Premijer Andrej Plenković grubo je slagao hrvatsku javnost oko nove lokacije ploče poginulim pripadnicima HOS-a koja je iz Jasenovca premještena pokraj Novske. "Ja sam najavio da ćemo riješiti ovo pitanje. S obzirom da je slogan 'Za dom spremni' po nizu aspekata neprihvatljiv da bude u Jasenovcu, mi smo to pitanje riješili kao jedno od pitanja koje stvara prijepore u društvu. To smo napravili tako da smo ploču danas premjestili iz Jasenovca u Novsku u područje koje se zove Trokut, a gdje su ranije postavljena spomen obilježja vojskama koje su branile zapadni dio Slovenije", kazao je premijer objašnjavajući razloge promjene lokacije.
Pokazalo se, međutim, da spomen-ploča za 11 poginulih HOS-ovaca nije postavljena na Spomen-području Trokut, kako je rekao Plenković. Demantiralo ga je, naime, njegovo Ministarstvo kulture, koje je Forum.tm-u objasnilo da se ploča ne nalazi tamo gdje tvrdi Plenković, nego da je na nerazvrstanoj cesti koja prolazi pokraj Trokuta.
Da pojasnimo, idući tragom onoga što je premijer rekao, da će ploča skinuta s jasenovačkog dječjeg vrtića - na mjestu gdje je tijekom Drugog svjetskog rata stolovao zapovjednik logora, ustaški koljač Vjekoslav Maks Luburić - biti postavljena u Spomen-područje Trokut, istražili smo je li Vlada prije dogovora s HOS-ovcima odradila nužne predradnje potrebne da bi se interveniralo u taj prostor.
PARTIZANSKI SPOMENIK KAO ŠTIT
Spomen-područje u Blatuškom brdu zaštićeno je kulturno dobro još od 1973. godine, kada je na temelju odluke Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku od 30. listopada 1972. upisano kao spomenik kulture, da bi pola godine potom kao takvo bilo upisano u zemljišnim knjigama. Na toj je lokaciji kosturnica za oko 650 partizana poginulih u svibnju 1945. godine u oslobađanju zapadne Slavonije. Spomenik Stanislava Mišića podignut je 1961. godine uz cestu koja od Pakraca vodi prema Novskoj. Kosturnica je imala oblik prizme s tri brončana reljefa i sedam spomen-ploča.
Pišemo da je imala, jer je više nema. Nakon što je minirana 1992. godine, od nje su ostali samo temelji, a i za vrijeme bitke godinu ranije bitno je oštećena s obzirom na to da su se hrvatski vojnici pokušavajući zauzeti to područje sakrili iza nje kako bi se zaštitili od paljbe nakon što su naišli na jak otpor srpskih snaga.
U spomen na poginule branitelje, njih 337, stradalih oko Novske 1991. godine, a na inicijativu Grada Samobora, tamo je 2009. godine podignut spomenik s devet poliranih granitnih monolita koji je napravio zagrebački arhitekt Branko Silađin, dok je partizanska spomen-kosturnica prepuštena daljnjem propadanju. "Spomen obilježje na lokaciji Trokut Novska ima umjetničku, ali prije svega veliku memorijalnu i povijesnu vrijednost kao memorijalno mjesto stradanja branitelja u Domovinskom ratu od 1991.-1995. godine na području zapadne Slavonije", piše u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture pod stavkom "Lovska, Spomen obilježje Trokut iz Domovinskog rata". Lovska se i danas vodi kao "zaštićeno kulturno dobro", vrsta "nepokretno kulturno dobro – pojedinačno", pod klasifikacijom "memorijalna baština" s vremenom nastanka od 2009. do 2014. godine.
U SISKU ŠUTE
Kontaktirali smo Konzervatorski odjel u Sisku, koji je u registru naveden kao nadležan za ovo područje, pitajući ih tko je, kada i na osnovu kojeg elaborata zatražio dopuštenje za postavljanje ploče poginulim braniteljima iz HOS-a na lokaciji zaštićenog dobra te na temelju kojeg rješenja im je to dopuštenje izdano, odnosno je li takav zahtjev uopće poslan tom odjelu i je li takvo rješenje uopće izdano.
Teško je, naime, vjerovati da se u nekoliko dana, koliko je Vlada imala na raspolaganju za premještanje spomenika, uspjelo ishoditi cijeli niz potrebnih dozvola za bilu kakvu intervenciju, bez obzira na to poziva li se Ministarstvo na "zaboravljenu" registraciju iz 1973. godine za spomen-kosturnicu ili kasniju za Spomen-obilježje iz Domovinskog rata, koju i Grad Novska vodi kao "evidentirano kulturno dobro lokalnog značaja".
Osim toga, rješenjem Ministarstva kulture, i u skladu s mišljenjem Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra, od 13. travnja ove godine utvrđeno je da Spomen-obilježje ima svojstvo kulturnog dobra; da se radovi na njemu mogu izvoditi samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela i da je vlasnik dužan provoditi zaštitne mjere.
Da procedura s intervencijom u kulturno dobro obično traje, potvrdio nam je i bivši pomoćnik ministra kulture zadužen za baštinu Zlatko Uzelac. "Ako je tako, Ministarstvo kulture treba odobriti zahvat. Cijela procedura traje znatno duže od nekoliko dana. Koliko se sjećam, Trokut je zaštićeno područje", rekao je Uzelac za Forum.tm.
ODGOVOR OD NINE OBULJEN
Iz Siska su nas uputili na Ministarstvo kulture. A oni su nam odgovorili ovo: "Nastavno na Vaš upit obavještavamo kako je predmetna spomen ploča postavljena u koridoru nerazvrstane ceste LC 41006 na k.č.br. 717/1 k.o., kojom upravlja Grad Novska, a temeljem izdane suglasnosti Grada na navedenu česticu. Predmetna javna cesta prolazi uz područje na kojem se nalazi spomen kosturnica na k.č. br. 718/1 k.o. Lovska, u kojoj su pohranjeni posmrtni ostaci boraca NOR-a palih u završnim operacijama oslobađanja Slavonije tijekom svibnja 1945. godine na području Slavonskog trokuta, Novske i Pakraca. Kosturnica ima oblik prizme na kojoj su bila tri brončana reljefa i sedam spomen-ploča s tekstom koji su nestali, a vidljiv je tek betonski okvir kosturnice. Predmetno je područje tijekom Domovinskog rata bilo zona borbenih djelovanja u tijeku kojih su stradali hrvatski branitelji kojima je i podignuto spomen obilježje 'Poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata 1991.-1995.'"
Dakle, spomen-ploča nije tamo gdje je rekao premijer Plenković uvjeravajući hrvatsku javnost u neistinu, nego je postavljena na cesti uz zaštićeno Spomen-područje, kako nam je objasnilo Ministarstvo kulture, tvrdeći da je za postavljanje dobivena potrebna dozvola Grada Novske.
NA PAPIRIMA JEDNO, U STVARNOSTI DRUGO
Međutim, gdje je ploča uistinu postavljena? Vizualno je očito da se nalazi uz cestu, na travnatoj površini na kojoj su smješteni i prethodno postavljeni monoliti poginulim braniteljima.
Uvidom u zemljišne knjige, u čemu nam je pomogla i poznata zagrebačka arhitektica kojoj ovdje nećemo spominjati ime, jasno je da se i križ (pogledajte fotografiju) i ploča nalaze izvan ceste (odnosno parcele -717/1), na kojoj Ministarstvo kulture tvrdi da je smještena i da su postavljeni na čestici Spomen-područja (718/1) na koju ih je smjestio i premijer, ali za što ne postoje potrebne dozvole. Arhitektica se ograđuje u slučaju da je u međuvremenu - nakon 6. listopada 2017., kada je izvršen uvid - napravljen novi geodetski snimak prema nekoj novoj parcelaciji koja može biti u proceduri, pa cesta može biti ucrtana i drugačije. "Za sada je stanje prema katastru na današnji dan ovakvo - spomenik HOS-u je na parceli postojećeg spomenika!" nedvosmislen je odgovor.
Snimak iz Državne geodetske uprave možete pogledati ovdje – Katastarski ured Novska, Katastarska općina Lovska, Broj katastarske četice 717/1 – cesta i 718/1 – Spomen područje.
Osim toga, nerazvrstanu cestu, za koju Ministarstvo tvrdi da se tamo nalazi HOS-ova ploča, čine cestovna građevina, nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu, građevna čestica odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površine na zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna gradevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima, zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, prometna signalizacija i oprema za upravljanje i nadzor prometa te javna rasvjeta i oprema ceste.
Onako kao što rješava i većinu drugih problema, Plenković je riješio i ovaj. Gurnuo ga je pod tepih, ne mareći je li ga uistinu riješio ili je državnim službama napravio priličnu zbrku kako formalno provesti ono što je premijer zamislio. Baš kao što je i onom svom Povjerenstvu za suočavanje s prošlošću na leđa navalio pitanje kako je je moguće da spomen-ploči s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" nema mjesta u Jasenovcu, a slobodno može biti postavljena jedva petnaestak kilometara dalje, na mjestu s kojim, da i to kažemo, poginuli HOS-ovci i nemaju puno veze. Da zasad ne postavljamo pitanje dozvola za postavljanje onih monolita…
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu