WikiLeaks je u utorak počeo objavljivati ogromnu riznicu špijunskih tajni američke tajne službe CIA. Datoteke objavljene u utorak najopsežniji su javno objavljeni podaci američke špijunske mreže, tvrdi osnivač WikiLeaksa Julian Assange i veći su od onih Edwarda Snowdena nakon što je WikiLeaksu dostavio veliku količinu dokumenata obavještajne službe NSA koja je prisluškivala gotovo cijeli svijet.
Prvi dio koji je objavljen u utorak sadrži 8.761 dokument pod skupnim nazivom "Nulta godina" koji otkriva gotovo cjelokupni hakerski arsenal CIA-e. WikiLeaks je prošli mjesec objavio da je CIA prisluškivala sve kandidate na francuskim predsjedničkim izborima 2012. godine.
Objavljeni dokumenti pokazuju da je CIA izgubila kontrolu nad vlastitim hakerskim arsenalom koji je stvorila, a uključuje malware, viruse, trojance, malware za daljinsko preuzimanje kontrole i dokumentaciju povezanu s njima.
Ova ogromna kolekcija, koja se sastoji od brojnih dokumenata i nekoliko stotina milijuna linija kodova, daje hakerima koji su došli u njihov posjed, mogućnost da pod svoju kontrolu stave uređaje u cijelom svijetu. Cijela arhiva je, po svemu sudeći, cirkulirala među bivšim hakerima i podizvođačima američke vlade, a netko od njih je WikiLeaksu ustupio veliku količinu podataka. WikiLeaks nije htio objaviti kodove, iako ih ima. Kako tvrde u WikiLeaksu, nepoznati izvor je uvjeren da je CIA dobila previše moći i da je vrijeme da se zaustavi.
"Nulta godina" predstavlja opseg i smjer CIA-ine globalnog hakerskog programa i cyber ratovanja, a njezin arsenal virusa i malwarea predviđen je za preuzimanje globalne kontrole nad modernim automobilima, elektronskim uređajima poput Samsungovih pametnih televizora, Appleovih iPhoneova, Googleovih Androida kojega koristi većina pametnih telefona, Microsoftovih Windowsa i ostalih operativnih sustava.
Kako dokumenti pokazuju, CIA je, osim impresivne brigade smrtonosnih dronova, stvorila i još impresivniju brigadu hakera, a u WikiLeaksu kažu da američki konzulat u Frankfurtu predstavlja prikrivenu CIA-inu hakersku bazu preko koje pokriva područje Europe, Bliskog istoka i Afrike.
U WikiLeaksu kažu da softversko oružje, za razliku od nuklearnog, nije moguće držati pod kontrolom jer su u pitanju kompjutorski programi koji se mogu kopirati kao i svaki drugi program uz neznatne troškove, a u današnje doba može uništiti cijele države.