ZATVORSKA KORONIKA (VII): Zato mrzimo demokraciju

1.

Ako svatko može birati i biti biran, znači li to da postoji teorijska mogućnost da totalni kreten postane predsjednik države? Postoji naravno i to je mali problem. Veći je što postoji i praktična.

„Dakle, pretpostavimo da tijelo izložimo ogromnim UV-zrakama ili nekim moćnim zračenjem... Mislim da ste rekli da to još niste provjerili, ali da ćete testirati. Zatim sam rekao što bi se moglo dogoditi ako dovedemo zraku unutar tijela, što se može napraviti kroz kožu ili na neki drugi način pa ste rekli da ćete i to testirati. Onda sam vidio dezinfekcijska sredstva koja unište virus u minuti, postoji li način da napravimo tako nešto, kroz injekciju ili čišćenje? Da sredstvo uđe nekako u pluća. To bi bilo zanimljivo provjeriti“, rekao je Donald Trump.

Da, pravi Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, još uvijek najmoćnije zemlje svijeta. Ili, još preciznije: najmoćnije demokratske države na svijetu. Cijelom!

Pamti povijest, o itekako pamti, svakakvih budala na vlasti: od masovnih ubojica, preko seksualnih manijaka, pa do kanibala, ali je većina, velika većina takvih – minus Adolf Hitler – na vlast došla silom. Donald Trump je u Bijelu kuću uselio zahvaljujući demokratskoj volji birača i američkom izbornom sustavu, jašući kao mahnit na populističkim tezama o odnarođenim liderima i političarima koji ne sliče na svoje birače. On, eto, sliči. To što o životu prosječnog Amerikanca – posebice tamnoputog, rođenog siromašnog i bez ikakve šanse da drukčiji umre - zna koliko i o medicini, nije utješno. Neutješno je što bi mogao obnoviti mandat. I teorijski i praktično.

2.

Pušači su glupi i skupi. I još su rastrošni. Da, i smrde i zagađuju zrak oko sebe pa ih se, prvo, mora izolirati kao da imaju duplu koronu, a onda, kada im obole srce, pluća, krvne žile, grlo i sve, još i liječiti. Tek to, naravno, košta.

„Nikotin možda štiti od korona virusa, pokazala su istraživanja u Francuskoj i u pripremi su preventivne i terapeutske studije. Studije će se na pacijentima provesti u pariškoj bolnici La Pitié-Salpêtrière. Hipotezu o zaštitnom učinku nikotina podupire nizak postotak pušača među pacijentima hospitaliziranim zbog Covida-19 diljem svijeta. Dobila je i solidnu potvrdu u novoj francuskoj studiji na 350 pacijenata na bolničkom liječenju i još 150 njih s blažim simptomima. 'Među njima je samo pet posto pušača, što je manje nego što ih ima u ukupnoj populaciji', rekao je profesor Zahir Amoura koji je proveo istraživanje. Hipoteza je da se nikotin veže za stanične receptore kojima se koristi i koronavirus i tako ga sprječava da ih preuzme, uđe u stanicu i počne se multiplicirati. Čim dobiju zeleno svjetlo nikotinski flasteri bit će primijenjeni u različitim dozama u tri ispitivanja. Prvo kao preventiva medicinskim radnicima, da se vidi štiti li ih, zatim kao terapija hospitaliziranim pacijentima kako bi se ustanovilo ublažava li simptome i konačno, bolesnicima s teškom kliničkom slikom na odjelu intenzivne njege. Studija, međutim, ne treba poticati ljude da pohrle po cigarete, kazali su znanstvenici“, javlja Index.

Da odmah nešto razjasnimo: niti jedan pušač u životu nije zapalio flaster.

Što ako se, ali zbilja, pokaže da pušači em pune proračun, em, kako se to sada kaže, čuvaju zdravstveni sustav od preopterećenja? Teško je, jako teško odoljeti izazovu i ne predložiti da svi pušači – a u Hrvatskoj je to svaka treća osoba - u tom slučaju prestanu pušiti. Čisto onako, jer volimo šegu, šalu i zajebanciju, a pamtimo svako poskupljenje i svaku zabranu pušenja u restoranima, hotelima, apartmanima... dočekanu aplauzom dvotrećinske većine. Bila bi to slatka osveta, samo kada je ne bi pratila teška, nikotinska kriza.

3.

Dug je put od južnog dijela leđa do glave, posebice na jugu Hrvatske.

Prema HTV-u, na širem splitskom području je odjavljeno oko 8.000 – slovima: osam tisuća – objekata za iznajmljivanje, kako se inače još zovu bivši stanovi i donedavni apartmani. Vlasnici će se, izjavila je Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, odlučiti „ili na podstanarstvo ili neki drugi vid upotrebe svojih objekata, međutim sigurna sam da će toga biti još više u gradovima i to prvenstveno u odnosu na one objekte koji su samo srednje ili lošije kvalitete i koji se iznajmljuju dva mjeseca".  

Split je, inače, onaj grad u kojem je lakše bilo naći prostorije Udruženja navijača „Crvene zvezde“, nego podstanarski stan na duže vrijeme. Grad je to u kojem su studenti morali napuštati unajmljene stanove do 15. lipnja, bez obzira što nastava nije bila gotova, niti su prošli ispitni rokovi. U Splitu je, posebice u vrijeme Ultre, svaki četvorni metar rentan, dok su fetivi Splićani i svi koji se prave da to jesu, spavali u garažama, automobilima i kod rođaka zabitima svog djetinjstva. Brza i laka lova bila je slađa od one nešto sporije, svakako ne male, dobivane od podstanara koji su unajmljene stanove činili živim preko godine, održavali ih i nije im bilo svejedno ako bi zid zalili crnim vinom. A sada... Pa ništa, ono što pametnom postane jasno nakon jedne – dvije sezone, našem čoviku i njegovoj ženi putuje od stražnjice do glave baš kao da je jedno u Pekingu, a drugo u Dicmu. Ma putovalo bi još da virus nije podsjetio na doba u kojem je američka buba zgazila jednu monokulturu, a nije ostavila nikakvo korisno iskustvo.

Rijetki su, istina, upozoravali da to s masovnim turizmom lako može završiti općom katastrofom, samo što je većina odlučila da navode provjeri.

Opća katastrofa upravo se odvija u direktnom prijenosu.

4.

Andres Tegnell je epidemiolog, globalno priznati stručnjak i kreator onoga što se naziva švedski model borbe protiv korona virusa. U intervjuu Domagoju Novokmetu za N1 televiziju, kazao je kako su se na sjeveru, vrlo jednostavno, odlučili za pristup koji ima znanstveno utemeljenje. Znači li to da su drugi, računajući i Hrvatsku, odabrali neki drugi? Ma kakvi, niti blizu: to što se o virusu zna malo, ne znači, je li tako – a naravno da nije - da se ne zna koji je najbolji način borbe protiv njega i mnogo čega, od ekonomije i psihičkog zdravlja, pa do ljudskih prava i diobe vlasti.

I naše su mjere isto tako znanstveno utemeljene: Željka Markić je, recimo, dokazala da se Covid-19 naročito razigra nedjeljom u dućanima, pa im je, odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite, rad ukinut. I sad smo mirni: narod će na mise, a bolest će crknuti od muke. Virus, naime, ne može preživjeti skakutanje od osobe A do osobe B ako pored njega nisu paštete, ulje i toalet papir po posebno povoljnoj cijeni.

Šef stožera Davor Božinović i ministar zdravstva Vili Beroš, članovi su HDZ-a, stranke koja bilježi rast popularnosti među biračima kojima su prvi premijerov suradnik i njegov najpopularniji kadrovski odabir ograničili kretanje, zabranili rad i natjerali ih da pred dućanima stoje kao Česi u njima najgora doba.

Da su izbori sutra, Hrvatska demokratska zajednica bi osvojila većinu glasova i Andrej Plenković bi, opet, formirao Vladu. Za ministra unutarnjih poslova bi, naravno, imenovao Božinovića, dok Beroš neće ostati ministar zdravstva samo ako postane gradonačelnik Zagreba. Da je Andres Tegnell rođen u Karlovcu i da ga SDP stavi na listu, postao bi opozicionar. To što se i mi, kao i mnogi drugi, iz logorskog prebacujemo u njegov model života s virusom, na rezultat glasanja bi uticalo koliko i na poredak u prvoj ligi Indije u kriketu. Naime, 60 posto, da toliko, građana podržava politiku Vlade u borbi protiv korona virusa“

Nije li demokracija divna? Pitanje je retoričko.

Ostale Zatvorske koronike možete pročitati ovdje

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2020. godinu