Posljedice krize tek dolaze na naplatu

Proizvodnja tekstila, odjeće i kože nastavlja bilježiti negativne rezultate unatoč potencijalu i državnim poticajima. Svakodnevno otpuštanje radnika, smanjenje plaća i zastarjelost tehnologija u tekstilnim i odjevnim poduzećima glavni su problemi ove industrije. Izvješća Državnog zavoda za statistiku redovito bilježe kako radnici (uglavnom radnice) u tekstilnoj industriji, u usporedbi s ostalim vrstama djelatnosti, imaju najniže mjesečne plaće koje su tek stotinjak kuna iznad hrvatskog minimalca te iznose bruto od 4.300 do 4.400 kuna.

Ekonomski analitičari uočavaju da početak problema domaće tekstilne, odjevne i kožne industrije seže od 1990-ih, kada je raspadom Jugoslavije izgubljeno tržište od 22 milijuna potrošača zaštićeno protekcionističkim mjerama. Predugo poslovanje u socijalističkom, planskom umjesto u tržišnom gospodarstvu rezultiralo je pomanjkanjem vlastitog dizajna i brendova.

Kriza kao nova šansa, ali samo za pripremljene

Tu su i veliki europski proizvođači koji već desetljećima sele svoju proizvodnju odjeće u Aziju; Kinu, Bangladeš i Vijetnam, tako da su europski i hrvatski pogoni izgubili značajan dio posla.

No, pandemija koja je ugrozila prijevoz i redovitu isporuku robe iz azijskih pogona na europska tržišta, stvorila je, kao što se to često običava reći za krizu, novu šansu. Šansu da se proizvodnja odjeće vrati natrag, u europske, odnosno hrvatske pogone. Ipak, povratak proizvodnje iz velikih azijskih pogona zahtijevao bi jednako obimne kapacitete u europskim državama, a Hrvatska je tu još uvijek deficitarna.

„Kriza uzrokovana pandemijom tek sada će doći na naplatu, jer se za vrijeme krize proizvodnja još uvijek odvijala, tako da su stvorene zalihe proizvedene i neprodane robe, skladišta su puna, a domaća poduzeća su izgubila kupce”, tvrdi Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume (TOKG).

Sindikalist Leček ipak očekuje da bi kriza na kraju mogla vratiti proizvodnju u Hrvatsku uz povećanje cijene rada koja je niz godina zaista niska. Odjevni brendovi koji posluju s Kinom imaju veliku dobit koja je dijelom bila posljedica smanjene cijene rada, no dobava i prijevoz te robe postaju problem tako da bi, umjesto jeftine proizvodnje, mogla postati važna blizina proizvođača te bi se fokus vratio prema europskoj tekstilnoj industriji.

„Ako se nakon koronakrize krene s normalnom proizvodnjom, ona bi dugoročno trebala donijeti dobitak ne samo hrvatskoj nego i europskoj tekstilnoj industriji. Brendovi su shvatili da nije rješenje u potrazi za jeftinijom uslugom, nego u optimalnoj sredini koja je bliže. Nadamo se da će zbog korone doći do povratka pojedine proizvodnje u Europu pa tako i u Hrvatsku”, ističe Leček.

Otkazi, prodaja nekretnina i potraga za strateškim partnerima

Tri su ključna Hrvatska tekstilna poduzeća koja se nalaze u ozbiljnim financijskim, proizvodnim i problemima s kupcima: Varteks, Orljava i Kotka.

Kotka i Orljava zajedno su zapošljavali 600 radnika, samo u u Kotki je radilo gotovo 400 ljudi.

Problemi požeške Orljave sežu još od prije koronakrize, jer imali su samo jednog kupca, njemački Olymp, koji je odranije upozoravao na probleme u poslovanju, tako da je pandemija Olympu postala izlika za raskid čak pedeset godina duge suradnje.

U Orljavi su na dan otvaranja stečaja bila zaposlena 172 radnika, s tim da još 15-ak ženskih radnica odrađuje preostale poslove. Orljava 15. listopada 2021. ima zakazano ispitno izvještajno ročište stečajnog upravitelja koji će najvjerojatnije predložiti likvidaciju, jer se nisu pojavili kvalitetni strateški partneri.

Država je zakazala kao vlasnik, upozorava sindikalni čelnik Leček, iako su upućivani dopisi ministru gospodarstva i Vladi RH koji su obećavali pronaći strateškog partnera

Krapinska tvornica Kotka, poznata po izradi muških odijela, imala je problema jer su njihova dva najveća kupca otišla u stečaj, a u kriznom vremenu vodstvo nije uspjelo pronaći adekvatnu zamjenu.

Kotka zapošljava 360 ljudi, dio njih je već dobio otkaz ugovora o radu i sada rade otkazni rok. Iako je poduzeće u likvidaciji, nadaju se pronaći posao za 80 do 100 radnika, uglavnom tehničkog osoblja, tako da bi da bi se 250 zaposlenih moglo naći na ulici, ako Sindikat za njih ne uspije pronaći adekvatne zamjene nakon otkaznog roka.

Kotka je otišla u likvidaciju ne zbog porasta minimalne plaće i nekonkurentnosti, nego zbog stečaja njihovih glavnih kupaca.

„Nadamo se da će se proizvodnja vratiti i da nećemo ostati samo na izradi kolekcija”, ocjenjuje Leček.

I najzvučniji hrvatski brend Varteks, u kojem je zaposleno oko 700 radnica i 300 članova ostalog osoblja, nosi se s ozbiljnim strukturnim problemima niz godina, tako da prodaju neaktivnu imovinu, uglavnom zemljišta, kako bi isplatili plaće. Ipak, to je kratkoročno rješenje jer čak oko 400 radnika postaje višak. Ipak, uprava Varteksa očekuje kako će uspješno prebroditi krizu.

Starija, ženska radna snaga

Nešto veće plaće (oko 5.000 kuna) dobivaju radnici u primarnoj industriji koja se većinom obavlja strojevima. To su tkaonice, predionice i pogoni za doradu tkanine u kojima je sada zaposleno manje od 3.000 radnika. Najviše radnika je zaposleno u odjevnoj industriji, oko 12.000 ljudi, dok je kožara i obućaraca oko 9.000.

Sva tri sektora zapošljavaju oko 23.500 radnika, na tržištu je aktivan veći broj manjih konfekcija koje zapošljavaju do sto ljudi, no i njihova je dugoročna konkurentnost upitna.

Hoće li kriza uzrokovana pandemijom uspjeti promijeniti globalni i europski okvir unutar kojega hrvatska tekstilna industrija postaje sve manje konkurentna, ostaje kao neizvjesnost zaposlenika jer sve tri industrije: tekstil, odjeća i koža zapošljavaju uglavnom stariju, žensku radnu snagu koja je teško ponovno zapošljiva.

posljedice-krize-tek-dolaze-na-naplatu-7610-10344.jpg

„Kriza uzrokovana pandemijom tek sada će doći na naplatu, jer se za vrijeme krize proizvodnja još uvijek odvijala, tako da su stvorene zalihe proizvedene i neprodane robe, skladišta su puna, a domaća poduzeća su izgubila kupce”, tvrdi Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume
„Kriza uzrokovana pandemijom tek sada će doći na naplatu, jer se za vrijeme krize proizvodnja još uvijek odvijala, tako da su stvorene zalihe proizvedene i neprodane robe, skladišta su puna, a domaća poduzeća su izgubila kupce”, tvrdi Nenad Leček, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume
Foto: 
Tokg.hr