Ekspertna radna skupina za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, koja je radila od veljače 2015. do lipnja 2016., priopćila je kako smatra da se Cjelovita kurikularna reforma treba nastaviti na način na koji je osmišljena i vođena te da ona pruža dobru osnovu za pozitivnije perspektive sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj te zaključuje da završeno javno savjetovanje nema zakonsko uporište i kako će u slučaju nastavka reforme biti potrebno provesti novo javno savjetovanje o kurikulumskim dokumentima
Članovi skupine Boris Jokić, Suzana Hitrec, Zrinka Ristić Dedić, Ružica Vuk, Branislava Baranović, Ružica Vuk i Tomislav Reškovac podsjećaju da je 15. studenoga završeno je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o 54 kurikulumska dokumenta i tri metodološka priručnika u okviru Cjelovite kurikularne reforme, koje je organiziralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a kojem je prethodila uspješno provedena stručna rasprava. Radna skupina smatra kako broj pristiglih komentara u javnom savjetovanju ukazuje na to da su stručne radne skupine kvalitetno i stručno izradile kurikulumske dokumente i da u široj javnosti nema većih prigovora na njihov sadržaj.
Na to ih navodi činjenica da je na metodološki priručnik za izradu predmetnih kurikuluma pristigao je samo jedan komentar, kao i na kurikulume matematike, engleskog i njemačkog jezika, a i taj se odnosi na pitanje naziva „kurikulum“ ili „kurikul“. Ističu da su za važne kurikulumske dokumente poput Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja pristigla su komentara, Okvira za rad s učenicima s teškoćama tri te Okvira za rad s darovitima komentari samo jedne udruge.
„Čak i u dokumentima koji su izazvali određene prijepore u medijima i javnosti broj pristiglih komentara je sljedeći: Biologija (8), Informatika (5), Povijest (12), Hrvatski jezik (19)“, navodi Ekspertna skupina.
Ukazuju i na činjenicu da je Europska komisija u svom godišnjem izvješću o odgoju i obrazovanju u EU i Hrvatskoj (Education and Training Monitor 2016.) iskazala vrlo pozitivnu ocjenu Cjelovite kurikularne reforme.
Zaključuju kako „obrazovna politika nije jasno odgovorila stručnoj i općoj javnosti na sljedeća pitanja: Hoće li se poštivati Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je u studenom 2014. bez glasa protiv usvojio Hrvatski sabor, a čiji je dio Cjelovita kurikularna reforma? Hoće li se osigurati zakonski preduvjeti za uvođenje kurikulumskih dokumenata? Hoće li se i iz kojih izvora osigurati financijska sredstva za nastavak reforme?“.