Sanja Despot
<p>Kao novinarka i urednica prošla više redakcija dnevnih i tjednih novina, a nije izgubila strast za novinarstvom, ni uvjerenje da je ono potrebno.</p>
Korupcija na razini Europske unije košta gospodarstvo EU-a oko 120 milijardi eura godišnje, što je samo nešto manje nego što iznosi godišnji budžet Europske unije - izvijestila je povjerenica za unutarnja pitanja Ceceilia Malmstroem, uz konstataciju kako raširenost korupcije u Europi ostavlja svakog promatrača bez daha. Ona je u ponedjeljak u Bruxellesu predstavila prvo sustavno izvješće o korupciji u EU.
"Korupcija varira u svojoj prirodi i raširenosti od zemlje do zemlje, ali je prisutna u svim članicama", navodi se u izvještaju.
Izvještaj se pozabavio svakom od zemalja, a donosi i rezultate dvaju ispitivanja koje je tijekom prošle godine proveo Eurobarometar. Prvo istraživanje odnosilo se na opću percepciju o korupciji, a drugo je rađeno na osnovi osobnih iskustava ispitanika u poslovnoj zajednici od kojih se pokušavalo doznati jesu li bili prisiljeni dati mito kako bi mogli poslovati.
Hrvatska se našla u društvu neslavnih rekordera, zajedno s Češkom, Litvom, Bugarskom, Rumunjskom i Grčkom - 6 posto ispitanih U Hrvatskoj reklo je da se od njih očekivalo plaćanje mita u zadnjih 12 mjeseci, dok je EU-prosjek 4 posto. Na razini EU-a, 26 posto ispitanika reklo je da korupcija utječe na njihov osobni život, a u Hrvatskoj to misli čak 55 posto stanovnika. Tu su gori od nas samo Španjolska i Grčka sa 63 posto i Cipar i Rumunjska s 57 posto.
Oko tri četvrtine Europljana smatra da je korištenje mita i veza najlakši način da se dođe do neke javne usluge. U Hrvatskoj se taj postotak penje na 89, a gore od nas su Grčka s 93 posto i Cipar s 92.
Hrvatska se našla u krugu zemalja u kojima najviše ispitanika sumnja u javne natječaje. Čak 59 posto ispitanih poslovnih ljudi u Hrvatskoj smatra da su namješteni kako bi nekome donijeli osobnu dobit. Veću sumnju od nas izrazili su u Češkoj (69 posto), Nizozemskoj (64 posto) i Sloveniji (60 posto). Najviše povjerenja je u Danskoj, gdje samo 22 posto ispitanih sumnja u nelegalnosti.
Čak 81 posto hrvatskih poslovnih ljudi vjeruje da im korupcija smeta pri natjecanju (EU-prosjek je 73 posto).
U posebnom izvještaju o Hrvatskoj Komisija kao pozitivnu mjeru navodi da je Hrvatska formirala tijelo koje se bavi borbom protiv korupcije - Uskok, koji je proaktivno angažiran na istragama i uspješno procesuira i one koji se nalaze na visokim položajima. Našoj zemlji priznaju se znatni napori na poboljšanju protukorupcijskog okvira, ali smatra da broj presuda i duljina kazni još ne zadovoljavaju. Spominje se formiranje Povjerenstva za sukob interesa koje je od travnja 2013. godine pokrenulo 79 slučajeva, od kojih je 21 završeno. Nije, međutim, do kraja jasno na osnovi kojih kriterija se pokreću postupci, smatra EK, koji spominje i kako to povjerenstvo može javno prozvati okrivljene i odrediti im novčanu naknadu, ali ne može bez državnog odvjetnika pokrenuti postupak.
Komisija smatra da bi Hrvatska trebala više napraviti na prevenciji te joj sugerira da uspostavi kodeks ponašanja za izabrane dužnosnike na središnjoj i lokalnoj razini s odgovarajućim instrumentima odgovornosti te da temeljito kontrolira izjave o imovinskom stanju i sukob interesa javnih dužnosnika i uspostavi efikasan mehanizam za prevenciju korupcije u poduzećima kojima je država vlasnik ili koja države kontrolira, s obzirom da je u tim poduzećima detektirano najviše koruptivnog ponašanja. Europska komisija konstatira i kako su u tim poduzećima i u administraciji imenovanja išla na osnovi političkih preferencija.
Uz javna poduzeća i administraciju, korupcija je najizraženija na području zdravstva.
.