Smanjenjem PDV-a izdavači od države od 2007. godine dobili milijardu i pol kuna

Medijska strategija do kraja mjeseca trebala bi u nizu prezentacija biti predstavljena javnosti, najavio je Milan F. Živković iz Ministarstva kulture na tribini Hrvatskog novinarskog društva pod nazivom "Medijsko zakonodavstvo" održanoj u sklopu Dana hrvatskog novinarstva.

Savjetnik za medije ministrice kulture Andreje Zlatar Violić rekao je da se kao odgovorna soba smatra krivim što strategija kasni, ali da u izradi ovog "seta dokumenata", kao i njegovom predstavljanju javnosti, nije sve ovisilo isključivo o Ministarstvu kulture. Živković je također kazao da su se analizirajući podatke u Strategiji bavili uzrocima koji su do doveli aktualnog stanja u komercijalnim, javnim i neprofitnim medijima.

Posebno se osvrnuo na loš položaj novinara na hrvatskom tržištu rada, o čemu će u Strategiji također biti riječi. "Siguran sam da postoji politička volja da se stanje u medijima poboljša", rekao je Živković ilustrirajući tvrdnju činjenicom da je samo 2007. snižavanjem PDV-a na novine samo u toj godini izdavačima prepušteno 300 milijuna kuna. Lanjskim smanjenjem, rekao je Živković, tri najveća nakladnika dobila su dodatnih 30 milijuna kuna. "Može se postaviti pitanje je li se time napravilo ono što se htjelo. O kakvom novcu je riječ, ilustrirat ću podatkom da bi država subvencioniranjem 50 posto plaće svih zaposlenih novinara u državi godišnje potrošila 70 milijuna kuna", ustvrdio je Živković. Država bi tako, naglasio je, puno učinila na poboljšavanju položaja novinara i osigurala im veću autonomnost pred izdavačima.

Sudionici skupa upozorili su na potrebu mijenjanja medijskog zakonodavstva, posebno onih dijelova koji se odnose na Kazneni zakon i famozno "sramoćenje". Načelnica Sektora za kazneno pravo u Ministarstvu pravosuđa Ana Kordej najavila je da su stručne službe završile s pisanjem izmjene Zakona i da će u ponedjeljak biti objavljene na web-stranici Ministarstva, čime će početi javna rasprava o njima. Prema njezinim riječima, predviđeno je da ostane odredbe o kaznenom djelu sramoćenja, ali u znatno suženom i promijenjenom obliku u odnosu na onaj do sada. Tako će se sankcionirati samo najteži oblici tog kaznenog djela, koje bi se zvalo teško sramoćenje, i bili bi isključivo vezani uz objavljivanje informacija iz obiteljskog, odnosno privatnog života, koje nisu od javnog interesa.

"Postojeće odredbe nisu najsretnije napisane, ali mislim da će novim prijedlogom taj problem biti riješen. Najsporniji dio u kojem je teret dokaza istinitosti padao na okrivljenika, predloženim je izmjenama znatno olakšan jer je smanjen broj okolnosti dokazivanja. Od sramoćenja nismo željeli odustajati, iako i ta mogućnost postoji", rekla je Ana Kordej dodavši da je prema važećem Kaznenom zakonu bilo šest pravomoćnih presuda za kazneno djelo sramoćenja i da nijedna nije bila protiv novinara.

Predsjednik HND-a Zdenko Duka izrazio je nadu da će ta odredba ipak biti izbačena. Duka je upozorio na težak položaj novinara koji, za razliku od prije šest-sedam godina, danas sami plaćaju sudske kazne. Prije su izdavači stajali iza njih, a sada su prepušteni sami sebi. Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić, koja je i sama nepravomoćno osuđena zbog "sramoćenja", rekla je da su novinari izloženi cenzuri i pritiscima izdavača koji su nametnuli takve radne ugovore koji zabranjuju novinarima da govore o stanju u mediju u kojem rade, iako bi to zapravo trebala biti njihova obaveza.

Također je kazala kako je neprihvatljivo da se novinari kažnjavaju za tekstove koje u stvari nisu napisali, s obzirom na razmjere uredničkih intervencija. Slavica Lukić još je jednom ukazala na problem novinara koji rade uglavnom u statusu RPO-a, s prikrivenim radnim odnosom koji im pruža znatno nižu zaštitu nego onima koji su stalno zaposleni, na što je odvjetnik Emil Havkić rekao da će se problem s RPO-om teško riješiti s obzirom na to da su kazne za takvu vrstu radnog odnosa ogromne i da bi kažnjavanje nakladnika dovelo do gašenja medija. Prema njegovu mišljenju, odredbe Kaznenog zakona, s obzirom na sudsku praksu, uz sitne izmjene trebale bi se vratiti na stanje iz 1997. godine.