Ivo Vajgl: Sramim se!

Zatvorenici mađarskog zatvora Marianoszira, u prostorijama koje su nekad bile sastavni dio starog samostana koji se i danas prislanja uz tu kaznenu ustanovu na sjeveru Budimpešte, ovih su dana upregnuti u proizvodnju novog mađarskog izvoznog proizvoda – bodljikave žice. Mađarska tu traženu robu ne mora više uvoziti. Odluči li postaviti i ogradu prema Rumunjskoj, učinit će to s tom žicom. Već ju je izvezla i u Sloveniju, a ovih dana stižu i narudžbe iz Makedonije, zemlje koja je zbog licemjerne europske politike sada suočena s velikim pritiskom "ekonomskih migranta", ljudi koji ne mogu dokazati da su Sirijci, Iračani ili Afganistanci, a koje se jedine propušta Balkanskom rutom prema Europi.

Da ironija bude veća, podsjeća Reuters, u istom su zatvoru kaznu nekad izdržavali politički zatvorenici koji su 1956. pokrenuli pokret za demokratizaciju Mađarske.

"Da Viktor Orban nije krenuo s podizanjem zida između Mađarske i Srbije, nitko se ne bi sjetio podizati ograde. Ovu groznicu s ogradama koje se podižu možemo pripisati djelu Viktora Orbana", odgovara Istvan Ujhelyi, mađarski socijalist i eurozastupnik, na novinarski komentar kako smo nekad u Europi rušili zidove, a danas se njima okružujemo. Eurozastupnik Ujhelyi bio je jedan od sudionika panela o izbjegličkoj krizi koji je ovog tjedna organiziran za hrvatske, slovenske i mađarske novinare u Europskom parlamentu.

Orban je, tumači on, populistički političar koji je na papir stavio i izračunao što sve takvom svojom politikom dobiva. U trenutku kada je to radio, nije mislio o Europi.

"Imamo li danas krizu Europske unije? Pa ta kriza traje godinama, još od izbijanja financijske krize, na koju se nadovezala ova izbjeglička. Ali ako mislite da ćemo podizanjem žice riješiti krizu, varate se", kaže Ujhelyi, dokazujući da u Mađarskoj ima onih koji misle drukčije, ali se njihovi stavovi zapravo ne mogu čuti. U svakoj raspravi u mađarskom parlamentu izbjeglice se stavljaju u kontekst terorista.

"Kada bi se europske ekonomiste, sociologe i druge stručnjake pitalo koliko je novih izbjeglica koji zbog lošeg demografskog stanja trebaju Europi, ta bi brojka sigurno bila visoka. Međutim, mi nismo psihološki spremni prihvatiti te ljude, što vrijedi za sve europske zemlje, pa i za Njemačku", navodi Ujhelyi. Razlozi za to su terorizam i akcije ISIL-a te unutarnji kaos u Europi, koji stvara sve veće strahove. "Mladi ljudi koji ne moraju nužno biti muslimanskog zaleđa radikaliziraju se zbog krize vrijednosti i nezaposlenosti", kaže Ujhelyi, opisujući socijalnu situaciju u srednjoj i istočnoj Europi. Da bismo govorili o pravom broju ljudi koji trebaju Europi, moramo prethodno riješiti situaciju izvan Europe te kontrolirati desničare u samoj Europi, konstatira Ujhelyi.

Za razliku od Mađarske, u kojoj su mediji kontrolirani, u slovenskom medijskom prostoru vode se oštre debate zbog žice razapete između Slovenije i Hrvatske.

Nizozemska je u promet pustila ideju o "mini-Schengenu" u kojem bi uz nju bile Njemačka, Austrija i zemlje Beneluxa. Toj se ideji otvoreno narugala zelena eurozastupnica Ska Keller – uvezali bi se u zonu bez granica s Belgijom, koja se pokazala kao najnesigurnija karika, a isključili bi udaljenije zemlje manjeg rizika...

"Nisam u situaciji da kritiziram vladu, jer nisam u njihovoj poziciji, ali mogu reći da se sramim", naglašava Ivo Vajgl, bivši slovenski ministar vanjskih poslova, a današnji eurozastupnik, osvrćući se na slovensku žicu. Nikoga ne amnestira za počinjene pogreške, ali smatra da je najispravniji igrač bila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je zauzela humanitarni pristup i izbjeglice pozvala s najboljim namjerama. Merkel u tom trenutku možda i nije bila svjesna kako će se stvari razvijati, kaže Vajgl, ali on i dalje smatra kako taj njezin potez zaslužuje poštovanje.   

I slovenska eurozastupnica Tanja Fajon smatra da ograde neće zaustaviti nikoga. Zalaže se za sveobuhvatni pristup, uspostavu humanitarnih koridora i izdavanje humanitarnih viza. "Takve mogućnosti postoje, ali ono što nam treba je politička volja", naglašava.

Kako se zapravo Europa našla u ovom kaosu? U ovom trenutku vode se debate o tome postoji li još Schengen i kakve bi mogle biti posljedice njegova trajnog stavljanja izvan snage. Ekonomske posljedice mogle bi biti velike, ali, upozoravaju neki, kapital će uvijek pronaći put preko granica, a ograničenje kretanja ljudi uništit će među europskim građanima ideju o potrebi postojanja Europske unije. Schengen je identitetsko pitanje.

Nizozemska je u promet pustila ideju o kreiranju "mini-Schengena" u kojem bi uz nju bile Njemačka, Austrija i zemlje Beneluxa. Toj se ideji otvoreno narugala "zelena" eurozastupnica i svojedobno pretendentica za mjesto predsjednice Europske komisije Ska Keller – uvezali bi se u zonu bez granica s Belgijom, koja se pokazala kao najnesigurnija karika i rashodište islamskih radikala za napade po Europi, a isključili bi udaljenije zemlje manjeg rizika.

Zemlje Višegradske skupine uvezuju se u zemlje prijatelja Schengena – koji u njihovu tumačenju postaje sinonim za zabranu bilo kakvog ulaska izbjeglica i imigranata, uključujući i primanje izbjeglica u dogovorenom programu relokacije i preseljenja po sistemu kvota. Slovačka čak tuži Europsku uniju zbog politike kvota.

Ne zna se, inače, je li taj plan Europske komisije još uopće na snazi. UNHCR obavlja pripreme, on se još spominje kao pozitivan iskorak, ali od 160.000 planiranih, do sada je preseljeno tek negdje između 100 i 200 izbjeglica. Tim bi ih se tempom sve preselilo negdje oko 2101. godine, izračunao je novinar talijanske La Stampe

Hrvatska je dobila pljusku Europske komisije zbog neprovođenja Dublinskog sporazuma – koji predviđa da je za procesuiranje tražitelja azila zadužena zemlja prvog ulaska, a Hrvatska se tu ubraja, jer je Grčka izuzeta od pravila – unatoč tome što smo od sugovornika u Europskom parlamentu čuli da je Dublinski sporazum de facto mrtav 

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula stvari vraća na vrijeme kada su građani Francuske odbili prihvatiti Europski ustav, koji je zamišljen za unutarnje učvršćenje Unije. U zadnjih petnaestak godina građani su 12 puta na referendumu rekli ne europskim pitanjima, uključujući i zadnji referendum u Danskoj na kojem je ta zemlja odbila razmjenu policijskih podataka, i to u vrijeme kada Europa strahuje od terorizma.

"Problem nisu izbjeglice, problem se krije u Europskoj uniji. Nešto se u zadnjih petnaestak godina dogodilo s EU-om, građani se vraćaju nacionalnim državama i nacionalnim, pa i regionalnim identitetima", konstatira Picula, ističući kao primjer najnovija zbivanja u Poljskoj. U toj zemlji nisu samo skinuli europsku zastavu s institucija, nova vlada Beate Szydlo među prvim potezima povukla je neke korake koji sežu duboko u europske poslove, upozorava Picula.

Poljska je zemlja koja nije osjetila zadnju financijsku i gospodarsku krizu. "Prije ulaska u EU, poljski seljaci bili su vrlo skeptični, da bi nekoliko godina kasnije istraživanja pokazala kako ti isti seljaci više vjeruju europskim institucijama nego svojim vlastima. Što se u međuvremenu dogodilo?", pita se Picula, zaključujući kako nametanje vrijednosti EU-a odozgo očito među građanima ne funkcionira.

I predsjednik Europskog parlamenta kazao je novinarima da strahuje za projekt Europske unije. "Kad je nešto dobro, to je zasluga nacionalnih vlada, a kada ne valja, to je zbog Europske unije", ogorčen je Schulz.

A gdje je Hrvatska u cijeloj toj priči? Posebna priznanja zbog humanog odnosa prema izbjeglicama u tranzitu ne dobivamo jer je imidž Hrvatske trajnije uništen nepotrebnom svađom sa Srbijom i incidentom na granici na Bajakovu. Dobili smo zato pljusku od Europske komisije zbog neprovođenja Dublinskog sporazuma – koji predviđa da je za procesuiranje tražitelja azila zadužena zemlja prvog ulaska, a Hrvatska se tu ubraja, jer je Grčka izuzeta od pravila – unatoč tome što smo od sugovornika u Europskom parlamentu čuli da je Dublinski sporazum de facto mrtav. Novi sporazum, koji će, navode oni što sudjeluju u njegovoj izradi, biti prilagođeniji novonastaloj situaciji masovnog ulaska, bit će donesen u ožujku iduće godine. U međuvremenu, dijele se paušalne packe kako bi ispalo da se nešto radi.

 

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Zaklinjanje u ljudska prava i tretiranje ljudi kao paketa

Nečuvenu praksu da granični policajci na temelju nacionalnosti određuju je li netko izbjeglica ili ekonomski imigrant, službeno nitko u Bruxellesu ne odobrava. Kao papagaji ponavljaju da se svakome treba pristupiti na individualnoj osnovi. A tko je onda naložio da Balkanskom rutom smiju samo Sirijci, Iračani i Afganistanci? Na razini Europske unije postoji dogovor da se kao sigurne zemlje iz kojih se izbjeglice ne primaju smatraju zemlje zapadnog Balkana i Turska, dakle zemlje koje se smatraju dovoljno stabilnima da su aspirantice za članstvo u EU. Što se tiče ostalih, na djelu je 12 pojedinačnih i različitih lista sigurnih zemalja koje primjenjuju pojedine zemlje članice. Pa tako neke Ganu smatraju sigurnom zemljom, dok je druge smatraju sigurnom zemljom samo za muškarce.

U Grčku izbjeglice ulaze i dalje. Jedan grčki novinar ispričao je na konferenciji o migracijama kako je grčka vlada u pokušaju da sredi situaciju na grčko-makedonskoj granici grupu Pakistanaca smjestila u zrakoplov i odvezla u Pakistan, ali im tamošnja vlada nije dopustila da slete, pa su se vratili u Grčku. Bez obzira na sve zaklinjanje u ljudska prava, Europska unija te ljude tretira kao pakete.

ivo-vajgl-sramim-se-3787-4288.jpg

Imamo li danas krizu Europske unije? Pa ta kriza traje godinama! Ali ako mislite da ćemo je riješiti podizanjem žice, varate se, smatra Istvan Ujhelyi, mađarski socijalist i eurozastupnik
Imamo li danas krizu Europske unije? Pa ta kriza traje godinama! Ali ako mislite da ćemo je riješiti podizanjem žice, varate se, smatra Istvan Ujhelyi, mađarski socijalist i eurozastupnik
Foto: 
FaH

ivo-vajgl-sramim-se-3787-4289.jpg

Najispravniji igrač bila je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je zauzela humanitarni pristup i izbjeglice pozvala s najboljim namjerama. Merkel u tom trenutku možda i nije bila svjesna kako će se stvari razvijati, ali taj njezin potez zaslužuje poštovanje, kaže Ivo Vajgl, bivši slovenski ministar vanjskih poslova, a sada europarlamentarac
Najispravniji igrač bila je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je zauzela humanitarni pristup i izbjeglice pozvala s najboljim namjerama. Merkel u tom trenutku možda i nije bila svjesna kako će se stvari razvijati, ali taj njezin potez zaslužuje poštovanje, kaže Ivo Vajgl, bivši slovenski ministar vanjskih poslova, a sada europarlamentarac
Foto: 
Wikipedija

ivo-vajgl-sramim-se-3787-4290.jpeg

Da Viktor Orban nije krenuo s podizanjem zida između Mađarske i Srbije, nitko se ne bi sjetio podizati ograde, kaže Ujhelyi
Da Viktor Orban nije krenuo s podizanjem zida između Mađarske i Srbije, nitko se ne bi sjetio podizati ograde, kaže Ujhelyi
Foto: 
Szeged.hu