Zašto nadpredsjednik divlja i kod kuće i po svijetu?

Višestruke petlje stvorio je Donald Trump, kod kuće i u svijetu. Okrutno postupanje ICE agenata, uz već brojne poteze koji bi mogli biti protuustavni, diže na noge mnoge Amerikance i mogući su veliki prosvjedi, o tome već govore i Bill Clinton i Barack Obama. Ali, veliki prosvjedi bi mogli biti dobrodošao izgovor Trumpu da zaustavi jesenske izbore, od kojih očito strepi, jer bi demokratska većina u Kongresu mogla pokrenuti treći postupak njegova opoziva i ovaj put zaustaviti njegovo mahnitanje po svijetu i kod kuće. K tome, ako pokuša uistinu odgoditi izbore na pola mandata, mogla bi mu se dogoditi i prevelika i preopasna pobuna, uz koju bi mogli stati i mnogi republikanci.  

U svijetu, pak, tek što je minula njegova prijetnja vojnom invazijom na Grenland, stiže moguća nova eskalacija u Iranu, a to je opasno i po svjetski mir. Jer, ma koliko iranske ekstremističke vjerske vlasti činile zla ženama, muškarcima, ekonomiji, nedavno ubijajući stotine prosvjednika, vanjsko petljanje moglo bi zakuhati teško rješivu kašu. U Iranu su u 47 godina vjerske vlasti stotine tisuća ljudi milom ili silom natjerali sudjelovati u zločinima nad Irancima, gdje bi oni mogli pobjeći kad bi došlo do američke intervencije? Koliko ljudi u Iranu i danas podupire vjerske vođe? Kako se tamo živi, nedavno smo mogli vidjeti u iranskom filmu tajno snimljenom u toj zemlji. Glavni lik je otac dviju kćeri koga vlasti promaknu na mjesto suca istražitelja, pa mora osuđivati na smrt bez ikakvih dokaza, pa i pisati presude unaprijed, na slijepo. Obitelj se raspadne u tragediji. Je li Iran osuđen na tragičan rasplet? Ako se Trump upetlja, vrlo vjerojatno, a upetljati bi se mogao zbog interesa Benjamina Netanyahua za promjenu režima u Iranu.  

U međuvremenu, pregovarat će se o Grenlandu. Što zapravo Trumpa zanima na tom 'komadu leda', kako ga je nazvao?  Ima li ikakva temelja za priču o sigurnosti? Možda i ne, jer analitičari kažu da se Kinezi nimalo ne boje američkog iskrcavanja na Grenlandu, ali bi ih raspad američkih saveza mogao jako razveseliti. Za ‘Guardian’ je ovih dana govorio analitičar Andrew Small, poznavatelj Azije, ističući kako kineski stratezi ne brinu zbog Grenlanda, i nimalo im ne bi smetalo da SAD zauzme taj otok. Ali, raspad NATO saveza jako bi obradovao Kinu. 'Američku mrežu saveza Kinezi vide kao jedan od najznačajnijih aspekata američke strateške prednosti nad Kinom, a potencijal te mreže saveza da se mobilizira protiv Kine vidjeli su kao jednu od svojih najvećih briga. Raspad američkih saveza Pekingu donosi niz koristi', kaže Small. Čini se tako da možda Trump ne radi samo za Rusiju, nego i za Kinu, kad udara na NATO savez.  

Grenland, pak, nije pitanje samo danskog i europskog ponosa, nego i mogućeg ekološkog udara na cijeli svijet. Naime, Grenland je zabranio iskapanje ruda rijetkih metala, ako uz njih ide i veći udio uranija. Australska tvrtka s kineskim udjelom tamo je počela raditi prije te zabrane i morala je od toga odustati, pa sad tuži Grenland i traži 11,5 milijardi dolara odštete. Arbitraža je odlučila da je Grenland imao pravo propisati zabranu iskapanja uranija, ali to ne znači da će dobiti i tužbu za odštetu.  Ako to izgubi, Grenlandu prijeti bankrot i tu bi Amerikanci mogli pomoći otkupljujući dug. Ali, ako zato prisile Grenland na promjenu ekoloških propisa, to bi pak moglo prouzročiti priličnu štetu za okoliš ne samo u blizini tog otoka. 

Zanimljivo je da se među hrvatskim analitičarima stvorilo mišljenje kako primjer aktualnog američkog predsjednika pokazuje koliko zla može donijeti prevelika država. Iako je  zapravo Trumpova vlast primjer prevelikog utjecaja prebogatih ljudi, koji možda misle o sebi da su nadljudi i kojima trebaju, eto, slobodni gradovi, slobodni od regulacije. To je, zapravo, distopija, a ne utopija, jer regulacija je temelj civilizacije još od rimskog doba. Želi li ultrabogataš Peter Thiel na Grenlandu ‘Free City’, kako je to obećavao Trump još u kampanji? Možda ti umišljeni bogataši uistinu misle da im trebaju slobodni gradovi, možda i u Venecueli ili Iranu? 

Kad je riječ o Venecueli,  iskrcavanje američkih specijalaca nije donijelo bodove u anketama najboljem američkom predsjedniku svih vremena, nadpredsjedniku Trumpu. Možda i bolje što je tako, jer moglo se još nanizati intervencija po svijetu, ali i birači mogu biti hiroviti, pa im se na kraju može svidjeti američka pobjeda, makar i u pregovorima, nad 56 tisuća stanovnika Grenlanda. Uostalom, bio bi to samo još jedan obračun s Indijancima.   

No, što sad s Venecuelom? Čini se da američki naftaši i ne jure ulagati u naftne izvore, potreban je velik kapital, a pitanje vlasništva u Venecueli moglo bi opet doći u pitanje. Vlasti u Venecueli mogu tako slobodno i dalje maltretirati ljude, pregledavati im mobitele na ulici i zatvarati političke protivnike, a neke i puštati, ne baš prebrzo. Socijalistička vlast uništila je Venecuelu, trećina stanovništva je iselila, ali valja se sjetiti da ni prije Huga Chaveza nisu tekli med i mlijeko, nego je zemlju poplavilo siromaštvo, unatoč nafti. Tako je Chavez i osvojio vlast, nešto i učinio, ali ubrzo je ekonomija krenula nizbrdo, survavši se za vrijeme Nicolasa Madura, koji pak ne priznaje izborne rezultate. Po tome su zapravo slični Maduro i Trump, samo Trumpa nema tko oteti. 

Ni u Venecueli ni na Grenlandu zapravo privatni kapital nema interesa ulagati u naftu i rijetke rude, troškovi i rizici su preveliki. Čini se da će zato SAD, baš kako to čini Kina, uletjeti s državnim kapitalom, s kreditima koje nude državna banka. Aktualnoj ekipi u Bijeloj kući možda se više sviđa kineski model upravljanja, možda još od vremena korone kad su po Kini naoružani policajci hvatali ljude po ulicama i zakucavali ljude u zgradama. Je li se ICE na tu praksu ugledao? Što je sljedeće? Kamerama snimiti svakog Amerikanca koji prijeđe na crveno i imat ga u šahu? Iranska vlast ubijala je masovno ljude na ulicama, možda se i to svidjelo američkim vlastodršcima, iako je Trump slao poruke: držite se, pomoć stiže!