Kulturnjaci 2016: "Nemojte šaptati, nego nam se pridružite"

Neformalna inicijativa Kulturnjaci 2016, koja je prikupila više od četiri tisuće potpisa tražeći smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, najavila je održavanje tribine pod nazivom "Zašto smo potpisali" za 1. ožujka, u utorak, u 18 sati u Novinarskom domu, Perkovčeva 2 u Zagrebu, na kojoj će nastupiti brojni kulturnjaci poput Ede Popovića i Gorana Sergeja Pristaša.

Osim tribine, Kulturnjaci 2016 organizirat će i niz drugih skupova protesta i tribina kako bi javnosti objasnili razloge zbog kojih traže Hasanbegovićevu ostavku.

Tribina je najavljena u četvrtak na konferenciji za novinare na kojoj su se javnosti obratili poznati kulturnjaci Dunja Vejzović, Naima Balić, Urša Raukar, Zvonimir Jurić i Ivica Buljan. 

Upozorili su ne samo na brojne Hasanbegovićeve citate u kojima on veliča NDH, nego i na linč i harangu, koji su pokrenuti protiv kulturnih radnika upravo na temelju ministrovih istupa, kao i na neprihvatljivu želju da novo državno vodstvo kulturu vodi po vlastitu političkom svjetonazoru.

Pozvali su sve istomišljenike, kao i one koji se protive Hasanbegovićevoj smjeni, da im se pridruže na tribinama i da se otvoreno razgovara, dok se to još može, kako je rekla operna umjetnica Dunja Vejzović, upozorivši da su ljudi već sada počeli šaptati u javnosti u strahu od posljedica zbog slobodnog govora. "Nemojte šaptati, nego nam se pridružite", pozvala je Dunja Vejzović.

Država protiv umjetnika

Redatelj Ivica Buljan također je upozorio na rastuću atmosferu straha u kojoj kulturni radnici moraju organizirati tribine kako bi iskazali nezadovoljstvo. "Politička elita računa na efekt otupljivanja, ali odmah im kažem da ne mislimo odustati. Prva tribina tek je uvod u seriju skupova", istaknuo je Buljan, podsjetivši na to da građani na izborima nijednoj stranci nisu dali plebiscitarnu podršku i otvorene ruke da u njihovo ime kreiraju svoju politiku, posebno ne nekakvu ekstremističku verziju.

Prema njegovim riječima, Hrvatska mora nasljedovati davno prihvaćene vrijednosti koje se u samo tri tjedna Hasanbegovićeva vođenja Ministarstva kulture olako urušavaju s tendencijom da Hrvatska utone u totalitarizam.

Podsjetio je na književnika Josipa Kosora, koji je, kako je kazao, bio i patriot i kozmopolit, ali patriotizam nije shvaćao kao ksenofobiju. Upravo se za takav patriotizam zalaže ova inicijativa koju podržavaju vrhunski umjetnici različitih generacija poput Pere Kvrgića, Alme Price, Drage Mlinarca, TBF-a, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa, Igora Martinić, Tene Štivičić…

"Nezamislivo je", dodao je, "da državni službenici napadaju rad umjetnika i ako se tome ne odupremo, takav model ponašanja postat će uobičajen", ustvrdio je Buljan.

"Neophodno je da mi kulturnjaci javno iskažemo svoje mišljenje. Dužni smo to napraviti i smatramo se kompetentnima da se obratimo javnosti. Hrvatska kultura sa svojim otvorenim licem prema Europi nije započela 1990. godine, kao što Hasanbegović govori. Ovim apelom upravo to otvoreno lice nastojimo očuvati, u čemu će nam, sigurna sam, pomoći i naši kolege izvan granica Hrvatske, budući da tzv. kulturnjaci, kako nas ministar naziva, uživaju veliku reputaciju u svijetu", rekla je Dunja Vejzović. Naglasila je da nijedan totalitarni režim nije uspio ubiti umjetnost, pa u tome sasvim sigurno neće uspjeti ni Hasanbegović.

Brojku od četiri tisuće potpisnika peticije usporedila je s Njemačkom, gdje bi ona po broju stanovnika odgovarala kao da je apel potpisalo 60.000 ljudi.

Linč i haranga

"Diskurs i način na koji je napao inicijativu i potpisnike apela ispod je razine koju bi jedan ministar trebao imati. Hasanbegović kaže da je izložen linču i harangi, što je zapravo obrnuta teza, jer je on počeo linč kulturnjaka, i ne samo njih nego i cijeloga korpusa onih koji su vezani uz njegov resor. Uporno se ponavlja da se kulturnjake mora maknuti s proračunske sise, kao da ne znamo koliko su sramotno niska izdvajanja za kulturu i da njihovo daljnje smanjivanje sasvim sigurno neće utjecati na snižavanje državnog duga. Duboko smo uvjereni da smo izloženi i linču i harangi, ne samo po medijima, nego i na ulici, čemu svjedoče i prijeteća pisma koje primamo na kućne adrese", kazala je Urša Raukar.

Naima Balić, koja je u Ministarstvu kulture provela 23 godine, podsjetila je na izjavu Predraga Matvejevića, koji je prije 15 godina kazao da je "teško osvajati sadašnjost ako prethodno nismo ovladali prošlošću", s čime problema ima upravo Hasanbegović obezvređujući sve što se događalo do 1990. godine.

"Smeta me i njegova izjava da će imati svoju kulturnu politiku, kao da je to posao koji se može napraviti u nekoliko dana. Izrada kulturne politike izuzetno je dugotrajan proces. Sjetite se Andre Malrauxa, koji je deset godina pripremao kulturnu politiku. Očito je iz ove Hasanbegovićeve kulturne politike proizišla smjena Povjerenstva za neprofitne medije i izjava da će ukinuti fond koji zapravo ne postoji. Ta su namjenska sredstva došla iz lutrijskih izvora. A o njihovoj raspodjeli odlučuje Vlada, na prijedlog ministra. Možda on to ne zna, jer ne zna kako se upravlja tom institucijom", objasnila je Naima Balić, upozorivši da kultura ne može niti smije biti na tržištu.

Podsjetila je također na ministrov radikalan rječnik, koji ju je, kako je rekla, zgromio. Izvrijeđao je i kulturnjake, i novinare, i konzumente kulture nazivajući ih terminima poput "lijeva avangarda kulturnjačke klase", "subverzivni diverzanti", "interesno povezana manjina", "ljevičarski doktori opće prakse", koji podsjećaju na neka prošla vremena.

Konzekventno ekstremno

Zvonimir Jurić, redatelj, objašnjavajući zašto je potpisao peticiju, rekao je da je Hasanbegović samo vrh ledene sante i primjer koliko desne ekstremističke ideje ulaze u mainstraeam. "Taj prodor treba zaustaviti ili barem smanjiti. Očito je da je Hasanbegović došao na to mjesto samo i isključivo zbog svjetonazorskih stavova. To treba zaustaviti i zato se zalažem za njegovu smjenu", kratko je izjavio Jurić.

Urša Raukar podsjetila je na Hasanbegovićev tekst u listu Nezavisna Država Hrvatska iz 1996. godine kazavši da teza kako je riječ o mladenačkom ispadu izvađenom iz konteksta naprosto ne stoji s obzirom na to da postoje pisani zapisi njegovih izjava iz kojih se jasno vidi kako se on konzekventno drži svojih ideoloških stavova, poput onih iznesenih u intervjuima Oslobođenju i Danima u kojima je ponavljao ekstremističke stavove. Kasnije ministrovo opravdavanje nazvala je iznuđenim.

Peticija za smjenu predana je premijeru Tihomiru Oreškoviću još početkom veljače, ali premijer nije odgovorio niti je predstavnike inicijative primio na razgovor, što oni dijelom tumače činjenicom da Orešković nije detaljno upoznat sa situacijom u Hrvatskoj. "Nadamo se da će nas ipak primiti i da će na kraju shvatiti zašto je Hasanbegović neprihvatljiv i da mora otići", zaključila je Urša Raukar.