I Crkva mora objavljivati financijske izvještaje

Čak 83 posto građana smatra da bi Crkva trebala objavljivati financijske izvještaje o svim svojim prihodima i rashodima, uključujući i privatne donacije (milodare), pokazalo je telefonsko istraživanje agencije Ipsos puls, provedeno u studenom. Međutim, prema Nacrtu prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, o kojem upravo danas završava javna rasprava, vjerske zajednice ne bi trebale imati vanjsku reviziju ni dvojno knjigovodstvo, ne bi trebale izrađivati godišnje financijske planove niti izvještavati o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine niti privatnim donacijama poput milodara, već bi morale samo izvještavati o prihodima i rashodima iz državnog proračuna. 

"Vjerske zajednice ravnopravni su dio neprofitnog sektora koje brinu o zadovoljenju o duhovnih, kulturnih, humanitarnih i drugih društvenih potreba građan, a kao legitiman i važan dioneprofitnog sektora te za koje dobivaju sredstva iz državnog proračuna. Uz to, imaju i niz aktivnosti samofinanciranja poput naplate misa, prodaje suvenira, organizacija hodočašća te im građani i pravni subjekti daju donacije", rekla je Nataša Bijelić, stručna suradnica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, na današnjoj konferenciji za novinare koju je organizirala Platforma 112, neformalna koalicija nevladinih udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava. Bijelić je zatražila da se na jednak način tretiraju svi neprofitni subjekti, dok bi eventualna izuzeća morala biti dobro opravdana i argumentirana. 

"Ovaj zakon mora biti poticajan, a ne štetan po razvoj socijalnog poduzetništva", poručila je Marina Škrabalo, viša stručna savjetnica u GONG-u i članica radne skupine za izradu nacionalne strategije za razvij socijalnog poduzetništva, dodajući da on drakonski ograničava mogućnosti bazičnog samofinanciranja neprofitnih organizacija. Škrabalo je upozorila da se kasni s izradom strategije, zbog čega neće biti moguće usmjeriti značajna sredstva na razvoj neprofitne, socijalne ekonomije, poticanje zapošljavanja naročito marginaliziranih skupina i smanjenje siromaštva.

Istraživanje Ipsos pulsa pokazalo je i da 62 posto ispitanika smatra da je vjeronauku mjesto u crkvama, a ne u školama. Tome se protivi 34 posto, dok je četiri posto ispitanika neodlučno.  Da bi vjerske zajednice trebali financirati izravno vjernici, umjesto da ih se financira iz proračuna, smatra 63 posto, a s tim se ne slaže 30 posto ispitanika. Čak 84 posto ispitanika smatra da bi se utjecaj Katoličke crkve trebao ograničiti na vjeru i vjernike, a ne na većinu društvenih i političkih zbivanja u Hrvatskoj. Tome se protivi svega 13 posto ispitanika, dok se njih tri posto nije moglo odlučiti.