Kritičari u Hrvatskoj upozoravali su da će CETA uništiti veći dio domaće poljoprivrede, smanjiti kvalitetu života, umanjiti radnička prava te ugroziti nivo javnih usluga i zaštitu okoliša Foto: Zelena akcija
Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade, koji će po podacima Europske komisije, europskim poduzećima godišnje uštedjeti 590 milijuna eura carina koje plaćaju na robu koju izvoze u Kanadu danas privremeno stupa na snagu.
Kontroverzni sporazum, o kojem se počelo pregovarati još 2009. potpisan je 2016. nakon što je Vijeće EU-a, to jest države članice, dale odobrenje. Sporazum će biti privremeno na snazi sve dok se ne dovrši postupak ratifikacije u svim zemlja članicama, a u pojedinim državama to trebaju učiniti i regionalni parlamenti.
U EU treba proći ratifikaciju u čak 38 parlamenata, što nacionalnih, što regionalnih. Do sada je ratificiran samo u pet zemalja članica - Hrvatskoj, Danskoj, Španjolskoj, Latviji i Malti te u Europskom i kanadskom parlamentu.
Cijeli sporazum može pasti u vodu ako izostane ratifikacija u samo jednoj članici EU-a.
Međutim, već kroz privremenu primjenu, njegove odredbe će se skoro u potpunosti provoditi. Od 21. rujna CETA-om se ukidaju carine na 98 posto proizvoda.
"Ovaj sporazum sažima ono što želimo da bude naša trgovinska politika – instrument za rast u korist europskih poduzeća i građana, ali i alat za promicanje europskih vrijednosti, svladavanje globalizacije i oblikovanje globalnih pravila trgovine", izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
"Privremeno stupanje na snagu omogućuje poduzećima i građanima EU-a da odmah počnu uživati prednosti tog sporazuma. Iz njega proizlazi pozitivan signal za svjetsko gospodarstvo i potencijal za poticanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta", kaže povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem.
Komisija je objavila i učinak stupanja na snage CETA-e na zemlje članice EU-a.
Hrvatska ostvaruje suficit u trgovini s Kanadom od 49 milijuna eura - vrijednost hrvatskog izvoza u Kanadu je 87 milijuna eura, a kanadskog u Hrvatsku 38 milijuna eura.
Prema podacima Komisije, CETA će svake godine donositi europskom BDP dvije milijarde eura, što je iznimno malo u odnosu na BDP EU-a koji je 2015. iznosio 14.600 milijardi eura.
Europska unija je drugi trgovački partner Kanade, prve su Sjedinjene Države, dok je Kanada tek deseti trgovački partner EU-a.
Kada CETA u potpunosti stupi na snagu novi i poboljšani sustav sudova za ulaganja zamijenit će postojeći mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS) koji postoji u mnogim bilateralnim trgovinskim sporazumima koje su u prošlosti pregovorima dogovorile vlade država članica EU-a. Novi mehanizam bit će transparentan i neće se temeljiti na ad hoc sudovima.
Sporazumom je dogovoren novi i poboljšani sustav sudova za investicijske sporove, koji će zamijeniti postojeći mehanizam za rješavanje sporova između država i ulagača, koji postoji u mnogim bilateralnim trgovinskim sporazumima. Ad hoc sudovi za rješavanje sporova bili su jedan od glavnih razloga za masovne prosvjede protiv CETA-e i drugih trgovačkih sporazuma.
Međutim, novi sustav sudova počet će se primjenjivati tek kada CETA bude u potpunosi ratificirana.
Protivnici CETA-e u Hrvatskoj
Dio stručne javnosti i nevladinih organizacija u Hrvatskoj upozoravali su da će primjena CETA-e uništiti veći dio domaće poljoprivrede, smanjiti kvalitetu života, umanjiti radnička prava te ugroziti nivo javnih usluga i zaštitu okoliša.
Očekuje se da će CETA pridonijeti nastavku uvođenju tržišta u zdravstvenom sustavu, koji komercijalne i poslovne interese stavlja ispred interesa javnog zdravstva, što će naročito doći do izražaja u slučajevima zaštite investitora i sudskim sporovima.
Kada je u lipnju Sabor ratificirao CETA-u, Zelena akcija je upozoravala na netransparentnosti čitavog procesa i potpunog odsustva relevantne javne rasprave. Prozvali su i 'lijeve' i 'desne' da zastupaju neoliberalne međunarodne centre moći, i da među njima praktički nema nikakve razlike. Posebno problematičnim smatraju i to što nije naručena nikakva studija utjecaja CETA-e na hrvatsko gospodarstvo i društvo.
I politička platforma „Zagreb je NAŠ!“ protivila se ratifikaciji CETA-e, smatrajući da je sporazum štetan ne samo za državu nego i za lokalnu razinu, da smanjuje kvalitetu života u gradovima i prizvodi financijske gubitke za gradski proračun. Upuzoravali su i na opasnost liberalizacije, odnosno privatizacije javnih i komunalnih usluga. Apelirali su i da se Zagreb pridruži mreži od više od 1500 lokalnih vlasti širom EU koje su se proglasile zonama slobodnim od sporazuma (CETA-free zones).