Zbog lopova Linić želi pokositi čitav neprofitni sektor

Kad bi zdravi stanovnik perifernog zagrebačkog kvarta, recimo Markuševca, koji je naumio izvaditi osobne dokumente u Petrinjskoj ulici, uredno pričekao autobus, potom presjeo na tramvaj, a onaj posljednji komad puta otpješačio, u tome bi vjerojatno uspio.

Osoba s cerebralnom paralizom ne bi. Čak i za takvu administrativnu uslugu nužan je joj poseban prijevoz, a to je prilično skupo. Ipak, rješenje postoji, a to su udruženja oboljelih koja su pronašla rješenje. Nabavili su kombije, zaposlili vozače i invalide prevoze po 40 posto nižoj cijeni od komercijalne konkurencije. Profita ovdje nema, cjenik je osmišljen tek da se pokriju troškovi, a sav je smisao pomoći ljudima kojima je ta pomoć itekako potrebna.

No, kada bi ono što je Ministarstvo financija osmislilo kao prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija zaista postalo zakonom, Društvo osoba s cerebralnom i dječjom paralizom moralo bi odustati od ove zadaće. Jer aktualni zakonski prijedlog, kojeg su saborski zastupnici podržali većinom glasova u prvom čitanju, predviđa da neprofitne organizacije čiji prihod od gospodarske djelatnosti prelazi 230 tisuća kuna, moraju osnovati trgovačko društvo čime se gubi smisao postoanja većine neprofitnih udruga i društvenog poduzetništva koje je pokrenuto kako ne bi morali vječno ovisiti o donacijama dobrih ljudi ili državnim potporama.

Mamićeva egida

Zakonski prijedlog rađen je, nije tajna, da bi se stalo na kraj nogometnim klubovima kroz koje godišnje prolaze milijuni, no kako su oni registrirani kao neprofitne udruge građana sve se događa mimo Porezne uprave.

Kako bi spriječili da se milijunske transakcije od prodaje igrača odvijaju pod egidom neprofitne organizacije, Ministarstvo financija izradilo je spomenuti zakonski prijedlog koji će, međutim, kao kolateralne žrtve pokositi čitav neprofitni sektor. On, naime, ni na koji način ne dijeli neprofitne udruge, pa su u isti koš strpani GNK Dinamo, Hrvatski nogometni savez, razni autoklubovi i društva za ubiranje naknada za pjevače i diskografe s udrugama koje pomažu invalidima, koje štite manjinske skupine društva ili koje pomažu zlostavljanim ženama.

“Neprofitna organizacija koja od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvari 230.000 kuna i više prihoda u jednoj godini, dužna je za tu djelatnost osnovati trgovačko društvo ili drugi oblik udruživanja koji nije neprofitni”, kaže doslovno aktualni zakonski prijedlog, te pojašnjava da se pod gospodarskom djelatnošću podrazumijeva “prodaja ili razmjena roba i usluga na tržištu i u tržišnim uvjetima radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, a neprofitna organizacija obavljanjem takve djelatnosti, zbog posebnih pogodnosti, stječe neopravdane povlastice na tržištu”.

Zanimljivo je da je tijekom javne rasprave o ovom zakonu gospodarska djelatnost definirana drugačije, odnosno trgovačko društvo se ne bi moralo osnovati ako se prihod ostvario od djelatnosti za koju se može utvrditi da “kvalitetu života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice”, no taj je dio do saborske rasprave netragom nestao.

Pokušali smo u Ministarstvu financija doznati hoće li se ova odredba mijenjati do drugog novog odlučivanja u Saboru, međutim nismo dobili nikakav odgovor, pa se samo može nagađati odnosi li se  obećanje ministrovog zamjenika Borisa Lalovca da će Ministarstvo financija usvojiti kritike iz saborske rasprave.

Kome je do sada koristilo?

Neprofitne udruge lobirale su tijekom rasprave o ovom zakonskom prijedlogu, no ni one ne znaju hoće li Ministarstvo financija uvažiti njihove argumente. “Treba prestati trpati Dinamo u isti koš sa svima drugima koji rade korisne stvari”, kaže Marina Škrabalo iz GONG-a, jedne od udruga koje bi također mogle biti pogođene usvoji li se sadašnji zakonski tekst. Oni, kao i još stotinjak udruga koje su javno upozoravale na pogibeljnost ovakvih zakonskih odredaba, smatraju da Ministarstvo financija mora razdijeliti udruge koje ne ostvaruju dobit za svoje članove, od onih drugih.

Igor Vidačak, predstojnik vladina Ureda za udruge, ipak vjeruje da će se sporna odredba do drugog saborskog čitanja zakonskog prijedloga ipak promijeniti. “To rješenje nije proporcionalno u odnosu na legitimni cilj koji se želi ostvariti, a to je zloporaba neprofitnog statusa za stjecanje neopravdanih povlastica na tržištu. Smatramo da je transparentnost i javnost financijskih izvješća svih neprofitnih organizacija dovoljno jamstvo da će porezna tijela, ali i svi zainteresirani građani te šira javnost, moći pravodobno dobiti saznanja o mogućim nepravilnostima”, kaže Vidačak, dodajući da se u EU intenzivno potiče društveno poduzetništvo te da ne bi bilo dobro da izgubimo značajna sredstva iz Europskog socijalnog fonda namijenjena ovoj svrsi.

Igor Bajok iz udruge SMART kaže da je osiguravanje vlastitih sredstava komercijalnim aktivnostima jedan  od najvažnijih načina postizanja dugoročne održivosti i razvoja neprofitnih organizacija.

“U jednom trenutku, kada se u javnosti pojavio nacrt novog Zakona o udrugama, učinilo se da će to područje djelovanja neprofitnih organizacija konačno biti uređenije, jasnije, pa i poticajnije za udruge, da upravo na taj način unaprijede svoj rad i osiguraju svoju održivost. S druge strane, najavljeni Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija trebao je baciti dodatno svjetlo na to područje na način da svima bude potpuno jasno tko, što, na koji način, pod kojim uvjetima i do koje mjere može obavljati gospodarske djelatnosti radi postizanja opće koristi, te da s ostalim provedbenim propisima osigura da više nikome neće pasti na pamet zloupotrebljavati neprofitni status organizacije za postizanje osobne koristi odnosno podvođenje klasične profitne djelatnosti pod neprofitnu”, kaže Bajok, dodajući da rješavanje tog problema treba podržati. No, to ne smije generirati nove probleme. 

“Bojim se da niti u javnosti, niti kod predlagača Zakona i zakonodavca, ne postoji dostatno razumijevanje neprofitne svrhe neprofitnih organizacija i načina ostvarivanje iste, pa i kroz obavljanje gospodarskih djelatnosti, te da će ta činjenica, zajedno s preuzimanjem jednostavnijeg rješenja izjednačavanja svih neprofitnih organizacija otežati unapređenje ovog Zakona. Time će usporiti i ograničiti razvoj civilnoga društva, a posebno sve popularnijeg i značajnijeg sektora društvenog poduzetništva”, kaže Bajok, dodajući da će tako biti propuštena prilika da se pravni okvir za djelovanje neprofitnih organizacija uskladi s postojećim i poticajnim strateškim okvirom za razvoj civilnoga društva te da se  istovremeno onemogući bilo kakva zloupotreba statusa neprofitnih organizacija koje djeluju za opće dobro u Hrvatskoj.

Je li država hoće ili neće?

Iako se tijekom javne rasprave moglo čuti da Ministarstvo financija nema kapaciteta da se detaljnije pozabavi svim neprofitnim organizacijama i pažljivo iz razdijeli, Škrabalo kaže da to nije točno. Naime, upravo je Ministarstvo financija izdalo rješenje da je dobit GONG-ovog računovodstvenog servisa GRIF namjenski trošena u skladu sa statutom i za ciljeve udruge, odnosno da se u tom slučaju radi o neprofitnoj svrsi. Riječ je o računovodstvenom servisu samog GONG-a koji, osim što vodi knjige matičnoj udruzi, nudi istu uslugu drugim neprofitnim organizacijama. Tako zarađen novac čini oko 10 posto prihoda udruge, no bilo bi im potpuno neisplativo kada bi GRIF morali registrirati kao trgovačko društvo.

Udruga Roda jedna je od onih koje su se također pokušale samofinancirati, u njihovom slučaju prodajom platnenih pelena i sličnih predmeta. Iako to danas čine kroz vlastito trgovačko društvo, i oni se protive sadašnjem zakonskom prijedlogu. “Naš je stav da one aktivnosti koje jesu gospodarske i s kojima jesmo konkurencija na tržištu trebaju funkcionirati po tržišnim principima. Ali na ovaj način će se onemogućiti udruge koje tek razvijaju ovakve projekte. Naš posao s pelenama nikad ne bismo mogli osamostaliti odjednom”, kaže Ivana Zanze, izvršna direktorica udruge Roda.

Ta je udruga počela s proizvodnjom i prodajom pelena još 2007. godine, u nadi da će na taj način moći osigurati određena sredstva za rad udruge. Već godinu dana kasnije ušli su u sustav PDV-a, no tvrtku su osnovali tek 2012. godine. U vlasništvu je udruge i sva dobit, ako se ostvari, ide u Rode i koristi se za ostvarivanje projekata i temeljnih ciljeva. Tako je u teoriji, no praksa je, u sjeni krize, takva da profita lani nije ni bilo.
 

Iz registra, od ministra

Registar udruga broji 50.901 organizacija, dok je u Registar neprofitnih organizacija upisano njih 25.481. Među neprofitnim organizacijama najviše je udruga (23.512), odnosno 92 posto. Tu je još 419 ustanova, 292 turističke zajednice, 280 sindikata, 219 umjetničkih organizacija, 194 vjerske zajednice, 132 zaklade te 90 političkih stranaka. 

Boris Lalovac iz Ministarstva financija, obrazlažući u Saboru zakonski prijedlog, naglasio je da je 138 neprofitnih organizacija u 2012. godini ostvarilo prihod veći od 10 milijuna kuna, 426 ih je uprihodilo više od tri milijuna, dok su 1193 neprofitne organizacije ostvarile prihod preko milijun kuna. Promet preko poslovnih računa neprofitnih organizacija iznosio je 13,7 milijardi kuna, od čega najveći dio (dvije milijarde) čine donacije. Financijske izvještaje predalo su samo 10.624 udruge, koje su ukupno zapošljavale 9757 radnika. Prosječna bruto plaća u udrugama je 7.402 kune.

Tjednik Globus objavio je popis udruga s najvećim budžetima, te onih s najvećim profitima. Među 20 udruga s prihodima većim od 10 milijuna kuna uglavnom su nogometni i košarkaški klubovi, sportski savezi, HOO, HAK, Posmrtna pripomoć, Crveni križ, Hrvatski liječnički zbor, Caritas, Hrvatsko društvo skladatelja…

 

zbog-lopova-linic-zeli-pokositi-citav-neprofitni-sektor-1651-1660.jpg

Transparentnost financijskih izvješća neprofitnih organizacija jamstvo je da porezna tijela, kao i šira javnost, mogu dobiti informaciju o mogućim nepravilnostima
Transparentnost financijskih izvješća neprofitnih organizacija jamstvo je da porezna tijela, kao i šira javnost, mogu dobiti informaciju o mogućim nepravilnostima
Foto: 
In-portal.hr