporazuma mogu postići željeni cilj, ne bi ga imali potrebu kršiti", istaknula je.
Po njezinim riječima, Hrvatska je željela pitanje granice sa Slovenijom prvo riješiti na Međunarodnome sudu pravde, ali za to nije imala slovenski pristanak. Zato je pristala na međunarodnu arbitražu se pokazalo se da ni to nije moguće.
"Ovo nije dobar trenutak za nas. Hrvatska je zaista željela da se pitanje granice riješi međunarodnom arbitražom, ali to nije moguće", rekla je.
"Hrvatska je htjela ići na Međunarodni sud pravde, ali za to je potreban pristanak obiju strana, a on nije postojao", dodala je Pusić.
Milanović: Hrvatska ne može raspustiti Arbitražni sud, ali se može povući
Premijer Zoran Milanović na početku je sjednice istaknuo kako Hrvatska ne može raspustiti Arbitražni sud, ali se može povući iz postupka arbitraže.
"Dogodio se tzv. mistrial, takva greška u postupku nakon koje se postupak ne može nastaviti", poručio je Milanović. "Što da radimo? Moramo van", dodao je.
Vlada predlaže zaključak po kojemu će ju Sabor obvezati na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Hrvatske i Slovenije potpisanog 4. studenoga 2009. u Stockholmu, zbog bitne povrede njegovih odredbi od strane Slovenije. Skandal je izbio nakon otkrića da su se slovenski predstavnik u Stalnom arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik u međuvremenu su odstupili.
"Mi moramo izaći. Hoće li Arbitražni sud nastaviti s radom, mi s time više nemamo veze", naglasio je Milanović u sabornici. Po njegovim riječima, Hrvatska ne može "rastjerati" Sud", ali se može povući. "Sud može nastaviti raditi, ali odluči li išta, mi to ne priznajemo", rekao je.
Dosadašnji tijek arbitraže o morskoj i kopnenoj granici između dvije države slikovito je opisao riječima da je "dijete rođeno, imalo je svoj razvojni put, ali je u jednom trenutku postalo devijantno" te da "sad treba odgojne metode".
Milanović je ustvrdio da se Hrvatska nije ogriješila o sporazum iz kojeg mora izaći "čista". "Igrali smo po pravilima, igrat ćemo i dalje", najavio je.
Smatra da je skandalom kompromitiran model, pa Hrvatska Sloveniji predlaže dogovor oko nekog novog modela jer je "na ovaj model bačena ljaga". "Hrvatska nema ugovor o granici ni s kime osim s Mađarskom. Nakon ovoga, tko će pristati na arbitražu", upitao se Milanović.