Skoči na glavni sadržaj

Ušteda neće biti, to je prikrivena privatizacija!

Saša Vejnović

<p>Uvjeren da svaki pravi novinar mora biti pošten prema sebi, iskren prema čitateljima, odan činjenicama, nepokolebljiv u otkrivanju istine. Društvo treba prave novinare, u to nema sumnje. Treba se nadati da će doći vrijeme kad će ih ponovno trebati i vlasnici medija</p>

usteda-nece-biti-je-prikrivena-privatizacija-1930-1937.jpg

Čistačice su idealne za uštedu ako ih se izuzme iz kolektivnih ugovora, promjena poreznog sustava i sustava javne nabave
Foto: FaH

"Izdvajanje ljudi u posebnu državnu tvrtku sigurno je bolja varijanta od takozvanog outsourcinga, ali nije idealno i od toga ne treba puno očekivati. Za radnike je to svakako bolje jer će imati pristojnije uvjete nego kod privatnika", rekao nam je Darko Zošak, poduzetnik i nezavisni stručnjak za racionalizaciju troškova čišćenja, komentirajući odustajanje Vlade od potpunog izdvajanja iz javnih ustanova svih koji se ne bave osnovnom djelatnošću te unajmljivanja radnika za te poslove od privatnih tvrtki.

Je li zbog pritiska sindikata i javnosti ili zbog približavanja izbora, Vlada je odustala od outsourcinga i odlučila se za spin-off. Iza tog se naziva krije namjera da se osnuje državno poduzeće u koje će se izdvojiti čistači, kuhari, spremači… U novo poduzeće trebalo bi se izdvojiti oko 24.000 radnika od njih oko 26.500 koji sada rade te poslove u javnom sektoru (zaposlenici na poslovima zaštite prebacit će se u AKD zaštitu, a vozači koji sada rade u ministarstvima i agencijama prijeći će u zajedničku službu na razini Ureda za opće poslove Vlade i Sabora).

Iako je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić najavila da bi se u prvoj fazi trebalo uštedjeti oko 280 milijuna kuna na godinu, ponajprije od objedinjene javne nabave i racionalizacije poslovanja, Zošak sumnja u takve projekcije. Štoviše, uvjeren je da se ovim modelom ne mogu ostvariti uštede.

"Smiješno je najavljivati uštede od objedinjene javne nabave kada troškovi potrošnog materijala u tim poslovima održavanja iznose samo oko pet posto ukupnih troškova. Osim toga, u Hrvatskoj vrlo lako dobivate maksimalan rabat, dovoljno je naručiti desetak karnistera nekog sredstva za čišćenje", kaže Zošak, dodajući da ako uzimaju za primjer slične poteze u nekim drugim europskim državama, opet će se naći u problemu, jer se te uštede ne mogu tek tako preslikati na Hrvatsku.

"Spin-off sam po sebi nije mjera štednje nego jedna varijanta organiziranja poslovanja pod kojim se podrazumijeva poslovni potez jedne tvrtke da određeni dio svoje djelatnosti nastaviti obavljati putem jedne ili više novoosnovanih samostalnih tvrtki. Kao najvažniji razlog zbog kojeg je dio zdravstvenih ustanova u Europi prešao na spin-off su uštede na poreznim olakšicama. Primjerice, prema njemačkom zakonu, a slično je i u drugim europskim zemljama, novoosnovana tvrtka svojim matičnim zdravstvenim ustanovama ne obračunava PDV, no to u Hrvatskoj nije moguće", objašnjava Zošak.

Drugi razlog za stvaranje ovog modela je ušteda na troškovima radne snage jer se radnici prebacivanjem u novo poduzeće zapošljavaju po novim uvjetima i ukidaju im se postojeći kolektivni ugovori.  

Još jedan od razloga za izmišljanje ovog modela jest taj da se nova firma može udružiti s nekim drugim poslovnim subjektima.

"To je zapravo prikrivena privatizacija, jer kad otvorite novu firmu, možete reći da vam trebaju stručnjaci, novi kapital i tome slično. Primjerice, KBC 'Rebro' sada meni ne može platiti ako želi da vodim spremačice jer imaju takav pravilnik, no nakon izdvajanja u posebnu tvrtku, moći će se infiltrirati privatni kapital", tvrdi Zošak, dodajući da je spin-off model pogodan i za izigravanje i izbjegavanje Zakona o javnoj nabavi.

"Eventualna ušteda moći će se ostvariti samo pod pretpostavkom promjene kolektivnih ugovora, promjene poreznog sustava i promjene sustava javne nabave. Ovisit će i o ugovorenom modelu suradnje i udruživanjem s privatnim partnerima, o načinu prikazivanja dobiti te o načinu na koji će zdravstvene ustanove angažirati svoje novoosnovane tvrtke, s obzirom na to da su po sadašnjem zakonu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi", zaključuje Zošak.

Ako ovaj model ne uspije, hrvatsko bi se zdravstvo moglo naći u velikim problemima, jer će se vlastite službe za nemedicinske djelatnosti potpuno rasformirati. U tom slučaju povratka više ne bi bilo i jedino bi rješenje bio outsourcing, a u tom bi slučaju njegovi troškovi dramatično porasli.

U Vladi tvrde da će radnici iz zdravstvenog sustava posljednji ući u tu posebnu tvrtku koju će osnovati država. Prema podacima Ministarstva zdravlja, riječ je o čak 14.000 nezdravstvenog osoblja (spremačice, tehničari, dostavljači, vodoinstalateri, administratori…), na koje odlazi oko 30 posto svih bolničkih troškova. U javnim bolnicama u Hrvatskoj zaposleno je 48.000 ljudi, a nezdravstveno osoblje troši dvostruko više bolničkog novca od europskog prosjeka, gdje se u tu svrhu troši oko 16 posto bolničkog proračuna.