Ni Milanović ni Josipović ne žele primiti udrugu Blokirani

"Prije svega, potrebno je zaustaviti galopirajuću epidemiju ovrha i deložacija građana iz jedinog doma kojeg imaju. To je preduvjet svega. Javnost nije svjesna razmjera problema koje generira katastrofalna ekonomska situacija. Tristo dvadeset tisuća blokiranih građana je potencijalna socijalna bomba koja može uzrokovati velike socijalne potrese u našem društvu", upozorio je u intervjuu tjedniku Novosti predsjednički kandidat udruge Živi zid Ivan Vilibor Sinčić.

"Stajanje u Živom zidu nije samo sebi svrha kao niti aktivizam, a aktivizam bez politike ne vrijedi mnogo. Samo kad se društvene snage iz aktivizma presele u politiku i uspiju se izboriti za promjene zakona, tada one mogu biti potpuno uspješne. Moja najava da bih kao predsjednik stajao u Živom zidu jasna je poruka da se neću promijeniti nakon što budem izabran te da ću se, ako institucije ne počnu rješavati probleme pod pritiskom mene kao predsjednika, opet stati u obranu doma koliko god puta bilo potrebno", najavljuje svoje aktivnosti bude li izabran za predsjednika. Do sada hapšen pet puta kao aktivist Živiog zida na sprečavanjima deložacija, Sinčić objašnjava da "policija želi znati tko nas financira, organizira, zašto se protivimo deložacijama kad su utemeljene u zakonima jer jednostavno ne mogu shvatiti da ne pristajemo na teror zakona prema običnim malim ljudima i da nas nikakvo zastrašivanje kaznama i zatvorima ne može zaustaviti".

Premda su, po prilici, na vrlo sličnom zadatku – sprečavanju "iživljavanja" banaka, korporacija i politike nad običnim, malim ljudima, predsjednička kandidatura Sinčića nije baš najbolje sjela predsjednici udruge Blokirani Miriam Kervatin, koja okuplja sve one pod ovrhama i blokadama, a 320 tisuća ih je. Uvjerena je da Sinčić zloupotrebljava ovršene i blokirane za svoje izborne ciljeve.

"Više mi se ne da prepucavati s balavcima iz Živog zida", objasnila je Kervatin zašto je na Facebooku objavila da je to njezin zadnji status, nakon što je iskritizirala političku agendu predsjedničkoga kandidata Ivana Vilibora Sinčića. Kervatin je rezolutna u stavu da je riječ o beskrupuloznom iskorištavanju ovršenih i blokiranih građana u predizbornoj kampanji, a u prilog tome navodi kako je Sinčić ponikao iz sjene Ivana Pernara i Saveza za promjene, "čiju povijest svi znamo".

"Da bi zakamuflirali tu činjenicu, samo dva tjedna prije kampanje mijenjaju naziv i program svoga kandidata kako bi zavarali javnost. Odjednom u fokus svoje kampanje stavljaju ovršene i blokirane, a riječ je o jeftinom triku jer o Ovršnom zakonu znaju malo ili ništa. Prije sedam dana program im je glasio 'mi vas volimo', 'protivimo se deložacijama', 'nemojte vraćati kredite', 'protivimo se cijepljenju', da bi iznenada promijenili program i odlučili glasove na izborima 'pecati' u velikom bazenu blokiranih iako ih se prije nisu sjetili", objašnjava Kervatin razloge svog nezadovoljstva Sinčićevim programom. "Da se bilo koja stranka tako ponaša i u tjedan dana iz korijena mijenja svoj program, sigurno bi bila proglašena neozbiljnom i nevjerodostojnom", dodaje i ističe da udruga Blokirani ima isti metar za sve.

"Blokirane građane politička je elita prevarila na puno načina – HDZ je odgovoran za uvođenje blokade svih računa, a odgovornost SDP-a je u tome što nije shvatio opasnost od uvođenja tako lošeg Ovršnog zakona, pa ne vidim razlog zašto ne bih ukazala i upozorila i na površnost stajališta koja o toj temi iskazuju Pernarov i Sinčićev Savez za promjene ne bi li ušićarili koji glas na izborima", kaže Kervatin, koja upozorava da treba samo aktivirati pamćenje i sjetiti se tko je Pernar te da je njihov iznenadni interes za blokirane samo poza za potrebe izbora.

"Mi smo od njih doživljavali napade zbog naših ideja i onoga što radimo te zbog toga što problem pokušavamo riješiti pravnim putem. Nigdje ih nije bilo kada smo išli sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Ovršnog zakona, jer oni to niti znaju niti razumiju. To je jadan, plitak pokušaj pridobivanja očajnih ljudi na svoju stranu, a riječ je o obećanjima koja su, na način kako ih oni predlažu – nerealna i neprovediva. Zamjeram im što pokušavaju iskoristiti užasnu socijalnu situaciju u kojoj se nalazi barem milijun ljudi, a da pritom ne poznaju zakone i propise, ne bore se za njihovu izmjenu, niti ih to zanima. Koliko može biti vjerodostojan onaj koji dva tjedna prije kampanje drastično mijenja svoj program da bi pokušao profitirati na bijedi građana?", pita čelnica Blokiranih.

"Sinčića ne poznajem, čini mi se da je ugodan mladi čovjek, ali pokazuje da nema elementarnog pojma kako stvari funkcioniraju i kako se mogu i trebaju mijenjati i zato mu zamjeram taj ružni pokušaj manipulacije očajnim ljudima", kaže Kervatin navodeći kao nonsens njegove kampanje najavu da će ukinuti političke stranke. "Čak je počeo koristiti i izraz 'ovršna mafija', koji je originalno moj izraz i prva sam ga javno iznijela", dodaje, napominjući da bi ga možda i shvaćala ozbiljno da je, na primjer, ponudio prijedlog izmjene Ovršnog zakona. "Ovo je najobičnija šuplja predizborna retorika kojom se zloupotrebljava socijalna osjetljivost ljudi, a koja je u stvarnom životu neprovediva. Time je pokazao da se ničime ne razlikuje od političkih stranaka koje želi ugasiti, jer i Sinčić, baš poput stranaka, daje prazna, neprovediva obećanja koja zaborave onog trenutka kada zasjednu na vlast. Zato treba ukazati kada netko već na početku krene s manipulacijama, a ne čekati da naraste jer tada obično bude kasno", obrazlaže Kervatin zašto se odlučila na oštar istup prema Sinčiću.

Kervatin, međutim, primjećuje da za razliku od Sinčića, ostalo troje kandidata, koji ipak djeluju nešto ozbiljnije od aktivističkog mladca, u svojim programima nemaju ni spomena 320 tisuća blokiranih.

"To je vjerojatno zato što su njihove 'matične kuće', odnosno SDP i HDZ, direktno odgovorne za neizdrživu situaciju u kojoj se našlo 320 tisuća građana i njihove obitelji. HDZ i SDP su izravno odgovorni za 30 milijardi kuna duga građana i 32 milijarde kuna duga poduzeća", smatra Kervatin, "a njihovi se predsjednički kandidati ponašaju neprimjereno – od donatorskih večera do skupih predizbornih prezentacija na elitnim lokacijama". "Nijedan od predsjedničkih kandidata, kojih nema gdje ih nema, nije izrazio želju da se sastane s nama i razgovara o našem problemu", otkriva.

"I pozicija i opozicija u Hrvatskoj žive u svom getu, u svom zrakopraznom prostoru koji ima jako malo poveznica s realnim problemima. Premda i blokirani imaju pravo glasa, troje ostalih kandidata ne pokazuje baš neki interes za njih i njihove probleme iako se sastaju sa svim i svakim i odlaze kojekuda ne bi li pridobili svaki glas. Nastoje biti ugodni, simpatični, govore ono što biračko tijelo želi čuti, a razgovori s blokiranima su uglavnom mučni, morali bi slušati teške priče ljudi koji su ostali bez svega, pa i smisla života, a to za izborne kampanje nije profitabilno jer bi se političarima mogla postaviti pitanja na koja ne žele odgovarati", smatra Kervatin i dodaje da bi ih netko mogao pitati zašto ne rade odgovorno svoj posao. "Lakše je i ljepše je rukovati se s organiziranom i naručenom publikom, smješkati se i govoriti im 'ja hoću', 'ja mogu', 'trebalo bi', unatoč tome što su već dvadeset godina u politici. Dosta nam je više tog futura politike!", kaže i dodaje da bi trebalo aktivirati pamćenje i sjetiti se što je svatko od njih govorio i obećavao, a što učinio.

Jednaku bešćutnost i licemjerje prema blokiranima Kervatin locira i kod državnih institucija i političkih stranaka. Iako su tražili razgovore u svim institucijama i strankama, na razgovor su ih primili samo u saborskim klubovima HDZ-a i HDSSB-a. Na brojne dopise udruge Blokirani Vladi, svim ministarstvima i Uredu predsjednika uvijek su dobili isti, šablonizirani odgovor – da se ovrhe provode po zakonu.

"Nije nas primio ni premijer Milanović, što, znajući ga, ne iznenađuje, ali s nama nije htio razgovarati ni predsjednik Josipović, koji se stvarno sastaje baš sa svakim – od udruga pčelara preko kulturno-umjetničkih društva i planinara do vaterpolista", kaže. A nije riječ samo o građanima, nego i o propasti poljoprivrede, obrtništva i malog poduzetništva...

Zato, kaže, ako Vlada ne poduzme ništa da uspostavi takav pravni poredak te gospodarski i politički program u Hrvatskoj kojim će se blokiranim građanima, obrtnicima i poljoprivrednicima omogućiti dostojan život na socijalnom, gospodarskom i životnom nivou, da osigura uvjete za rad i takav život u kojem neće strahovati za svoj dom, zdravlje i život te ako izostane ocjena ustavnosti novog Ovršnog zakona, odnosno Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, podnijet će tužbu za genocid protiv Vlade.

Budući da je riječ o najmanje milijun egzistencijalno ugroženih građana, Kervatin najavljuje povezivanje sa srodnim udrugama poput Franka, Potrošača i sindikata te organiziranje referenduma za promjenu zakona koji uništava živote građana.

Projekt ministra Borisa Lalovca i ministrice Milanke Opačić kojim će se od 1. siječnja otpisati dugovi za oko 60 tisuća blokiranih koji duguju do 25 tisuća kuna, ali samo onima koji su socijalni slučajevi i korisnici su socijalne skrbi Kervatin ne vidi kao rješenje ovog problema. "To je još samo jedan od pokazatelja na koji način politika funkcionira – 'ajmo s nekim kozmetičkim potezima javnosti malo zamazati oči, ali to će samo osnažiti razdor u društvu. Što je s onima koji rade, a pod ovrhama su?", zapitala je.

Udruga Blokirani apsolutno ne podržava otpis dugova, kaže, "jer otkako smo prepoznali problem u Ovršnom zakonu, kojim je legalizirano kamatarenje do razine da dug građana raste milijardu kuna mjesečno, upozoravamo da će za nekoliko mjeseci, kada se izjednači dug građana i privrede, doći do kraha tržišne ekonomije. Zato su priče o oprostu dugova priče Djeda Mraza, jer ciljaju samo na najsiromašnije građane, što ukazuje na nemoralnost takve ponude, jer su to ljudi koji su bez posla, imaju jako puno dugova i koji će za mjesec, dva opet pasti u ovrhe i blokadu", objašnjava Kervatin.

"Ukazujemo na određene odredbe zakona koje pod hitno treba izmijeniti, jer znamo da će, s obzirom na praksu u drugim zemljama, Europski sud za ljudska prava za godinu i pol, dvije srušiti te odredbe, pa će ljudi dobiti pravo na obeštećenje i dodatno opteretiti ionako nikakav državni proračun. Prva briga predsjedničkih kandidata trebala bi biti da stalno i glasno upozoravaju na ovaj strašni problem, iako nemaju izvršnih ovlasti", smatra liderica udruge Blokirani.