Demokracija je procedura. I to toliko osjetljiva da svako zaobilaženje unaprijed određenog procesa ili neopravdana promjena utvrđenih pravila u velikoj mjeri derogira svrhu postojanja ovakvog političkog sistema koji je, ma što mislili o njemu, i dalje najbolji način uređivanja odnosa u društvu.
Hrvatska je, što bi se reklo, mlada demokracija, pa se još muči s osnovnim političkim pitanjima poput onog tko je u ovoj državi suveren.
Je li Hrvatska po uređenju apsolutistička monarhija ili ustavna republika s premijerskim sustavom vladavine?
Otkud proizlazi vlast – s Gornjega grada, gdje stoluje Vlada sa svojim predsjednikom, ili iz Donjeg grada, gdje se gužva masa koja ga je izabrala?
Ako je suditi po najavljenim odlukama izvršne i zakonodavne vlasti, čini se da narod u ovoj predstavi igra ulogu gledališta i da se od njega ne očekuje ništa drugo nego pljesak na kraju komada. A ako i baci koju gnjilu rajčicu, režiser i glumci neće se zbog toga puno brinuti jer je bogati domjenak odmah nakon predstave.
Kako drukčije objasniti činjenicu da se Sabor postavlja iznad odluke koja se početkom prosinca treba donijeti na referendumu koji je inicirala ona nesretna građanska inicijativa "U ime obitelji" o definiranju bračnog odnosa.
Prema članku 87 Ustava: "Odluka donijeta na referendumu obvezatna je." Jedino sporno može biti njegovo pitanje, pa Ustavni sud ocjenjuje je li u suprotnosti s ustavnim odredbama, ali s obzirom na to da je politička elita uzela stvar u svoje ruke ,izbjegli su Ustavni sud i Saboru daju ovlasti potvrđivanja odluke građana, što znači da će oni koje smo izabrali sada utvrđivati jesmo li dobro glasali na referendumu!?
Ali, to nije sve. Državno odvjetništvo odlučilo je pokrenuti predistragu protiv Josipa Perkovića, jer je dobilo "saznanja" da će biti ukinuta zastara za sva teška ubojstva, što bi parlamentarci trebali osigurati izmjenama Ustava. Razlog predistrage je Perkovićevo sudjelovanje u ubojstvu emigranta Stjepana Đurekovića, a posljedica suđenje ovom bivšem šefu tajnih službi u Hrvatskoj, umjesto u Njemačkoj, gdje ga već mjesecima očekuju jer je ubojstvo počinjeno u toj državi.
Iz DORH-a neslužbeno poručuju da imaju nove okolnosti koje su dobili pravomoćnom presudom njemačkog suda protiv još jednog Đurekovićeva egzekutora, Krunoslava Pratesa, koji tamo služi doživotnu zatvorsku kaznu.
DORH je dvaput odbacio prijave protiv Perkovića za isti slučaj. Najprije onu SIS-ovu iz 1994., a potom Nikole Štedula iz 1999. godine.
Okolnosti su se u međuvremenu poprilično promijenile, jer Perkovića željno iščekuju u Njemačkoj, zbog čega je nedugo nakon ulaska u EU Hrvatska dobila prilično zvučan šamar iz Berlina zbog izvrdavanja Europskog uhidbenog naloga. Pokretanjem nove istrage Perkoviću bi se osiguralo suđenje u Hrvatskoj, što on, kako je rekao njegov odvjetnik Anto Nobilo, osobno priželjkuje, s obzirom na to da zna vrlo dobro kako je prošao Prates. Čim se promjenama Ustava ukine zastara za sva teška ubojstva, Perković će postati nedostupan za provođenje Europskog uhidbenog naloga, koji stupa na snagu prvog dana iduće godine, a zbog čega je već promijenjen Zakon o pravosudnoj suradnji, odnosno "lex Perković".
Osim toga, Perković će biti pošteđen muke s nedavno osnovanim saborskim istražnim povjerenstvom koje ne može ocjenjivati slučajeve nad kojima se provodi pravosudni postupak.
Dakle, dva tako različita, a zapravo vrlo slična primjera koji jako dobro ilustriraju odnos vlasti ne samo prema Ustavu, nego i prema građanima. Ako je referendumsko pitanje ispravno postavljeno i ako ne zadire u prava manjina koja treba jamčiti isti taj Ustav koji se sada želi izmijeniti, Sabor ne smije imati ovlasti odlučivati o već odlučenomu. S druge strane, ako se već želi u Ustav ugraditi ukidanje zastare za teška, odnosno politička ubojstva, tome bi trebala prethoditi javna rasprava, koja ovoj vlasti očito ne treba s obzirom na to da je važnije požuriti s procedurom kako Perković ipak ne bi završio u Njemačkoj.
Predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i vanjska članica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora prof. dr. Sanja Barić za Forum.tm kaže kako se duboko nada da Sabor neće biti ovlašten mijenjati referendumsku odluku. Sanja Barić upozorava da je predloženi način promjena Ustava tipičan primjer kako se izmjene ne smiju odvijati jer oba pitanja (i referendumsko i ukidanje zastare) zahtijevaju široku raspravu u koju bi trebalo uključiti stručnjake te da se ne smiju lomiti preko koljena jer takav postupak puno govori o lošem odnosu prema Ustavu i nelegitmnosti takvih rješenja.