Unatoč očekivanjima vlasti, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara uz pomoć Katoličke crkve i HDZ-a uspio je zadnja dva tjedna studenoga skupiti više od 650 tisuća potpisa građana koji traže raspisivanje referenduma za smanjivanje prava nacionalnih manjina na dvojezičnost u općinama i gradovima gdje njihova brojka ne prelazi 50 posto.
Predstavnici Stožera potpise su uručili predsjedniku Sabora Josipu Leki.
U ovoj poplavi referenduma i zahtjeva za ustavnim promjenama, Stožerov ne stoji visoko na ljestvici. SDP mu se oštro protivi, a HDZ ga se odrekao nakon što je predsjednik te stranke Tomislav Karamarko potpisao zahtjev za njegovim raspisivanjem i zatražio od stranačkog članstva da pomogne u prikupljanju potpisa. Održavanju se protivi i Europska unija, što svakako nije beznačajan podatak. Zato se očekuje da ovaj put saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav neće propustiti zatražiti od Ustavnog suda odbacivanje pitanja koje zadire u prava manjina.
Ustavne izmjene, kako nam je rekla profesorica Ustavnog prava s riječkog Pravnog fakulteta Sanja Barić, ionako su primarno obilježene i opterećene neprimjerenom brzinom postupanja.
- Ne vodi se široka javna rasprava, nema stručne radne skupine ustavnopravnih sveučilišnih nastavnika, nema javnih prezentacija i detaljnog razmatranja posljedica svakog od predloženih rješenja, kaže Sanja Barić i upozorava da je predsjednik Ivo Josipović svojim prijedlozima ukazao na problematičnost rješenja koja su do sada usvojena, i to u formi minimalne prihvatljivosti svim potencijalnim saveznicima. Njegov prijedlog, kaže ona, nije stigao prekasno, jer je u ovakvoj proceduri teško pratiti zbivanja i važeće verzije o kojima se odlučuje.
Referendum, dakle, vjerojatno neće proći, ali posljedice ovakvog prijedloga kojim bi se dodatno diskriminirale manjine kao i načina na koji su prikupljani potpisi dodatno će utjecati na ionako podijeljeno hrvatsko društvo.