Desničarski pohod na Hrvatsku uveličat će i predsjednik mađarskih neonacista

Na komemoraciju kojom se obilježava okupacija Laslova stiže danas i predsjednik Jobbika Vona Gabor.

- Prošlogodišnja HČSP-ova komemoracija u Laslovu na kojoj je sudjelovalo oko 250 članova HČSP-a, Jobbika i HVIM-a (ogranak mladeži Jobbika) u susjednoj Mađarskoj odjeknula je kao vrlo pozitivan pothvat. Stoga je vijest o ponovnom organiziranju komemoracije potaknula još veći broj Mađara na dolazak na ovogodišnju komemoraciju, pohvalio se HČSP na svojoj stranici, ističući da ih je ta vijest "posebno obradovala jer je Gabor čelnik trenutnačno druge najjače političke stranke u Mađarskoj".

- Time HČSP-ova komemoracija uvelike dobiva na značaju i pretvara ju u veliki projekt gradnje sve jačeg hrvatsko-mađarskog prijateljstva, smatra HČSP.

Obilježavanje dana okupacije Laslova počinje "Mimohodom hrvatsko-mađarskog bratstva“ iz sela Korođ do Laslova, gdje će se u podne priključiti službenoj komemoraciji koju organizira Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Laslova. Nakon te komemoracije, članovi HČSP-a, Jobbika i HVIM-a zaputit će se u Vukovar odati počast poginulim braniteljima.

- Odlaskom Ruže Tomašić u Bruxelles, pravaši su malo ispali iz fokusa, a primat im je uzela Željka Markić i Stožer za obranu Vukovara, odnosno u pozadini HDZ. HČSP-u sada treba bilo kakav povod da dođu u javnost, oni zato igraju ovu igru, tumači profesor Žarko Puhovski.

Mađarski Jobbik, inače, vodi veliku brigu za Mađare izvan matične zemlje, pa su se tako prije nepunih mjesec dana priključili masovnom maršu tisuća Mađara koji žive u Rumunjskoj i zahtjevaju da se u područjima gdje žive proglasi autonomija.

- Problem s Jobbikom je taj što nije jasno gdje oni vide mađarske granice. Oni pokazuju pretenzije prema svim bivšim dijelovima Ugarske - jedino se još nisu usudili dovoditi u pitanje dio Gradišća koji je bio u nekadašnjim ugarskim granicama, što pokazuje da u njihovoj ludosti ima sistema. Oni već i u Vojvodini pokušavaju izazivati nerede. Do sada u Hrvatskoj s njima nismo imali problema, ali to ne znači da nećemo.  Paradoks je u tome da hrvatski nacionalisti uvijek svojim ponašanjem na kraju samu Hrvatsku dovode na kušnju, upozorava Puhovski.

Prije ovog posjeta Hrvatskoj, prošlog su tjedna jobbikovci bili u prijateljskom posjetu Poljskoj u već tradicionalnom godišnjem neonacističkom maršu Varšavom. I ove je godine, kao i ranijih, taj marš uključivao i sukobe s policijom i suzavac.

Početkom mjeseca u središtu Budimpešte podigli su bistu Miklósa Horthyja, mađarskog regenta u vrijeme Drugog svjetskog rata koji je surađivao s njemačkim nacistima i koji se naširoko smatra suodgovornim za zlodjela protiv mađarskih Židova. U roku od dva mjeseca 1944. godine gotovo pola milijuna Ždova deportirano je iz Mađarske u smrt.

Taj im potez nije prošao bez reakcija. Nekoliko tisuća građana mađarske prijestolnice izašlo je na ulice i konfrontirajući se povicima s pristašama Jobbika prosvjedovalo protiv veličanja kolaboracionista i stvaranja slike o Mađarskoj kao anisemitiskoj državi. Jedan od organizatora postavljanja biste bio je paralmentarac Marton Gyongyosi, poznat po tome što je lani pozvao na sastavljanje liste ljudi židovskog podrijetla. Zbog žestokih osuda u domaćoj i međunarodnoj javnosti, takva lista nije sastavljena, bar ne javna.

Iako se Jobbik buni protiv etiketiranja svog pokreta, koji uključuje i militantnu Mađarsku gardu, kao neonacističkog - preferirajući da ih se opisuje kao Mađare koji  se protive globalizaciji - mase mobiliziraju protiv Židova te vrlo brojnih mađarskih Roma, na koje se ne obrušavaju samo riječima, već i vrlo nasilnim akcijama i maltretiranjem u sredinama gdje Jobbik ima većinu.

- Naš domaći problem je kriminal u koji su uključeni Cigani, a vanjski problem je židovska ekspanzija - objašnjavaju uniformirani jobbikovci zapadnim medijima.

 Jobbik i HČSP surađuju već dugo. Podsjetimo kako su prije godinu i pol željeli organizirati međunarodnu nacionalističku konferenciju i marš Zagrebom, ali su taj marš naposljetku hrvatske vlasti zabranile.

Jobbik je od pokreta mladih klerikalnih i neiživljenih Mađara tijekom prošlog desetljeća narastao do treće po snazi parlamentarne stranke u Mađarskoj, za koju je na izborima prije tri godine glasalo skoro milijun Mađara, odnosno 17 posto izašlih, što im je donijelo 43 parlamentarna mjesta. Trenutačno su s tri mjesta zastupljeni u Europskom parlamentu, a vrlo su jaki u mađarskim regijama -  u ovom trenutku imaju čak sedam načelnika općina, odnosno gradonačelnika.

A kako bi se pokazalo da pobjeđuju na svim frontovima, navest ćemo podatak koji smo pronašli na Jobbikovoj Facebook-stranici - 35-godišnji predsjednik Gabor u anketi jednog mađarskog portala prije desetak dana osvojio je i titulu najseksi političara u Mađarskoj.

Upravo tu negdje leži snaga tog pokreta, objašnjavaju analitičari. Među pristašama Jobbika snažno su zastupljeni mladi, obrazovani ljudi koji su zasićeni postojećim političkim sustavom i žele nešto sasvim novo, a ništa im se privlačnije nije ponudilo.

- Mladi izlaze iz škola, s fakulteta i postaju nezaposleni, bez iznimke. To uključuje i liječnike, ekonomiste - objasnio je za EU Observer Alex Kull, analitičar think thanka Political Capital sa sjedištem u Budimpešti.  Vrlo su vješti u propagandi i direktnom obraćanju Facebook-generaciji preko društvenih mreža. Poput grčke neonacističke organizacije Zlatne zore, i Jobbik provodi populističke akcije solidarnosti sa siromašnim Mađarima, okupljajući nove pristaše dijeljenjem pomoći u hrani i odjeći ugroženima te akcijama dobrovoljnog prikupljanja krvi.

Stranke radikalne desnice ispunjavaju prostor koji bi u tradicionalnoj podjeli trebale puniti lijeve stranke, ali u Mađarskoj su one neprivlačne kako zbog sovjetske prošlosti tako i zbog skandala u koje su bili upleteni mađarski socijalisti.

Mađarska, na žalost, nije nikakva europska iznimka. Jobbik uživa iste postotke popularnosti kao i grčka Zlatna zora koja je ipak nedavnim ubojstvom mladog repera napokon isprovocirala akciju s vrha - što je rezultiralo hapšenjem vodstva stranke i prekidanjem njezine povezanosti s policijskim strukturama.

Ne postoji europska država u kojoj nije zabilježen rast radikalne desnice, samo što ostale zasad igraju pametnije.

Prikupljajući sve gubitnike europske financijske krize, francuski Nacionalni front desničarke Marine Le Pen trenutačno je najjača stranka u Francuskoj. Sklapanjem saveza s nizozemskim desničarem Geertom Wildersom, ona se sprema za šire okupljanje radikalne desnice i napad na samu Europsku uniju. Posljedice globalne krize i mjera štednje na europske građane promijenile su njihovu retoriku, pa se ona više bazično ne vrti oko teza o opasnosti islama i imigranata, nego se okrenula protiv, kako to oni vide, hegemonizma EU-institucija.

Osiromašeni slojevi u europskim državama izgubili su povjerenje u socijaldemokratske i socijalističke stranke, koje ih nisu uspjele zaštititi od krize. Stoga će idućeg svibnja biti najzanimljiviji izbori za Europski parlament od kada su 1979. godine uvedeni izravni izbori. Glavna bitka vodit će se između pristaša i oponenata Europske unije, oko opravdanosti same ideje europskog ujedinjenja. I, naravno, što jaču potporu desne stranke dobiju, to će se velike stranke u njihovim matičnim zemljama snažnije pomicati udesno, ne bi li skupili dio njihova biračkog tijela. Eurobirokrati i glavna europska osovina Merkel-Hollande nemaju zauzvrat ništa za ponuditi masama.   

- Sva su očekivanja da će krajnja desnica u Europi odnijeti značajni dvoznamenkasti postotak, što će se odraziti na europske institucije i imati dalekosežne posljedice na odnose stranaka u Europskom parlamentu, smatra i Puhovski.

Na pitanje vidi li ubuduće i Ružu Tomašić u savezu krajnje desnice uz bok Marine Le Pen i Geerta Wildersa, Puhovski kaže da će ona svakako željeti biti član tada, očekivano, velike koalicije.

Prije toga, međutim, ona bi trebala osvojiti novi mandat. I Ruži Tomašić, kao i drugim hrvatskim europarlamentarcima mandat prestaje na proljeće, a novi hrvatski eurozastupnici bit će, baš kao i drugdje u Europi, izabrani u svibnju iduće godine.

- Pitanje je i može li ona ponovo doći u Europski parlament, odnosno hoće li je HDZ ponovo staviti na svoju listu, jer su sad u igri razni krediti, postoje sada drugi ljudi kojima je HDZ dužan, kaže Puhovski, potvrđujući kako misli na stožeraše i pokret "U ime obitelji".

- Vidjet ćemo jedino hoće li do tada HDZ-ovci biti dovoljno spremni da priznaju kako su oni stajali iza svega što se danas događa u Hrvatskoj, zaključuje Puhovski.