Ovogodišnje, drugo izdanje projekta Zagrebački kvartovi kulture završeno je proteklog vikenda uz dvodnevni kulturno-umjetnički program u Cvjetnom naselju. Program koji je kulturom oživljavao kvartove i u kojem je uživalo čak 30 tisuća posjetitelja trajao je od ožujka do rujna te je proputovao kroz 14 kvartova u kojima je održano čak 113 događanja uz sudjelovanje više od 300 umjetnica i umjetnika.
Zagrebački kvartovi kulture u 2025. održali su se u tri ciklusa: prvi ciklus održao se tijekom ožujka i travnja u Knežiji, Sesvetskom Kraljevcu, Markuševcu, Brezovici i Prečkom; drugi ciklus održan je u svibnju, lipnju i srpnju u Zapruđu te Središću, Vrbanima, Novom Jelkovcu, Laništu, Gajnicama, dok je treći ciklus održan tijekom rujna u Klaki, Folnegovićevom naselju te u Cvjetnom naselju. Program je uključio sadržaj za sve generacije: koncerte, kazališne predstave za djecu i odrasle, filmske projekcije, radionice, poeziju, razgovore o glazbi, izvedbe suvremenog cirkusa i aktivne razgovore s građanima.
U prvom izdanju 2024. smo tijekom tri mjeseca obišli sedam zagrebačkih kvartova, dok smo ove godine udvostručili program i tijekom šest mjeseci kulturu doveli pred vrata stanovnika čak 14 kvartova. Održano je više od stotinu događanja u kojima smo direktno sa Zagrepčanima spojili više od 300 umjetnika. Jako smo zadovoljni odrađenim – zahvalno je bilo pratiti situacije u kojima se kroz najrazličitije umjetničke interpretacije i izvedbe stvara spona između građana i umjetnika. Podrška koju smo svakodnevno dobivali od stanovnika kvartova ide u prilog ideji da je svakodnevni život uvelike lakši kada se susjedstvo povezuje i tako dodatno obogaćuje prostor u kojem živimo i nazivamo vlastitim domom, izjavio je Hrvoje Laurenta, ravnatelj ustanove Novi prostori kulture, organizatora projekta.
Ovogodišnji glazbeni program uključio je vrhunske svirke: koncerte bendova PIPSCHIPS&VIDEOCLIPS, Elementala, Pendreka, Borne Šercara i Harpija, Ede Maajke, Darka Rundeka, Ivanke Mazurkijević i Damira Martinovića Mrleta, tri koncerta Zagrebačkih solista, Zagrebačke filharmonije, sve do izvedbi Zagrebačkog orkestra ZET-a čiji je mimohod kroz kvart postao svojevrsni zaštitni znak Zagrebačkih kvartova kulture.
U kazališni program za djecu uvršten je niz dječjih predstava, među ostalima dječji hit zagrebačkog HNK, Vještica Hillary ide u operu u režiji Ivana Lea Leme; Ježevu kućicu u pratnji orkestra Zagrebačke filharmonije, Profesora Baltazara – put oko svijeta Petre Radin i Marija Kovača u produkciji Tvornice lutaka; Kraljevnu na zrnu graška u režiji Ivice Šimića i produkciji Male scene; plesnu predstavu Tri skockana praščića koreografkinja Larise Navojec i Tamare Curić Plesnog centra TALA, Ljubiti samo ljubiti Teatra Poco Loco i mnoge druge.
Odraslima je bio namijenjen program koji je donio nastupe brojnih renomiranih kazališnih imena: monodrame Ecije Ojdanić, Vilima Matule, Zijaha A. Sokolovića, Dražena Šivaka, izvedbe u kojima su nastupali Tarik Filipović, Darija Lorenci Flatz, Slavica Knežević, Judita Franković Brdar, Filip Vidović, Vladimir Tintor, predstave i perfomanse u režiji Anastasije Jankovske, Lee Delong, Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo te brojnih drugih autora.
Filmski program kombinirao je dječje hitove i nezavisne domaće i strane filmove: djeca su imala priliku uživati u hitovima poput Moj mačak Ruu, Bambi: priča o životu u šumi, kao i Izumitelji, Mačke u muzeju, Klinci u akciji, Djevojčica po imenu Willow; odrasli su na velikim ekranima, privremenim kino platnima u kvartovima mogli gledati film koji je obilježio domaću kinematografiju u protekloj godini i postao prvi domaći film nominiran za Oscara – kratki film Čovjek koji nije mogao šutjeti Nebojše Slijepčevića, potom Dražena u režiji Danila Šerbedžije, Šlager Nevija Marasovićam, ali i domaće klasike poput kultnog Tko pjeva zlo ne misli Kreše Golika, kao i kratkometražni Moj stan Zvonimira Berkovića.
Brojna su bila i gostovanja suvremenog cirkusa kroz raznovrsne izvedbe kolektiva Cirkorama, Cirkultura, Loop Cirkusa i mnogih drugih koji su uključivali elemente žongliranja, fizičkog teatra, kabareta.
Ovogodišnje izdanje uključilo je i novi dio programa koji je promovirao domaće književno stvaralaštvo: slušanje Priča iz davnina Ivane Brlić Mažuranić, kao i program Poezija u kvartu koji za cilj ima upoznavanje naših najzanimljivijih pjesnikinja i pjesnika svih generacija te Umjetnost u našem kvartu – razgovor s građanima u kojem su pozvani podijeliti i „naručiti“ umjetnička djela i akcije/intervencije koje bi potaknule pozitivnu promjenu u njihovom kvartu. Održane su i brojne radionice poput radionice čišćenja kvarta, vezenja te radionice slikanja.
Zagrebački kvartovi kulture je projekt nastao s ciljem povećanja dostupnosti kulture i umjetnosti u svim dijelovima grada, približavanja kulture i umjetnosti svima i poticanja razvoja kulturnog života te omogućavanja njihove dostupnosti u različitim zagrebačkim kvartovima. Projekt nastaje u organizaciji Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture uz podršku Grada Zagreba.
Sve informacije o projektu dostupne su na www.kvartovikulture.hr.