Savjet za razvoj civilnog društva - tko tu koga (ne) sluša i zašto?

Ono što se prošle godine činilo kao mračna epizoda, sada poprima obrise zacementiranog stanja kojem se ne nazire skori kraj. Kada je lani u travnju tadašnja Vlada pod dirigentskom palicom Tomislava Karamarka izvršila udar na organizacije civilnog društva uskrativši im znatna sredstva za rad, još je i naišla na neki otpor. Danas je situacija naizgled mirnija, ali eutanazija započeta lani tek sada daje ' bogate plodove'.

O čemu zapravo govorimo? O ulozi Savjeta za razvoj civilnog društva, tog važnog međuresornog vladinog tijela, sastavljenog od predstavnika državnih tijela i predstavnika nevladinih organizacija. O Savjetu koji se petnaestak godina trudio plesti fini vez dijaloga na relaciji udruge-država i koji se politikom malih koraka izborio da se glas udruga (čitaj: građana) čuje. O istom tom Savjetu koji je u posljednjih godinu i pol dana uškopljen. Prerastao je u mastodont, megatijelo od 37 članova i još toliko njihovih zamjenika koji jedva da se poznaju, a – kako se pokazalo na sjednici ovoga petka – jedva i da se međusobno slušaju i čuju, izvršna vlast ih ne uzima ozbiljno, a ni oni sami ne trude se da ih se ozbiljnije shvati. Ukratko, na djelu je nastavak marginalizacije i imobilizacije Savjeta, ali sada, prema svemu sudeći dugoročno – obostranom zaslugom.  I nevladine scene i samih vlasti.

Na dnevnom redu bila je, među ostalim, rasprava o prijedlogu Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2018. godinu. Iako je čak i potpredsjednik Savjeta, Boris Jurinić, inače predstavnik Ministarstva kulture, vodeći sjednicu najavio 'vruću raspravu', to se nije dogodilo. Em gotovo da nije bilo rasprave, jer je vodeću riječ preuzela pomoćnica ministra financija i glavna državna rizničarka Ivana Jakir-Bajo, em je rasprava završila bez ikakvog zaključka o prijedlogu Ministarstva financija kako bi se u idućoj godini udrugama trebala raspodijeljivati lutrijska sredstva.

Dva ministarstva još bez stava o lutrijskim sredstvima

O tome koliko je mišljenje Savjeta uopće (ne)važno, pokazuje i to da je javna rasprava po prijedlogu Ministarstva financija kako da se taj novac raspodijeli završena pet dana prije nego što je sjednica Savjeta uopće održana.

Slična se stvar, podsjetimo, dogodila i lani, iako još u drastičnijem obliku, kada je Vlada donijela tadašnju uredbu za 2016. bukvalno iza leđa Savjeta. Ili ove godine u veljači, kada je nova Plenkovićeva vlada mjesecima  odugovlačila s imenovanjem novog saziva Savjeta da bi u istom danu odlučila i o novim članovima Savjeta i o uredbi za 2017., dakle opet bez mišljenja Savjeta.

Ove godine forma je donekle zadovoljena po principu 'ipak vas pitamo', ali – kako se pokazalo na sjednici – pitanje je što će uopće Vlada na kraju izglasati.

„Nisam sigurna je li ovaj prijedlog uredbe konačan, jer se još uvijek nismo usuglasili s dijelom ministarstava koja su nezadovoljna  raspodjelom postotaka.  Moramo još obaviti razgovore s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova. Ono što bi značajno moglo poremetiti sadašnju teško uspostavljenu ravnotežu je zahtjev Ministarstva obrazovanja da u raspodjelu uvrsti i jednu novu zakladu“, objasnila je glavna državna rizničarka Jakir-Bajo obrazlažući trenutni prijedlog Vlade, ne precizirajući o kojoj se to novoj zakladi radi.

Prema njezinim riječima, sadašnji prijedlog uredbe za 2018. ne donosi velike promjene u odnosu na ovu godinu – udruge iz područja sporta, borbe protiv ovisnosti, tehničke kulture i za razvoj civilnog društva dobit će istovjetni postotak od igara na sreću kao i ove godine, dok za kulturu i udruge osoba s invaliditetom nešto pada, ali „kada se gleda u apsoulutnim brojkama, zapravo raste“, dok se za socijalne i humanitarne udruge „čini da izdvajanje raste, a zapravo pada zbog novog izdvajanja za HGSS“.

„Uvijek će biti nezadovoljnih, ali gledajući u apsolutnim brojkama, većinu smo potreba uspjeli namiriti zahvaljujući Uredu za udruge“, tumači glavna državna rizničarka koja je lani odigrala neslavnu ulogu pri donošenju uredbe za 2016.

Jakir-Bajo: Većina primjedbi udruga je copy-paste

Lakonski se osvrnula i na primjedbe koje su iznijete u javnoj raspravi na platformi e-Savjetovanja u kojoj je više od četrdeset nevladinih organizacija, mreža i saveza iznijelo svoje primjedbe, prije svega o tome da se i za 2018, kao što je bilo za ovu godinu,  planira od igara na sreću izdvojiti istih 11,18 posto za udruge civilnog društva,  što je daleko ispod udjela koji je bio u radoblju 2011-2015.

„ Drago mi je da je većina primjedbi bilo copy-paste, pa se nisam mučila puno čitati. Da su to moji napravili, pokudila bi ih zbog nekreativnosti. Mogli ste barem odlomke promijeniti“, trudila se biti duhovita Jakir-Bajo.

Ni rječju se nije osvrnula na glavnu primjedbu oko izdvajanja za civilno društvo koje se nakon prošlogodišnjeg drastičnog smanjenja još nije oporavilo, a na što je upozorila i Radna skupina za financijski okvir Savjeta za razvoj civilnog društva. Slični apel uputila je na sjednici i upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Cvjetana Plavša-Matić, a nisu do kraja zadovoljni ni u vladinom Uredu za udruge, jer im i dalje nedostaje sredstava za sufinanciranje EU projekata, iako se za tu svrhu iduće godine uredbom predviđa povećanje s 3 na 6 milijuna kuna.

Jakir-Bajo tek je priznala da je odluka da se lani znatno smanji izdvajanje za inzvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih bila pogrešna, odnosno kako je rekla „bila je to omaška“ koju sada ispravljaju, pa s 1,5 posto vraćaju na 2 posto izdvajanja.

Ministarstvo financija sprema novi model?

„Teško je definirati stvarne potrebe.  Razmšljam da iduće godine promijenimo model odlučivanja i kako bi bilo dobro da, kad radimo sektorske analize, na istom mjestu sučelimo predstavnike ministarstava i predstavnike civilnog sektora. I onda ću vas pustiti da se vi međusobno dogovorite i da mi dođete s konačnim postocima. Zašto bi Ministarstvo financija bio posrednik?  Evo, tu sjede i predstavnici ministarstava i udruga, pa se vi lijepo dogovorite, svatko će reći svoje potrebe. Je l' se slažete?“, u jednom je trenu rekla Jakir-Bajo, na što je među članovima Savjeta počelo komešanje. Neki su potvrdno klimali glavama, neki dovikivali „Slažemo se!“, „Može!“.

Rijetki su upozorili na apsurdnost takvog prijedloga.

„Mi nismo Savjet za ukopavanje civilnog društva nego Savjet za razvoj civilnog društva. Ministarstvo financija je dio Vlade i ne može svoju funkciju prebaciti na nas po sistemu 'eto, vi se dogovorite'. I ovo nije samo pitanje financiranja, nego i pitanje politike ove Vlade prema civilnom društvu. Ako možete uložiti 2 kune da bi dobili 6, zašto ulažete jednu kunu da bi dobili tri?“, rekla je Miljenka Buljević (udruge iz kulture). Pozvala je predstavnike državne uprave u Savjetu da se konačno oglase i kažu što misle, ali bez uspjeha.

Iznenadnoj ideji Jakir-Bejo usprotivio se i Toni Vidan, nekadašnji predsjednik Savjeta, koji je na sjednicu pozvan kao član Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EGSO).

Bez zaključaka o Uredbi za 2018.

„Nama se prije desetak godina nije činila sretnom opcija da se raspodjela sredstava nad kojim Vlada ima mandat prebaci na međusektorski dogovor o tome tko će koliki komad kolača dobiti. Prostor razvoja Zaklade i civilnog društva je bio motiviran ustavnim vrednotama i činjenicom da različiti sektori imaju razliličitu političku težinu. Stavljati, na primjer, sport i zaštitu okoliša u istu kategoriju je nepravedno i prema sportu i prema zaštiti okoliša. Okolišne udruge su uglavnom posvađane s nadležnim ministarstvom, jer je naša osnovna uloga nadzirati i poticati državne institucije da bolje rade, a udruge za sport su u drugačijem odnosu sa svojim ministarstvom. Lutrijska sredstva su bila prostor ispravljanja političke realnosti, gledajući ustavne vrednote i ustavno pravo građana da se samoorganiziraju i zalažu se za njih bolje nego što je društvena situacija i što to državne institucije žele“, rekao je Vidan.

Na kraju, načelno je, bez ikakvog glasanja, podržana ideja da radne grupe Savjeta preispitaju postojeći i predlože nove modele financiranja te procedure i rokove donošenja uredbe u idućim godinama, kako bi potom na Savjetu to usaglasili i - kako je rekao predsjedavajući Boris Jurinić – „išli u suret boljim rješenjima“.

Sjednica na kojoj  je bilo 24 od 37 članova Savjeta nije donijela nikakav zaključak o Uredbi za raspodjeli novaca od igara na sreću za 2018., nisu čak ni glasali o zaključcima vlastite radne skupine koja je predlagala veća izdvajanja za nevladine organizacije važne za razvoj civilnog društva i demokratizaciju, a prijedlozima iz javne rasprave očito se nitko ne opterećuje.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu

PRIMJEDBE IZ JAVNE RASPRAVE

U javnoj raspravi na platformi e-Savjetovanje sudjelovalo je više od 40 nevladinih organizacija, saveza i mreža.

Većina njih, i to različitih  profila - od ekoloških, ljudskopravaških, i udruga osoba s invaliditetom do udruga iz kulture - upozorilo je na negativne posljedice drastičnih rezanja sredstava od igara na sreću u 2016. godini, prije svega za organizacije koje se bave civilnim društvom i demokratizacijom preko Nacionalne zaklade kojima je s 14,21 posto u 2015. godini lani srezano na samo 6,88 posto, od čega se još nisu oporavile.

Izgubljeno je dosta radnih mjesta u udrugama, a neke projekti su prekinuti. Sadašnji postotak od 11,18 posto trebalo bi vratiti najmanje na razinu 2015., upozoreno je, a trebalo bi  povećati i sredstva za sufinancireanje EU projekata preko Ureda za udruge.

Bilo je i prijedloga poput onog udruge GONG da se transparentnije riješi izdvajanje za sportske udruge, jer je sada nejasno koliko sredstava od igara na sreću ide profesionalnom sportu, a koliko rekreativnom. GONG je predložo i da se sredstvima od igara na sreću potiče i istraživačko novinarstvo, što bi valjda trebao biti nadomjestak za lanjsko ukidanje stavke za neprofitne medije.

Liga za prevenciju ovisnosti s još 18 partnerskih organizacija upozorila je na kontinuirano smanjivanje sredstava za njihov rad, slično kao i Hrvatski savez udruga invalida rada.  Zelena akcija predložila je i da pored sadašnjih osam sektora u kojima djeluju udruge, za dodjelu dijela sredstava od igara na sreću doda i posebna stavka za udruge za zaštitu okoliša.

 

savjet-za-razvoj-civilnog-drustva-tko-tu-koga-ne-slusa-i-zasto-6256-8015.jpg

"Nije sretna opcija da se sredstva nad kojima Vlada ima mandat prebace na međusektorski dogovor. Lutrijska sredstva su bila prostor ispravljanja političke realnosti, gledajući ustavne vrednote i pravo građana da se samoorganiziraju i zalažu se za njih bolje nego što to državne institucije žele“, rekao je Toni Vidan
"Nije sretna opcija da se sredstva nad kojima Vlada ima mandat prebace na međusektorski dogovor. Lutrijska sredstva su bila prostor ispravljanja političke realnosti, gledajući ustavne vrednote i pravo građana da se samoorganiziraju i zalažu se za njih bolje nego što to državne institucije žele“, rekao je Toni Vidan
Foto: 
Ured za udruge